Ususret stogodišnjici rođenja najveće hrvatske pjesnikinje Vesne Parun (1922. – 2010.) u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” u Šibeniku u petak se otvara izložba ‘Balade Vesne Parun’.

Riječ je o izložbi na kojoj će posjetitelji moći pogledati dvadesetak likovnih radova Vesne Parun. Mahom su to pejzaži i pogledi na dalmatinska mjesta koja su bila draga hrvatskog pjesnikinji. Svi ovi radovi svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji.

Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70-ih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80-ih pa sve do kraja 90-ih godina 20.stoljeća. Izložba ‘Balade Vesne Parun’ objašnjava i vezu Vesne Parun sa Sesvetama u kojima su 40-ih godina 20. stoljeća Parunovi živjeli u kući na mjestu koje danas stoji Knjižnica Sesvete i gdje je Vesna Parun dočekala i objavljivanje svoje epohalne zbirke Zore i Vihori u izdanju DKH 1947. godine, urednika Gustava Krkleca i s naslovnicom Ede Murtića.

Autorice izložbe su Žarka Vujić i Morena Želja Želle, a originalne umjetnine su iz fundusa Muzeja Prigorja otkupljene od pjesnika Branka Pejnovića, dugogodišnjeg Vesnina prijatelja i pratitelja. Izložba je otvorena do 12. travnja.

Hrvatska pjesnikinja Vesna Parun rođena je 10. travnja 1922. godine na otoku Zlarinu. Prvu zbirku pjesama Zore i vihori objavila je 1947. godine. Do svoje smrti 2010. u Stubičkim Toplicama priredila je preko pedeset izdanja zbirki pjesama za odrasle i djecu, knjiga eseja te autobiografske proze. Slikarstvo ju je zanimalo od ranog djetinjstva, no intenzivnije je počela slikati početkom 70-ih godina 20. stoljeća iza majčine smrti. Prvo javno izlaganje radova priredila je 1985. u jednom salonu šešira u Zagrebu, no izložbu iduće 1986. godine u INI, smatraju njenom prvom autorskom, a zadnjom Ribe koje se ljube u Studiju Račić 2009. godine.

U istom razdoblju Vesna Parun napisala je čitav niz predgovora ili tekstova koje je čitala na otvorenjima izložaba drugih umjetnika, među kojima ističemo Zlatu Vucelić, Zdenku Pozaić, Nives Kavurić Kurtović, Marija i Žanu Tomas, Marijana Kolesara, Vatroslava Kuliša itd. Njeni crteži i slike prisutni su i na brojnim naslovnicama njenih knjiga. Dobri poznavatelji tvrde kako bi s lakoćom završila i Akademiju likovnih umjetnosti i djelovala kao likovna umjetnica da je to željela.