Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić posjetio je danas Petrinju i Glinu i komentirao obnovu, prenosi danas.hr.

“Jutros smo imali sastanak s gradonačelnicom i županom te smo donijeli konkretne zaključke o daljnjoj obnovi zgrada, prije svega Petrinje. Iza nas je program stambenog zbrinjavanja sugrađana koji su kontejnerima, bilo kraj svojih kuća ili u kontejnerskom naselju te smatramo da smo u zakonodavnom smislu to riješili kroz 11 modela stambenog zbrinjavanja. Pred nama je dio obnove, prije svega u Petrinji, koji se odnosi na rješavanje višestambenih kuća, obnove centra Petrinje. Definirat ćemo prioritete”, rekao je ministar.

Nakon obilaska škole u Nebojanu, posjetit će i Glinu, te obilježiti početak radova na tri višestambene zgrade s 57 stanova.

“Podignut ćemo time stambeni fond u Glini. Svi objekti, čija se obnova sufinancira iz Fonda solidarnosti u županiji i u dijelu koji se odnosi na projekte koje provodi Sisačko-moslavačka županija, kada je u pitanju najuži centar Petrinje, vrlo dobro napreduju. Zadovoljan sam. Svi rokovi radova uglavnom pri kraju po pitanju onog dijela koji se financira iz Fonda i koji treba biti gotov do 30. lipnja. To me veseli i nadam se da će i Grad Petrinja i županija, projekte koji su preuzeli i koji se financiraju iz Fonda, dovršiti u zadanim rokovima”, rekao je ministar.

Na pitanje novinara kako je doživio susret s građanima u kontejnerskom naselju, jer je bilo i žustrih rasprava, rekao je da je to očekivao. “Velika njih većina u kontejnerskom naselju zadovoljni su s našim prijedlogom stambenog zbrinjavanja. Među njima ima nerazumijevanja i odnosi se na privremeni smještaj do konačnog rješavanja njihova smještaja. S Gradom Petrinjom i županijom utvrđujemo prioritete i prijelazna rješenja. Nije realno do 1. studenog obnoviti 2419 mobilnih stambenih jedinica. Zato ćemo za sve njih čije kuće ne budu dovršene, naći ćemo prikladniji smještaj. Dio njih očekuje da bi oni i dalje bili u kontejnerskom naselju, da bi iselili tek kad im se dovrši zgrada ili kuće”, odgovorio je Bačić.

“Mi smo rekli da ćemo za sve naći privremeni smještaj, 11 je modela, bilo da su to kuće sagrađene, kuće koje otkupljujemo preko APN-a, ili stanovi u vlasništvu RH i koje se obnavljaju, potom privremene montažne drvene kućice koje ćemo postaviti u neposrednoj blizini domova umirovljenika u Glini, Sisku i Petrinji, bilo da su to montažne drvene kuće u nabavi čiju smo nabavu objavili. Neprimjereno je da bilo koji naš sugrađanin i dalje u kontejneru.”

Novinari su pitali i kakav je interes da isele iz kontejnera? “Sve ćemo ih zbrinuti do 1. studenog i neće biti u kontejnerskom naselju od 1. studenog, za to nema opravdanja. Ako je država spremna, a jest, mi ćemo to riješiti. Nema opravdanja da ljudi još jednu zimu dočekaju u kontejnerima”, odgovorio je.

S obzirom na to da se neki ne slažu s privatnim najmom, novinari su pitali što će biti s tim problemom. “Pravo na najam imaju svi koji su bili u svojim stanovima i dok njihove stanove ne obnovimo, ili njihove kuće, država će svim zainteresiranim na području Sisačko-moslavačka županije i Zagreba koji žele iznajmljivati stanove, da će ih država plaćati. Pozvali smo sve iz kontejnera koji žele u takve stanove da se jave”, rekao je ministar.

Odgovorio je i na pitanje što je s APN-om i koliko je kuća izgrađeno, je li se maknulo od dosadašnjih samo 6 kuća. “APN nije mogao otkupljivati kuće dok nije donesen program mjera, koje su donesene u četvrtak. Kao i Uredbu temeljem koje može APN može ući u procjenu i otkup takvih kuća. U ovom trenutku APN je u kontaktu s 209 takvih vlasnika, koji su spremni prodati kuće, za 140 već je napravljen očevid, a za 40 procjena. Mi smo Uredbom propisali koji su gornji limiti za otkup preko APN-a. Kad smo donijeli program mjera i Uredbu, APN ulazi u kupovinu kuća te ćemo u njih useliti prioritetno sugrađane koji su kontejneru. Tu se radi i o kućama i stanovima. Po pitanju zamjenskih kuća, sada ih je gotovo 11, broj 6 je iza nas. Do polovine travnja bit će gotovo novih 30 kuća, također je u izgradnji 107 kuća i dovršit ćemo ih do kraja ljeta. U međuvremenu raspisujemo javnu nabavu za nove kuće, za njih imamo izvođače, čim rješenja dođu”, rekao je Bačić.

Pravo na rekonstrukcijsku obnovu ima 100 zgrada, projekti će biti gotovi narednih 15 dana, uvode se i izvođači, rekao je Bačić. Novinari su pitali ima li ijedna kuća u Zagrebu koja je u izgradnji. “Prije mog dolska u Ministarstvo raspisana je javna nabava za zamjenske kuće iz Fonda za obnovu Zagreba. Gradnja bi počela, ali ponude tih kuća bile su daleko iznad projektantskih cijena. U ponedjeljak, za 8 dana, ide javna nabava za 21 kuću za područje Zagreba i Krapinsko-zagorske županije kako bi krenuli s izgradnjom kuća, pa i onih na Markuševcu. Do sada je dovršeno je 50 konstrukcijskih obnova kuća ili višestambenih objekata”, rekao je Bačić.

Potvrdio je da do sad nije srušena ni jedna kuća u Zagrebu, da je ranije bio problem odlaganja građevinskog materijala, ali da je to sad riješeno. Na pitanje je li Zagreb zapostavljen, odgovorio je da je glavni grad po pitanju javne infrastrukture ogromno gradilište.

“Obišli smo veliki broj zgrada javne namjene i zadovoljan sam obimom radova na obnovi velikih prepoznatljivih simbola zagrebačke arhitekture, veliki su to projekti, veliki novci. Pred nama je malo više od 3 mjeseca, dovršit će se. Ne možete dati jednoznačnu ocjenu da obnova ne ide. Nisam zadovoljan obnovom obiteljskih kuća, ali 50 višestambenih zgrada s velikim brojem stanova su u rekonstrukcijskoj obnovi. Nije dobro. Kao što na Banovini nisam zadovoljan s konstrukcijskim obnovom, tako u Zagrebu nisam zadovoljan s izgradnjom zamjenskih kuća”, rekao je.

Ponovio je da prije ponedjeljka ne mogu raspisati natječaj za 21 novu zgradu s područja Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, ali da se brže nije moglo. “Skratili smo procedure, broj sudionika i zato smo u velikoj nabavi koje ne bi objavili bez novog zakona i novih program mjera. Maksimalno smo ubrzali proces obnove. Potaknut ćemo i samoobnovu. Značajan broj upravitelja zgrada dolazi s idejom da kad im se isplati novac, da preuzmu konstrukcijsku obnovu zgrada”, rekao je ministar. Kaže, ljudi se potiču na samoobnovu, a za 15 dana znat će i konkretan broj zainteresiranih.

Na pitanje je li odredio mehanizam da kad netko zatraži projekt i da mu se novac, da se spriječi da materijal poskupi i da se cijena poveća, odgovorio je da je odlukom izabrano nevisno tijelo u kojem su Građevinski fakultet, HGK te Državni zavod za statistiku i koje mora redovito dostavljati cijene građevinskog materijala na tržištu. “To će biti vodilja za dodjelu sredstava krajnjem korisniku u slučaju samoobnove”, rekao je Bačić.

Do lipnja se mora utrošiti milijarda i 3 milijuna eura europskog novca, po toj dinamici svaki dan trebalo bi isplatiti više od 4 milijuna eura kako bi se sav novac utrošio. Bačić vjeruje da je to dostižno.