Tomislav Vukoja, predsjednik  Udruge građana Siget, govori o tome kako su uspjeli spriječiti kontroverzni gradonačelnikov projekt

Kako se proteklih dana u medijima moglo čuti, gradska vlast odustala je od tzv. projekta Zagreb Manhattan. Radilo se o projektu koji je prošle godine svim silama gurao gradonačelnik Milan Bandić, a cilj mu je bio izgradnja golemog luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa na području Hipodroma i Zagrebačkog velesajma. Za taj je projekt Bandić pronašao strane investitore, a on je trebao prenamjenom Gradskog urbanističkog plana tog područja osigurati zemljište. Međutim, brojni ljudi iz struke, brojne udruge građana, stanovnici okolnih četvrti protivili su se tome i pokrenuli su do sada u Zagrebu nezabilježen otpor, kroz pisanje amandmana, prosvjede (najveći je održan u veljači) i javno djelovanje.

Jedna od mnogih udruga koje su se uključile u rušenje Bandićeva projekta je Udruga građana Siget. Zagreb News razgovarao je s Tomislavom Vukojom, predsjednikom te Udruge.

Vukoja je rekao kako su u Udruzi očekivali ovakav ishod. “Međutim, ako je Milan Bandić u nečemu konzistentan to je da on uvijek nešto sprema ispod žita i zato mu nije za vjerovati. Ne spava on, ali ne spavamo ni mi”, rekao je Vukoja i dodao kako smatra da će Bandić odustati od tog projekta onog dana kada više ne bude na gradonačelničkoj funkciji.

Od projekta se odustalo nakon što je u veljači u Skupštini Grada Zagreba odbijena izmjena GUP-a, međutim akcija je počela još prije kolovoza 2019. kada je u Skupštinu pristiglo više od 31.000 primjedbi građana.

Vukoja je objasnio da su za tu količinu primjedbi zaslužne partnerske udruge Zelena akcija i Pravo na grad koje su nakon što je prijedlog novog GUP-a izašao na vidjelo, održale niz prezentacija pod nazivom „Čitanje GUP-a“, na kojem se okupio dovoljan broj ljudi koji su mogli prenijeti informacije. “Gordana Pasanec, potpredsjednica naše Udruge, pokrenula je prve prosvjede na Hipodromu kako bi osvijestila građanke i građane da to nije prostor koji koristi nekakva elita, već ljudi kojima je potrebna terapija jahanjem te da su korisnici hipodroma ‘obični’ ljudi koji mukotrpno rade i više poslova, a ne nekakva elita. Takvim zalaganjem udruge su uspjele u tome da GUP kao nikada do tada postane glavna tema o kojoj se priča ne samo u medijima, nego i po kafićima, klupicama, dućanima. Mi smo izdvojili čitavo svoje slobodno vrijeme kako bismo omogućili ljudima da podnesu svoje prijave na GUP, što je rezultiralo time da su ljudi potezali iz udaljenijih dijelova grada kako bi donijeli primjedbe na plan. Građani su više vjerovali nama, nego gradskim uredima u kojima su te primjedbe mogli dostaviti”, objasnio je Vukoja.

Rekao je i kako je do njihova angažmana došlo nakon što su ih kontaktirali korisnici Hipodroma, jer su vidjeli da imaju volje baviti se takvim temama. A do okupljanja udruga je došlo nakon što su zaključili da imaju iste interese i da će im zajedno biti lakše ostvariti ciljeve.

Rekao je kako ih je kod Bandićeva projekta podjednako zasmetao pokušaj provođenja kao i sam projekt. “Prvi i osnovni problem je bila tajnost i na koji način je do sporazuma došlo. Drugi je problem Memorandum o razumijevanju koji su također skrivali, a problem je i što je u njemu pisalo. Grad se privatnom investitoru obvezao da će raščistiti 1,1 milijun kvadrata od građevina i pripremiti teren za gradnju i za to osnovati tvrtku u kojoj će Zagreb biti manjinski vlasnik. Grad bi također za taj privatni projekt uložio izvjesnu sumu gradskog novca, a dobit bi dijelili dok se ne isplate sve obveze prema trećim osobama za zajmove. Sreća je u nesreći što smo već imali iskustva Beograda s istim projektom i s istom tvrtkom pa smo znali što treba poduzeti. Treći je problem što bi se time devastirao prostor i dodatno opteretila postojeća infrastruktura koja se nije obnavljala valjda nikad, nego se samo krpa. Dogodio bi se opći pad kvalitete života u cijelom Novom Zagrebu”, ispričao je Vukoja.

Smatra kako dobro rješenje za taj dio grada već postoji i to još od 2000. godine, da ga je Grad Zagreb prema tada važećem GUP-u platio i usvojio. Radi se o projektu arhitekta Krešimira Ivaniša „Savski parkovi’’. U tom projektu, tvrdi Vukoja, predviđena je na području Hipodroma suvremenija oprema štala, velike dvorane za trening s konjima, staze za natjecanja. Prostor unutar galopske i kasačke piste trebao bi postati gradski perivoj s visokim i niskim raslinjem, jezerom i jednim nogometnim igralištem. “U istom projektu na Velesajmu je projektirano klizalište u Vitićevu paviljonu, dogradnja rekreativno-dvoranskog kupališta s ljetnom terasom i sunčalištem. Dvorana klizališta bi ljeti bila korištena kao igralište košarke, tenisa, rukometa i drugih sportova, dok se korištenje energije racionaliziralo s izmjenom topline između klizališta i kupališta. Ne treba izmišljati ništa novo, neka Grad samo provede projekt koje su naručili, platili, usvojili i nikad opozvali”, ispričao je Vukoja.

Osvrnuo se i na nedavne pozive pojedinih političara da se ukinu mjesni odbori u gradu. Smatra da je osnovni problem nefunkcionalnosti mjesne samouprave gradonačelnik, s obzirom na to da cijelo vrijeme obesmišljava njihovo postojanje. “Koliko ste puta čuli da gradonačelnik izjavi građanima da po rješenje svog problema dođu u njegov ured? To nije posao gradonačelnika, nego mjesne samouprave, ona je osmišljena kao predstavničko tijelo građana na određenom području”, naglasio je Vukoja.

Smatra kako su ovlasti mjesnih odbora sasvim male. Sve što mjesni odbori donesu kao zaključke, tvrdi, nije obvezujuće ni za vijeće gradske četvrti, ni za Skupštinu niti za gradonačelnika. Uvjeren je kada bi se uloge MO-a osnažile, kada bi građani mogli više participirati u donošenju stvari za koje smatraju da su bitne za njihovo naselje, a mjesni se odbor trudio da se te ideje provedu u djelo, tek tada bi imali stvarnu mjesnu samoupravu. “Dok se to ne dogodi ja ću se slagati s idejom da su mjesni odbori nepotrebni, ali zbog nefunkcionalnosti i nepristupačnosti građanima su onda također nepotrebna i vijeća gradskih četvrti, dobar dio gradske uprave, a trenutno i gradonačelnik”, zaključio je Vukoja.