Hrvatska će na više razina igrati ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina u Ukrajini te će aktivno, s najviše državne razine, pomoći ukrajinskim tužiteljima da dovrše nove optužnice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovih vojskovođa. Nakon posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Ukrajini prije desetak dana, dogovara se dolazak ukrajinskih tužitelja u Hrvatsku, a ključnu ulogu u toj operaciji igra bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Dva dana prije nego što je otišao na put u Ukrajinu gdje se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, premijer Andrej Plenković primio je na neformalni sastanak u Banskim dvorima bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Sastanak se održao u srijedu, 29. ožujka oko 9 ujutro, slučajno ili ne, ali baš na dan kad je Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu vještačenje u predmetu Veliki Agrokor proglasilo nezakonitim. Ali dva izvora Nacionala suglasno tvrde – sastanak Bajića i Plenkovića nije imao nikakve veze s Agrokorom i održao se prije proglašenja te sudske odluke.

Tu intrigantnu informaciju, koja je bila prešućena javnosti, Nacional je doznao prošlog tjedna od izvora bliskih Vladi, a potom su je na naš upit i službeno potvrdili i glasnogovornik Vlade Marko Milić i bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Tema njihova sastanka bili su ratni zločini za koje ukrajinskim tužiteljima Mladen Bajić pomaže pripremiti optužnicu. Glasnogovornik Vlade Marko Milić Nacionalu je službeno potvrdio o čemu je bilo riječi na sastanku:

“Sastanak s gospodinom Bajićem bio je isključivo zbog i neposredno prije posjeta predsjednika Vlade Kijevu, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu ‘Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini’. DORH surađuje s ukrajinskim kolegama u tom području intenzivno, i gospodin Bajić osobno. Po toj temi se gospodin Bajić sastao i s ministrom Malenicom.”

‘Moj dolazak u zgradu Vlade Republike Hrvatske bio je isključivo vezan uz podršku i ekspertizu koje DORH pruža ukrajinskim tužiteljima’, poručio je za Nacional bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Istu informaciju Nacionalu je potvrdio i Mladen Bajić kojem smo također uputili službeni upit.

“Točno je, bio sam na sastanku s premijerom prije njegova puta u Ukrajinu. Osim što sam ga brifirao o aktivnostima povezanima s procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, pripremamo dolazak ukrajinskih tužitelja u Hrvatsku, a u tome sudjeluje i Ministarstvo pravosuđa”, poručio je najprije kratko Bajić.

Na dodatno pitanje, opširnije je pojasnio:

“Moj dolazak u zgradu Vlade Republike Hrvatske bio je isključivo vezan uz podršku i ekspertizu koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske pruža ukrajinskim tužiteljima i pravnim stručnjacima u pogledu utvrđivanja odgovornosti i procesuiranja ratnih zločina zbog ruske agresije na Ukrajinu i to kroz sudjelovanje u projektu ‘Atrocity Crime Advisory Group’’’.

Kako je pojasnio Bajić, riječ je o zajedničkoj inicijativi Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, odnosno posebno uspostavljenom mehanizmu za podršku u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina u Ukrajini kroz savjetovanje, obuku i operativnu podršku.

“Ovaj mehanizam okuplja konzorcij međunarodnih stručnjaka – eksperata s praktičnim znanjima u istraživanju i procesuiranju zločina vezanih za konflikte, uključujući pravne stručnjake – tužitelje, forenzičare, vojne analitičare i drugo stručno osoblje iz više zemalja (SR Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država, Republike Hrvatske…), među kojima su zamjenica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Davorka Čolak i ja. U toj ulozi pozvan sam u zgradu Vlade Republike Hrvatske kako bih upoznao predsjednika Vlade Republike Hrvatske o našim aktivnostima u pružanju stručne, savjetodavne pomoći ukrajinskim pravosudnim tijelima u poboljšanju njihovih kapaciteta za istraživanje i procesuiranje predmeta ratnih zločina, pred njegovo sudjelovanje 31. ožujka 2023., na Samitu demokracije, virtualnom sastanku više država u Ukrajini gdje se govorilo o hrvatskoj potpori Ukrajini te sam ga uoči navedenih sastanaka izvijestio o suradnji i razmjeni iskustava s ukrajinskim kolegama kroz naprijed navedeni projekt, a radi čega sam u nekoliko navrata i boravio u Ukrajini nakon početka rata.”

Upravo ratni zločini bili su u fokusu posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Ukrajini gdje se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim sastao 31. ožujka, a s Bajićem dva dana prije toga. FOTO: Vlada Republike Hrvatske

Glasnogovornik Vlade Marko Milić također je detaljnije pojasnio:

“Hrvatski eksperti daju pomoć i razmjenjuju iskustva s ukrajinskim vlastima u vezi s procesuiranjem ratnih zločina, prikupljanjem dokaza i drugo, a u lipnju će se održati konferencija u Hrvatskoj za državne odvjetnike i istražitelje na tu temu. Premijer je o tome govorio i u izjavi medijima u Kijevu i na sjednici Vlade”.

Bivši glavni državni odvjetnik od 25. srpnja prošle godine radi u međunarodnom timu koji je na inicijativu SAD-a, Velike Britanije i Europske unije formiran pod vodstvom Clinta Williamsona, bivšeg tužitelja u vladi Baracka Obame i nekadašnjeg američkog ambasadora za ratne zločine, a zadužen je za pomoć Uredu glavnog tužitelja u Ukrajini u procesuiranju ratnih zločina.

Smatra se da je upravo taj tim zaslužan za prvu optužnicu podignutu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je prije mjesec dana, 17. ožujka, nalog za uhićenje predsjednika Rusije Vladimira Putina i ruske povjerenice za prava djece Marie Lvove-Belove zbog ratnih zločina nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju, što bi trebala biti tek prva u nizu optužnica protiv Putina i drugih ljudi iz ruskog ratnog stroja jer nisu ni podignute optužnice zbog mučenja, ubojstava, ratnih razaranja i drugih ratnih zločina. Iako službena Rusija ne priznaje Međunarodni kazneni sud te je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila da ta odluka Međunarodnog kaznenog suda (ICC) nema nikakvog značenja za njihovu državu, pa ni onu s pravnog aspekta, optužnica protiv Putina ipak je jedan od najvažnijih događaja od početka ruske agresije na Ukrajinu.

‘Pozvan sam kako bih upoznao premijera o aktivnostima u pružanju stručne pomoći ukrajinskim pravosudnim tijelima u poboljšanju njihovih kapaciteta za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina’, kaže Bajić

‘’Ovo je tek početak’’, poručio je Andrij Jermak, šef Ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a ukrajinsko tužiteljstvo je odluku nazvalo povijesnom.

Hrvatska će na više razina igrati ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina u Ukrajini te će aktivno, s najviše državne razine, pomoći ukrajinskim tužiteljima da dovrše nove optužnice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovih vojskovođa.

Upravo ratni zločini bili su u fokusu posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Ukrajini. Plenković je u Ukrajinu otišao u petak 31. ožujka, u povodu godišnjice oslobađanja ukrajinskog grada Buče, a u Kijevu se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednikom vlade Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom.

Plenković je ondje boravio s moldovskom predsjednicom Maijom Sandu, slovačkim premijerom Hegerom i slovenskim premijerom Golobom. U hrvatskoj delegaciji osim Plenkovića bili su i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić.

Osim sastanka s ukrajinskim državnim vrhom, Plenković je sa Zelenskim, Maijom Sandu, Hegerom i Golobom u Buči prisustvovao komemoraciji za žrtve ruske agresije, položio vijenac pred Zidom sjećanja na poginule za Ukrajinu te sudjelovao na sastanku na vrhu ‘’Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini”.

Kad je nedavno podignuta prva optužnica protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina koja se pripisuje upravo timu u kojem radi i Bajić, šef ureda Zelenskog je rekao: ‘Ovo je tek početak’. FOTO: EPA/VLADIMIR ASTAPKOVICH/SPUTNIK/KREMLIN

“Ovom prigodom prisjećamo se užasa koje je ruska vojska počinila ovdje u Buči na samom početku ruske agresije na Ukrajinu”, poručio je premijer Plenković istaknuvši da je ovo njegov drugi posjet Buči, nakon onog prošlogodišnjeg koji se odvio samo nekoliko dana nakon što su ukrajinske snage oslobodile taj grad.

Naglasio je kako zločini počinjeni u Buči jasno pokazuju prirodu ruske agresije na Ukrajinu, dodao je kako to možda u samome početku nekima u međunarodnoj zajednici nije bilo jasno.

“Nama u Hrvatskoj to je bilo jasno. Odmah smo znali da je cilj agresije širenje zla, straha i pokušaj da se osvoji ukrajinski teritorij. Međutim, to nije uspjelo zato što su ukrajinsko vodstvo, ukrajinska vojska i policija te ukrajinski narod pokazali cijelom svijetu što znači biti domoljub, boriti se za svoj narod i uspješno to činiti”, rekao je premijer Plenković i naglasio da će međunarodna zajednica nastaviti podupirati Ukrajinu kroz diplomatsku, tehničku, vojnu i humanitarnu pomoć.

Istaknuo je kako zločini koji su počinjeni zaslužuju kaznu i dodao da će tu odgovornost međunarodna zajednica i tražiti.

“Danas je prilika da kažemo vrlo jasno da svi oni koji su počinili zločine za to moraju i platiti”, poručio je Plenković naglasivši kako Hrvatska razumije Ukrajinu te je to željela i pokazati potporom od samog početka agresije.

Glavnom tužitelju Ukrajine Andriju Kostinu (na slici) pomaže međunarodni tim na čelu s Amerikancem Clintom Williamsonom, a u tom timu radi i dvoje Hrvata, Mladen Bajić i Davorka Čolak. FOTO: Piroschka van de Wouw/REUTERS/PIXSELL

Na sastanku sa Zelenskim Plenković je pozdravio njegovu inicijativu da se upravo na godišnjicu oslobađanja Buče upozori na ratne zločine i brojne tragedije i zvjerstva koja su se dogodila tijekom ruske agresije na Ukrajinu.

“Današnji posjet dio je naše kontinuirane i snažne podrške Ukrajini i ukrajinskome narodu u ovako teškim okolnostima u kojima su se našli”, poručio je premijer Plenković u izjavi za hrvatske medije te je tada prvi put spomenuo i zajedničku inicijativu da se u Zagrebu organizira velika konferencija o razminiranju Ukrajine.

Ta bi se konferencija, najavio je, održala krajem godine, a tu bi Hrvatska Ukrajini pružila podršku i iskustvo u onome što je hrvatska specijalnost, kako je rekao, nažalost, s obzirom na to da proces razminiranja ovdje traje već 30-ak godina.

“Svoju solidarnost i vrlo jasnu političku potporu kao Vlada od 24. veljače demonstriramo stalno. Pomažemo Ukrajini jer je žrtva agresije, osudili smo Rusiju kao agresora u ovome ratu, dali smo diplomatsku pomoć, političku, ekonomsku, tehničku, humanitarnu i izdašnu vojnu pomoć i to ćemo nastaviti činiti i dalje, jer se Ukrajina bori za one vrijednosti za kojih mi stojimo – to su vrijednosti demokracije, slobode, suverenosti, teritorijalne cjelovitosti”, poručio je premijer Plenković.

O svom sudjelovanju na sastanku na vrhu u Buči kazao je da je taj sastanak važan kako bi se naglasila upravo odgovornost za zločine, a tu Hrvatska ima veliko iskustvo koje je spremna podijeliti, zbog čega je želio i osobno biti u Ukrajini, uz slovenskog i slovačkog premijera te moldovsku predsjednicu.

‘Hrvatski eksperti daju pomoć i razmjenjuju iskustva s ukrajinskim vlastima u vezi s procesuiranjem ratnih zločina, a u lipnju će se održati konferencija u Hrvatskoj za državne odvjetnike i istražitelje’, kaže Milić

U Hrvatskoj, dodao je, postoji specijalizirani dio Državnog odvjetništva za ratne zločine, specijalizirani suci, odjeli policije za ratne zločine, a njihova je ekspertiza na najvišoj razini jer operativno imaju najviše iskustva zbog ratnih zločina iz Domovinskog rata.

Podsjetio je da je Hrvatska u Ukrajinu već poslala zamjenicu državnog odvjetnika koja surađuje s ukrajinskim tužiteljem i drugim međunarodnim pravnim stručnjacima.

U međunarodnom timu s Mladenom Bajićem je, kao što je i sam u izjavi za Nacional napomenuo i zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Davorka Čolak.

Njih dvoje u sklopu međunarodnog tima na čelu s Amerikancem Clintom Williamsonom pomažu glavnom tužitelju Ukrajine Andriju Kostinu, koji je na tu poziciju došao prošle godine, nakon što je Zelenski smijenio dotadašnju glavnu tužiteljicu Irinu Venediktovu i šefa ukrajinske službe sigurnosti Ivana Bakanova.

Jutarnji list krajem srpnja prošle godine razgovarao je s Bajićevim američkim šefom u Ukrajini Clintom Williamsonom koji je rekao da je njegov posao “voditi ujedinjeni projekt SAD-a, EU-a i Velike Britanije za pružanje podrške Ukrajini, posebno Uredu glavnog ukrajinskog tužitelja u istraživanju i procesuiranju kriminala koji proizlazi iz ruske invazije”.

‘Budite uvjereni u kontinuiranu potporu Hrvatske kako bi se osiguralo da zločini počinjeni u Ukrajini ne ostanu nekažnjeni’, poručio je Plenković na sastanku sa Zelenskim i državnim vrhom Ukrajine

“Hrvatska je jedina zemlja EU-a koja ima iskustvo s ratnim zločinima na svom teritoriju. Ured glavnog tužitelja u Hrvatskoj ima golemo iskustvo u procesuiranju ratnih zločina. Istraživali ste taj kriminal i napravili najbolji ustroj da biste ga rješavali. Po tom pitanju imate jedinstveno iskustvo u EU-u. Ukrajina će se suočiti s istim izazovima koje je imala Hrvatska devedesetih i ratnih dvijetisućitih”, izjavio je Williamson te napomenuo da je Bajićev angažman, kao i tužiteljice Davorke Čolak, odobrila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek uz znanje i odobravanje Vlade.

On smatra da je hrvatski pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina bio uspješan i zato je želio da svoja iskustva podijele s ukrajinskim kolegama jer će najveći izazovi, slično kao u Hrvatskoj devedesetih, biti golem broj i vrste zločina, posebno kada su počinjeni na okupiranom teritoriju kojemu ne mogu pristupiti.

“Hrvatska je imala iste probleme kroz koje Ukrajina sada prolazi”, napomenuo je lani šef njihove misije.

I premijer Plenković je tijekom boravka u Ukrajini u svom govoru tijekom sastanka na vrhu “Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini” posebno naglasio da bez pravde nema trajnog mira ni istinskog pomirenja među narodima te da je važno da svi odgovorni za zločine budu privedeni pravdi.

“Posebno ćemo nastaviti podupirati Ukrajinu u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde i Europskim sudom za ljudska prava”, istaknuo je Plenković, dodavši da već redovito razmjenjujemo iskustva naših tužitelja.

Premijer Andrej Plenkovića bio je u Ukrajini u povodu godišnjice oslobađanja grada Buče, prisustvovao komemoraciji za žrtve ruske agresije, položio vijenac pred Zidom sjećanja na poginule, a s ukrajinskim državnim vrhom sudjelovao je i na sastanku na vrhu ‘Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini’. FOTO: Vlada Republike Hrvatske

Pozvao je međunarodnu zajednicu da uloži dodatne napore u popunjavanju pravne praznine u procesuiranju zločina agresije na Ukrajinu te kazao da je osnivanje Međunarodnog koordinacijskog centra za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine važan korak prema osudi država i čelnika koji su naredili oružanu invaziju na drugu državu.

“Budite uvjereni u kontinuiranu potporu Hrvatske kako bi se osiguralo da zločini počinjeni u Ukrajini ne ostanu nekažnjeni”, poručio je tada Plenković.

Istaknuo je da se branitelji Bahmuta, Vuhledara ili Avdiivke ne bore samo za budućnost djece Ukrajine, već i za budućnost cijele Europe, čiji su mir i sigurnost danas u Ukrajini na kocki.

Predsjednik Zelenski zahvalio je predsjednici Moldavije te premijerima Slovenije, Slovačke i Hrvatske koji su došli na summit i tom prilikom poručio:

“Iznimno je važno što je više od 50 zemalja danas sudjelovalo u ovom susretu. Rusija je potpuno izgubila kredibilitet kao država pod vodstvom predsjednika Putina. Pregovori s takvom zemljom jednostavno nemaju nikakvog smisla jer vidimo da čini ratne zločine zbog kojih predsjednik Rusije ne žali, ne štedi ni Ukrajince ni svoje državljane. Bjelorusija je također izgubila subjektivnost i kredibilitet jer ona trenutačno uopće ne može utjecati na to želi li nuklearno oružje na svojem teritoriju”, rekao je ukrajinski predsjednik Zelenski.