Damir Bajs, bivši ministar turizma i aktualni župan Bjelovarsko-bilogorske županije objašnjava zašto na izbore izlazi kao dio Restart koalicije te procjenjuje kako će izgledati ovogodišnja turistička sezona nakon što se potpuno otvore granice unutar Europske unije

Ako Davor Bernardić i treći put dobije povjerenje građana na izborima, siguran sam da će znati kako voditi hrvatsku Vladu“, rekao je u razgovoru za Nacional bivši ministar turizma i aktualni župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs. Bivši član Hrvatske seljačke stranke već drugi mandat vodi Bjelovarsko-bilogorsku županiju, a na ovim se izborima sa svojom strankom Damir Bajs – Nezavisna lista priključio Restart koaliciji koju predvodi SDP. Sam Bajs će na parlamentarnim izborima izaći na petom mjestu liste Restart koalicije u 2. izbornoj jedinici koja će biti jedna od najzanimljivijih jedinica jer će se u njoj kao nositelji sučeliti Gordan Jandroković, Rajko Ostojić, Miroslav Škoro i Nino Raspudić, a Bajs ima realne šanse ponovno postati zastupnik u Hrvatskom saboru.Ako uđe u Sabor, morat će se hoće li i dalje ostati župan ili će političku karijeru nastaviti kao saborski zastupnik. Kao bivši ministar turizma Damir Bajs prokomentirao je i kako će izgledati ovogodišnja turistička sezona nakon što se polako otvore granice unutar Europske unije te je otkrio planove da svoje političke ciljeve ubuduće ostvaruje kroz snažnu regionalnu parlamentarnu stranku.

NACIONAL: Hrvatska javnost vas pamti kao ministra turizma, možete li otkriti kakvu turističku sezonu očekujete nakon otvaranja granica?

Osim sunca i mora, na rezultate turističke sezone ove godine će utjecati niz faktora. Budimo iskreni, na neke od njih nitko ne može utjecati, poput primjerice mogućeg novog vala epidemije. I to ne nužno u Hrvatskoj – ako koronavirus opet ojača u nekoj zemlji, za pretpostaviti je da ljudi u toj zemlji neće usred epidemije razmišljati o ljetovanju. Ekonomska i gospodarska kriza također će utjecati na mnoge potencijalne turiste jer u strahu od manjka novca mnogi će odustati od ljetovanja ili na godišnjem odmoru biti mnogo štedljiviji nego inače. Također, svaka zemlja će se itekako truditi da smanji svoje ekonomske gubitke zbog korone pa će na ionako kompetitivnom turističkom tržištu biti još jače izražena kompetitivnost. Hrvatska se, nažalost, za sve to nije dobro pripremila. Na vidjelo dolaze i drugi elementi na kojima se nije mnogo radilo, primjerice kontinentalni turizam. On ne samo da povećava turističku ponudu zemlje nego ima i niz drugih benefita, od ravnomjernog razvoja svih dijelova zemlje do činjenice da bi upravo kontinentalni turizam mogao imati veliku ulogu u toliko priželjkivanom produljenju ljetne turističke sezone. Naime, turisti na nekoj plaži u veljači ili studenom doista nemaju što raditi, ali mogli bi imati fantastičan odmor u nekom seoskom, kontinentalnom OPG-u. Kad pada kiša, nitko se neće ići sunčati, ali može otići u posjet lokalnom OPG-u, vidjeti kako se proizvode domaći sir ili med. Zaista je velika šteta što dosadašnji ministar turizma i njegova stranka već godinama ne razumiju i zanemaruju kontinentalni turizam, koji ima velike perspektive.

NACIONAL: Znači niste baš impresionirani radom ministra Garija Cappellija?

U hrvatskom turizmu se mnoge stvari događaju po inerciji, jednostavno se čeka da se stvari dogode pa onda, ako sezona bude dobra, mnogi si za to pripišu zasluge. Tako je i tijekom epidemije koronavirusa resorno Ministarstvo naprosto sjelo i čekalo da epidemija prođe. Umjesto toga trebalo je iskoristiti vrijeme za razrađivanje ozbiljnih planova kako na sve moguće načine umanjiti negativne efekte krize i kako se u sljedećim mjesecima boriti za svakog turista. Već na tom koraku se ozbiljno kaska, pri čemu vidimo da strani konkurenti, a to su praktički sve druge zemlje, ne sjede skrštenih ruku, nego smišljaju najkreativnije načine kako da turisti dođu baš u njihovu zemlju. Nadalje, nerazumijevanje trenutačne Vlade za turistički sektor vidljiv je i iz HDZ-ovog predizbornog programa, o čemu sam proteklih dana već izrekao svoje stavove. Naime, umjesto da se sluša one koji o tome najviše znaju, a to su turistički djelatnici i poduzetnici, HDZ i Gari Cappelli smišljaju bizarne ideje koje nemaju veze sa stvarnošću. Brojni poduzetnici, udruge i udruženja OPG-ova u proteklom su razdoblju u više navrata predlagali konkretne mjere kojima bi se učinkovito pomoglo turističkom i poljoprivrednom sektoru. Najava državnog booking-portala, koji bi trebao konkurirati postojećim globalnim servisima, zvuči kao da ga je smislio neki humorist s manjkom ekonomskog obrazovanja. To je nelogična i čudnovata ideja koja bi proizvela goleme troškove bez ikakvog smislenog učinka na hrvatsko gospodarstvo i turizam, a zvuči kao primjer nedorađene ideje nacionalizacije jednog gospodarskog sektora. Otprilike kao i projekt tzv. Cro-kartice, o kojoj se govori već godinama, a nikako da ugleda svjetlo dana. Doduše, možda i srećom jer ni za taj projekt uopće nije jasno kome bi i kako zapravo trebao pomoći. Ako želimo biti efikasni i konkretni što se tiče nacionalne politike, možda najvažnije od svega bi bilo da država hrvatskom turizmu, koji je ključni oslonac hrvatskog gospodarstva, pomoć uzvrati najvažnijim, smanjenjem PDV-a na 10 posto za sve u turizmu. To je tako jednostavna i jasna mjera, a imala bi dalekosežne pozitivne učinke za cijelu zemlju.

‘NERAZUMIJEVANJE VLADE za turistički sektor vidljivo je i iz HDZ-ova predizbornog programa. Umjesto da se sluša turističke djelatnike, HDZ i Gari Cappelli smišljaju bizarne ideje koje nemaju veze sa stvarnošću’

NACIONAL: Proteklih dana svoju županiju reklamirate kao „korona-free“ županiju. Kako je vaša županija prošla kroz protekle mjesece i očekujete li u sljedećim mjesecima probleme vezane za koronu i recesiju?

Prvo moram istaknuti da sam izuzetno ponosan na sve koji su bili uključeni u borbu protiv koronavirusa u našoj županiji. Čim su vijesti o epidemiji stigle do naše županije, tu smo prijetnju shvatili vrlo ozbiljno i odgovorno. Županija je osigurala financijska sredstva za sve što je bilo potrebno, a istovremeno smo slušali struku, naše epidemiologe koji su nam, primjerice, preporučili zabranu većih okupljanja i prije nego što je to učinio Nacionalni stožer. Tako smo dva tjedna prije svih otkazali Bjelovarski sajam, događanje koje je nama jako bitno, ali prioritet nam je bilo zdravlje naših građana. U početku je i bilo nekih kritika, ali s vremenom su one utihnule jer su mnogi shvatili da smo tim racionalnim i pravodobnim mjerama ostvarili značajne rezultate: Bjelovarsko-bilogorska županija po broju oboljelih je na samom začelju ljestvice hrvatskih županija, niti jedan zdravstveni djelatnik nije obolio od koronavirusa i nismo imali zabilježen niti jedan smrtni slučaj vezan uz oboljenje od covida-19. Zato s punim pravom možemo kazati da smo „korona-free“ županija, ali naglašavam da se naš Stožer civilne zaštite nije opustio. I dalje mnogo truda ulažemo da naša županija bude zdravstveno sigurna, ne samo za naše žitelje već i za sve posjetitelje. Ipak, efekti epidemije i gospodarski problemi odrazit će se i na nas, no to samo znači da u sljedećim mjesecima treba itekako marljivo raditi. Kažu da je svaka kriza ujedno i prilika pa osim o ublažavanju negativnih efekata po gospodarstvo ozbiljno razmišljamo i o strategijama za rast i razvoj

NACIONAL: Pridružili ste se Restart koaliciji. Je li bilo ponuda i iz HDZ-a?

Druga izborna jedinica, unutar koje je i naša županija, smatra se jednom od najtežih i možda najvažnijih. Zato nije nikakva tajna da sam proteklih mjeseci imao pozive mnogih političkih aktera koji su mi kao nezavisnom županu nudili suradnju. Istovremeno, mnogi od njih bili su itekako svjesni činjenice da nisam od jučer u politici i da imam veliko političko iskustvo, od parlamenta pa sve do ministarske funkcije. Mnogi tek sad polako shvaćaju koliko je znanja, rada i truda potrebno da kao nezavisni akter dvaput zaredom pobijediš velike stranke i koalicije, a moja politička stranka druga je po snazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iako smo na posljednje izbore izašli samo tri mjeseca nakon osnutka. Odluka da se priključim Restart koaliciji bila je rezultat ozbiljnog promišljanja u kojem su prevladala tri ključna razloga: prvi je da želim da moja stranka, po uzoru na IDS, postane parlamentarna regionalna stranka koja će na nacionalnom nivou promicati rast i razvoj naše županije. Drugi razlog je itekako povezan s ovim prvim, a to je ocjena da je HDZ-ova Vlada u dva mandata bezrazložno zanemarivala Bjelovarsko-bilogorsku županiju, što želim promijeniti. Općenito smatram da su nam na svim razinama potrebne promjene, zaokret i nova viđenja politike. Time dolazimo do trećeg razloga, smatram da je Restart koalicija jedina realna alternativa dosadašnjoj HDZ-ovoj vlasti. Lijepo je romantično vjerovati da neke male i nove stranke mogu mijenjati stvari na nacionalnom nivou, a neke od njih imaju i neke dobre i poželjne ideje i principe, ali nema sumnje da najveće i realne šanse ima Restart koalicija.

NACIONAL: Možete li zamisliti Davora Bernardića kao premijera? Što očekujete od nove Vlade?

Što se tiče pitanja o Davoru Bernardiću, to je već pomalo deplasirana tema. Davor je predsjednik najveće trenutačno još oporbene stranke, dokazao je da zna pobjeđivati na izborima, a ako i treći put dobije povjerenje građana na izborima, siguran sam da će znati kako voditi hrvatsku Vladu. S druge strane, Andrej Plenković je dosad cijeloj naciji pokazao svoje domete, a dopustite i da to promotrim iz kuta koji je meni bitan – imao je mnogo prilika pokazati stanovnicima Bjelovarsko-bilogorske županije je li mu i koliko stalo do njih.

NACIONAL: Proteklih dana ste bili kritični prema dijelovima HDZ-ova predizbornog programa, a neki ističu da ni Restartov program ne obiluje novim i kvalitetnim idejama. Jeste li uspoređivali predizborne programe najvećih stranaka? Kako ih komentirate?

Programi su temelj i komunikacijski alat u predizbornoj kampanji i primarno su namijenjeni građanima koji tijekom četiri godine nečijeg mandata ne mogu i ne moraju svakodnevno pratiti svaku političku odluku. S druge strane, ja kao župan imam neposredno iskustvo s nacionalnom politikom. U razgovorima s premijerom Plenkovićem ja sam uvijek tražio da se pokrenu ili provedu projekti koji se tiču naše županije. Moram biti iskren i kazati da je on svaki prijedlog saslušao, nijedan nije glatko odbio, ali onda je to delegirao svojim ministrima i nakon toga se nije dogodilo ništa. Nakon takvog iskustva valjda je jasno da niti mogu vjerovati samo predizbornim programima niti mogu očekivati da će u programu neke stranke pisati da će, ako dođe na vlast, ozbiljnije slušati prijedloge pojedinih župana. Vjerujem da Restart koalicija može mijenjati mnoge stvari nabolje i zato sam joj se pridružio. Zapravo je to vrlo jednostavno.

HDZ-ova VLADA u dva mandata bezrazložno je zanemarivala Bjelovarsko-bilogorsku županiju, što želim promijeniti. Općenito smatram da su nam na svim razinama potrebne promjene i nova viđenja politike’

NACIONAL: Ako na listi Restart koalicije uđete u Sabor, hoćete li postati zastupnik ili ostati župan?

Moj glavni cilj je da stranka kojoj sam na čelu, Damir Bajs – Nezavisna lista, postane parlamentarna stranka i da naša županija ima svoje predstavnike u Hrvatskom saboru. IDS je primjer kako regionalna stranka može utjecati da se kroz Sabor i Vladu promiču regionalni interesi, što onda rezultira državnim projektima u određenoj županiji. U našoj županiji krucijalno nedostaju državni kapitalni projekti poput izgradnje brze ceste. Dok se u Istri već radi na dopuni punog profila Istarskog ipsilona, u našoj županiji još nije izgrađen ni metar brze ceste. Vjerujemo da će naša stranka u sljedećem sazivu postati parlamentarna i to je naš najvažniji cilj.

NACIONAL: Planirate li se dogodine kandidirati za još jedan mandat na čelu županije?

Trenutačno su mi u fokusu parlamentarni izbori. Građani moje županije su prepoznali da sam drugačiji tip političara, da iskreno radim i želim i dalje raditi na boljitku života ljudi u županiji. Nekim drugim političarima su bitne karijerne stepenice pa vjeruju da se što prije treba iz lokalne politike vinuti u onu nacionalnu. Neki se u toj trci brzo spotaknu ili su zapravo produžena ruka nekog jačeg aktera, no ja imam drugačiji životni i politički put. Nikad me nitko nije gurao, navikao sam sve postizati trudom i radom, a s desetljećima političkog iskustva dolazi i određena mudrost, nisam poput nekih koje može impresionirati neki status ili funkcija. Uostalom, bio sam član hrvatske Vlade i ministar, i u svom sam ministarskom mandatu uspio ostvariti rijedak rezultat: na početku mandata sam po anketama slovio kao najgori ministar, a kraj mandata sam dočekao kao najbolji.

NACIONAL: Čini se da niste baš u najboljim odnosima s bjelovarskim gradonačelnikom. On vas proziva da uhljebljujete SDP-ovce, a vi njega da se okružio HDZ-ovcima…

Vidite, to je jako zanimljivo. Bilo bi logično da me se, kao predsjednika stranke, optužuje da na neke funkcije dovodim članove svoje stranke. Međutim, nitko, pa ni gospodin Hrebak to ne može, jer je lako dokazivo da u cijeloj županiji niti jedan pročelnik ili direktor, pa čak ni ravnatelj škole, nije član moje stranke. A ako ne koristim funkciju župana da bih pogodovao članovima svoje stranke, zvuči li vam suvislo da potpomažem članove nekih drugih stranaka?

NACIONAL: Jedan od najvećih aktualnih projekata u vašoj županiji je izgradnja bolnice. Kako teče taj projekt? Zašto se lokalni HDZ snažno protivi tom projektu?

Prvo bih komentirao stav lokalnog HDZ-a. Vjerujte da ne znam i ne razumijem njihovo konstantno protivljenje izgradnji Opće bolnice Bjelovar. Dakako, oni imaju pravo imati svoje mišljenje i biti protiv, ali dosad još nitko nije čuo niti jedan racionalni razlog. Srećom, taj projekt ide dalje i bez njihove potpore, a optimist u meni vjeruje da će oni možda s vremenom i promijeniti svoje stavove. Osim što predstavlja dalekosežnu vrijednost za sve stanovnike naše županije, projekt bolnice je i rezultat stava da izlazak iz krize uzrokovane pandemijom nije moguć uz štednju javnog sektora, što je postao pomodni stav mnogih čelnika jedinica lokalne samouprave, već upravo suprotno: ako imamo mogućnosti, trebali bismo povećati javne investicije i osigurati poslove građevinarima i srodnim djelatnostima u vremenima krize. Trenutačno imamo spremne projekte za raspisivanje natječaja i osigurana sredstva za još petnaest investicija vrijednih 110 milijuna kuna, uz maksimalno korištenje europskih sredstava. Time će Bjelovarsko-bilogorska županija osigurati posao ne samo za građevinski sektor, kojem pripada gotovo 20 posto zaposlenih u gospodarstvu i obrtništvu županije, nego i za mnoge druge djelatnosti. Da postoji potreba za time svjedoči i iskaz interesa županijskih poduzetnika i obrtnika zainteresiranih za obavljanje radova na županijskim investicijama, a koji će se javiti na raspisane javne natječaje.

‘AKO BERNARDIĆ I TREĆI PUT dobije povjerenje građana na izborima, siguran sam da će znati kako voditi hrvatsku vladu. S druge strane, Andrej Plenković je dosad cijeloj naciji pokazao svoje domete’

NACIONAL: S obzirom na recesiju i krizu, kakve mjere predlažete za svoju županiju? Imate li neke prijedloge za nacionalnu politiku?

Trenutačno nam je u fokusu izgradnja Opće bolnice Bjelovar i niz projekata o kojima sam već govorio. Također, smatramo da što prije treba započeti s projektima koji će podići prometnu povezanost naše županije. Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od dvije županije Hrvatske koje još uvijek nemaju niti metra brze ceste ili autoputa na svom području. To predstavlja problem kako za stanovništvo tako i za gospodarstvo. Kada govorimo o tome, Agencija za konkurentnost u Vladi RH uvijek naglašava da kada govorimo o greenfield investicijama, prvo je pitanje imamo li brze prometnice i koliko je poslovna zona udaljena od brze prometnice, kako bi se mogao osigurati transport svega što je potrebno za rad i za transport završnih proizvoda. To je našoj županiji problem koji ovoga trenutka još uvijek nije riješen. Izgradnja brze ceste apsolutno je najveći prioritet i najveća potreba. Nemam ništa protiv toga što se gradi brza cesta do Dubrovnika, ali apsurdno je da će više vremena proći da se izgradi brza cesta do Bjelovara nego brza cesta do Dubrovnika. Brza cesta od Zagreba do Bjelovara predviđena je još prije 60 godina, a još uvijek nije dovršena. Ona nam je potrebna kako bismo imali minimum konkurentnosti u odnosu na ostale županije i nužna je za privlačenje greenfield investicija. Naši poduzetnici su jako puno ulagali posljednjih godina i hvala im na tome. No te investicije imaju svoje limite i sada, za daljnji gospodarski iskorak, potrebni su nam novi investitori. Za taj iskorak neophodna nam je brza cesta.