“Republika Hrvatska provodi cjelovitu obnovu gdje se vraćanje u ispravno radno stanje, do razine prije potresa, financira iz FSEU, dok se poboljšice do razine cjelovite obnove (odnosi se isključivo na zgrade) financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.”, poručili su to iz Ministarstva graditeljstva za Nacional nakon što je tjednik ovog tjedna pisao o tome da su projekti obnove čak tisuću kilometara cesta i 101 mosta u zadnji čas spasili Plenkovićevu vladu koja se hvali da je potrošila sav novac iz Fonda solidarnosti.
Naime, prema najnovijem pisanju tjednika Nacional, najveći dio sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa potrošen je za obnovu prometnica. Čak tri visoka izvora bliska Vladi i vrhu HDZ-a potvrdila su za Nacional da je Vlada podbacila u ugovaranju obnove bolnica, škola, fakulteta, vrtića i muzeja, a čak i za one zgrade za koje su uspjeli alocirati sredstva, uspjeli su povući samo od 20 do 30 posto sredstava, dok će sav preostali iznos morati platiti Vlada iz državnog proračuna.
U kojem se postotku iz Fonda solidarnosti obnavljaju bolnice, koliki se postotak koristi u obnovi škola, vrtića i fakulteta, u kojem postotku su obnovljene zgrade kulture i kulturne baštine – samo su neka od konkretnih pitanja upućenih ministarstvu Branka Bačića.
Fond solidarnosti Europske unije (FSEU), navode iz Ministarstva, uspostavljen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 kao odgovor na katastrofalne poplave koje su pogodile srednju Europu tijekom ljeta 2002. godine. U okviru FSEU-a pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama zbog teških prirodnih katastrofa, a od 2020. godine i zbog zdravstvenih kriza. “Cilj Fonda je dopuniti napore pogođenih država, pokriti dio javnih rashoda za hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti (vraćanje u ispravno radno stanje u ključnim sektorima, pružanje privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja, osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine, čišćenje pogođenih područja, medicinska pomoć itd.)”, pojasnili su.
Dodaju kako se financijski doprinos iz FSEU dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava i ograničen je na neosiguranu štetu te se iz njega ne nadoknađuju privatni gubici.
Foto: Edina Zuko/PIXSELL
“Republici Hrvatskoj je nakon razornog potresa od 22. ožujka 2020. koji je pogodio područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije iz FSEU dodijeljeno 683.740.523,00 eura, dok je nakon serije potresa koji su počevši od 28. prosinca 2020. pogodili šire područje Sisačko-moslavačke županije dodijeljeno 319.192.359,00 eura. Vrste hitnih operacija i operacija oporavka od ključne važnosti u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2012/2002 i pripadajućih izmjena predviđenih za doprinos iz Fonda solidarnosti EU:
(1) Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja
(2) Pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva
(3) Osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine
(4) Čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla”, navode u odgovoru.
‘Hrvatska provodi cjelovitu obnovu…’
“Temeljem Odluka Vlade, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine određeno je za Nacionalno koordinacijsko tijelo u sustavu upravljanja FSEU dok su resorna ministarstva i određene jedinice lokalne (regionalne) samouprave određene kao provedbena tijela. Republika Hrvatska provodi cjelovitu obnovu gdje se vraćanje u ispravno radno stanje, do razine prije potresa, financira iz FSEU, dok se poboljšice do razine cjelovite obnove (odnosi se isključivo na zgrade) financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Budući da je cjelokupni iznos FSEU za oba potresa iskorišten, projekti započeti iz FSEU, a kod kojih je u tijeku provođenje Ugovora o izvođenju radova, nastavljaju se financirati iz drugog izvora sve do završetka vraćanja u ispravno radno stanje”, tvrde iz ministarstva.
Ističu kako je trenutno je u pripremi nacrt Odluke VRH za nastavak financiranja navedenih projekata.
Kako smo već ranije spomenuli, Bačićevo ministarstvo upitali smo o konkretnim brojkama kada je u pitanju obnova, ali i sredstva iz Fonda solidarnosti. Pitanja su bila vezana uz obnovu bolnica, škola, vrtića, kulturne baštine pa i crkve. Ministarstvo graditeljstva odgovara da trenutno – ne raspolažu konačnim podacima.
“Vezano uz postotak obnove iz FSEU pojedinih projekata, trenutno ne raspolažemo konačnim podacima budući da i dalje traje provjera sve dostavljene dokumentacije te se isplate iz FSEU nastavljaju i nakon 30. lipnja 2023. godine. Konačni podaci imat će se kroz par mjeseci kada se cjelokupan proces kontrole izvrši”, navode.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koordinira i prati provedbu financijskog doprinosa iz FSEU, dodaju, dok su provedbena tijela nadležna za odabir projekata te praćenje provedbe projekata. “Stoga, provedba projekata koji obuhvaćaju obnovu bolnica je prihvatljiva u okviru operacije vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području zdravlja, a u nadležnosti je Ministarstva zdravstva”, navode iz Ministarstva graditeljstva dodajući da se za detalje o pojedinom projektu obratimo samom Ministarstvu zdravstva.
“Nadalje, za provedbu projekata obnove škola, vrtića i fakulteta kroz FSEU molimo Vas da kontaktirate Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju kao provedbena tijela za potres iz ožujka 2020. godine, odnosno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao provedbeno tijelo za potrese iz prosinca 2020. godine. Nadležno tijelo za provedbu operacije mjera kulturne baštine je pak Ministarstvo kulture i medija”, dodaju.
Obnova prometnica: ‘Javite se Ministarstvu mora, prometa i infrastruktre’
Također, Nacional je resorno ministarstvo upitao i o obnovi zagrebačke obilaznice, no odgovor je jednak kao i za bolnice, vrtiće, ali i kulturnu baštinu.
“Vezano uz provedbu operacije vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza (prometnice, mostovi) nadležna provedbena tijela su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb te Krapinsko-zagorska županija za potres iz ožujka 2020. godine odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za potrese iz prosinca 2020. godine. Kako je navedeno, FSEU pokriva samo javne rashode država članica, te izgradnja i obnova privatnih kuća financiranjem iz istog nije moguća. Ono što se omogućuje iz FSEU je pružanje privremenog smještaja potrebitog stanovništva te su za navedenu operaciju raspisana tri javna poziva (dva za potres iz ožujka 2020. godine te jedan za potrese iz prosinca 2020. godine) od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao provedbenog tijela”, ističu.
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
U okviru navedene operacije prihvatljivo je financiranje najamnina za zbrinjavanje pogođenog stanovništva, kupnja ili najam privremenih građevina za smještaj, troškovi prehrane, održavanja smještajnog kapaciteta, režijski troškovi i slično te je ukupno ugovoren 31 projekt u vrijednosti 53 milijuna eura iz FSEU, zaključili su iz Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Evo koliko je Krapinsko-zagorska županija potrošila iz Fonda solidarnosti
Koliko je ugovorenih projekata zatekao ministar Bačić ?
Nakon što je Nacional zaprimio ‘zaobilazne odgovore’, Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine poslali smo dodatna pitanja u kojima smo tražili odgovore na pitanja koliko je ugovorenih projekata zatekao ministar Bačić u trenutku preuzimanja mandata. Podsjećamo, Bačić je funkciju ministra graditeljstva preuzeo od bivšeg ministra Ivana Paladine, koji je pak naslijedio tada uhićenog Darka Horvata.
Iz Ministarstva “uvodno pojašnjavaju” da se sredstva od Fonda solidarnosti EU ne dodjeljuju projektima nego operacijama – jer to nije ESIF.
“Dodijeljena sredstva ovog europskog fonda namjenski se mogu koristiti za: vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture u ključnim sektorima, financiranje službi spašavanja te osiguranje privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba pogođenih stanovnika, osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine i čišćenje pogođenih područja i sprečavanje erozije tla”, navode.
Bačić: “Ostalo je još 490 milijuna eura. Učinit ću sve da se ni jedan cent ne vrati”
Premda je izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, dodaju, Hrvatska koristi Fond solidarnosti za sufinanciranje zahtjevnih radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade.
Važno je istaknuti kako je planiranje utroška sredstva Fonda solidarnosti EU okvirno i neobvezujuće, ističu iz ministarstva Branka Bačića. “Također, vrijednost svih ugovorenih projekata iznosi 3,3 milijarde eura dok je iz Fonda solidarnosti osigurana 1/3 tog iznosa odnosno 1,003 milijarde eura (kad se zbroje petrinjski i zagrebački potres). Ostala sredstva potrebna za provođenje tih projekata (koji još nisu završeni) osigurana su kroz NPOO (1,2 milijarde eura) i državni proračun (1 milijarda eura)”, navode.
Hrvatska je, s danom 9. lipnja 2023. godine iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres te su do 26. lipnja 2023. zaprimljeni zahtjevi za nadoknadu sredstva u iznosu od 1,298 milijardi eura. “Alokacija u iznosu od 683,7 milijuna eura iskorištena je 22 dana prije roka, dok je alokacija za petrinjski potres u iznosu od 319 milijuna eura iskorištena još 11. svibnja 2023. godine odnosno 50 dana prije zadanog roka. Dodajmo i kao je 31. prosinca 2022. bilo utrošeno 370 milijuna eura iz FSEU-a te je u proteklih 5 mjeseci utrošeno, zaključno sa 26. lipnja 2023, dodatnih 917 milijuna eura”, ističu.
Na početku Bačićevog mandata ugovoreno 1289 projekata, a sada ih je 1330 – 41 više!
Nadalje, tvrde kako je Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dodijeljena alokacija u iznosu 79,4 milijuna eura te je iz Fonda solidarnosti EU ugovoreno projekata u vrijednosti od 90,8 milijuna eura, od čega potraživani iznos troškova iznosi 92,4 milijuna eura, a isplaćeno je ukupno 77 milijuna eura.
“Navedeni troškovi odnose se na pružanje privremenog smještaj radi pokrivanja potreba stanovništva stradalog u potresu u postotku od 110% od dodijeljene alokacije za navedenu operaciju, zatim provedba mjere zaštite kulturne baštine u postotku od 66,4% dodijeljene alokacije za navedenu operaciju te provedba mjera neposredne obnove potresom pogođenih prirodnih zona kako bi se izbjegle neposredne štete od erozije tla u postotku od 61,6% od dodijeljene alokacije za navedenu operaciju. Ugovoreni projekti s financiranjem će završiti po završetku roka provedbe Fonda solidarnosti EU, odnosno do 30. lipnja 2023. godine”, kažu nam iz Ministarstva.
A na pitanje koliko je ugovorenih projekata Bačić zatekao u trenutku preuzimanja mandata, iz Ministarstva odgovaraju: “Sredinom siječnja 2023. godine (na početku mandata ministra Bačića) iz FSEU je ukupno bilo ugovoreno 1289 projekata dok je s današnjim danom ugovoreno 1330 projekata”.
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Komentari