S Brankom Bačićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva, u HRT emisiji “Jedan na jedan” voditelj Romano Bolković razgovarao je o stanju u društvu, politici i općoj klimi u predizbornoj godini, te ima li oporba politike, ideje i ljude koji bi mogli odgovoriti na aktualne izazove.

Nelegalni objekti u Hrvatskoj

Na pitanje Bolkovića o tome kada će Hrvatska početi funkcionirati kao država po pitanju ilegalnih objekata u Hrvatskoj, Bačić kaže da je zadnja opća legalizacija na području Hrvatske utvrđena 1968. godine.

– Sve što se izgradilo do tada smatra se legalizirano. Od tada su bili različiti pokušaji legalizacije, ali nije se sustavno ukinulo legalizaciju. Sve do 2011. godine kada sam ja bio ministar. Ja sam svjesno trpio i političku štetu od jednog dijela ljudi, koji postupali po zakonu, imali velike troškove, izrade projekta, naknade, da biste svoju kuću gradili legalno. Dok s druge strane netko bez ikakvih troškova nije podnio zahtjev za građevinsku dozvolu, nije se niti uknjižio u zemljišnu knjigu, kazao je Bačić.

Tvrdi da je apsolutno nepošteno staviti u isti koš nekoga tko je radio sve po zakonu s onime koji nije radio po zakonu.

– Međutim, znali smo da je u te 53 godine od te opće legalizacije i država kriva. Država je trebala odmah zaustaviti u startu gradnju, kazao je.

Kaže da njegov Zakon nije predviđao opću legalizaciju već da su točno utvrđeni prostori na kojima zgrada ne može biti legalizirana.

– Zaista smo zabranili legalizaciju u Nacionalnim parkovima, na vrijednim zemljištima, pomorskom dobru i tako dalje, ali ostali dio smo legalizirali. Kasnije kada je došla Vlada Zorana Milanovića oni su malo liberalizirali taj moj Zakon, ali po tom Zakonu je utvrđeno preko 820 tisuća nelegalnih zgrada u Hrvatskoj, rekao je Bačić.

Ima li oporba šansu?

Analizirajući političku scenu u Hrvatskoj, kaže da HDZ nema konkurenta. Dodaje da vjeruje anketama javnog mijenja, gdje HDZ ima podršku oko 30 posto od strane hrvatskih građana.

– Andrej Plenković i HDZ iz mjeseca u mjesec imaju veliku podršku hrvatskih građana, a ono što je najvažnije na izborima ta podrška je u pravilu iznad onih koje je definirana na ispitivanjima javnog mijenja, kazao je Bačić.

Kaže da je u Saboru sve više manje kvalitetnih rasprava. Dodaje da je sve manje ljudi koji se angažiraju u politici za razliku od devedesetih kada se dosta akademskih ljudi angažiralo za politiku.

– Danas je toga sve manje, ne samo na nacionalnoj razini, čini mi se i na lokalnoj razini. To je nešto o čemu političke stranke trebaju razmišljati uoči izbora koji su pred nama, predstaviti ljude koji imaju politički, stručni integritet, koji su dokazani u svojoj struci i to je nešto o čemu stranke moraju voditi računa da bi se vratilo povjerenje građana u politički život u Hrvatskoj, prije svega u političke stranke, istaknuo je Bačić.

Obnova

Bačić kaže da je njegova prva odluka bila rekonstruirati proces obnove.

– Smanjili smo dokumentaciju, smanjili smo broj sudionika, što je vrlo važno i to je bio temelj da krenemo u proces ubrzavanja obnove, kazao je.
Na pitanje zašto proces obnove nije išao brže, Bačić odgovara da je temeljni problem kompliciranost i složenost. Tvrdi da je značajno kompliciran jedan proces koji je trebao biti jednostavan.

– Ipak pri tome treba voditi računa da se radi o javnom novcu. Dakle, da svaki moj potpis podrazumijeva enormna sredstva koja se iz državnog proračuna pretaču u privatnu imovinu. To je jedna stvar, a druga stvar je činjenica da raspolažemo s milijardu i tri milijuna eura europskog novca u Fondu solidarnosti kojeg moramo utrošiti vrlo brzo. Činjenica je da moramo poštivati pravila javne nabave, rekao je Bačić.

Tvrdi da svakodnevno surađuje sa šest različitih građevinskih tvrtki.

– Od malih projektanata do ozbiljnih tvrtki. Morate s njima surađivati i čuvati javni novac, kazao je.

– Temeljni razlog zašto je obnova koja se odnosi na privatne kuće bila spora je taj što je proces bio raštrkan na tri tijela, previše kompliciran, na previše sudionika, koji su u startu vraćali čovjeka natrag i nije mogao doći do novaca za obnovu, dodaoje Bačić.

Na pitanje što bi on napravio da se nalazi situaciji da mu je kuća razrušena, rekao je da bi krenuo u proces samoobnove.

– To je proces koji ne može biti protočniji i brži. Da je moja kuća stradala pa da moram graditi novu, od države dobivamo u startu. Država mi sruši kuću staru o svome trošku. Ja tada izaberem projektanta koji će mi pripremiti projekt, izvođača radova, izaberem nadzornog inženjera i za to mi država plaća cjelokupni iznos potreban za izgradnju kuće koji mi po Zakonu pripada. Pored toga država daje 25 tisuća kuna ili 3300 eura kao naknadu za angažman na uređenju izgradnje kuće, objasnio je.

Kaže da su pojednostavili postupak obnove što se tiče Zagreba.

– Već u ponedjeljak krećemo na natječaj za 21 kuću, 14 u Zagrebu, odnosno u Markuševcu i Čučerju, 7 u Krapinsko-zagorskoj županiji. Imat ćemo natječaj sa 7 višestambenih zgrada u Donjem gradu, upravo zbog toga što smo omogućili da možemo sada napraviti taj iskorak i krenuti u organiziranu obnovu kuća, pojasnio je Bačić.

Na pitanje koliko će trajati obnova i kada će ljudi izaći iz kontejnera, Bačić odgovara:

– Do 1. studenoga 2023. godine. Ne želim da ti ljudi u kontejnerima borave još jednu zimu. To je moj prvi cilj, ali nisu samo oštećene kuće ljudi koji su u kontejnerima. Nego su oštećene kuće i brojnih drugih ljudi. Mi ćemo paralelno sa stambenim zbrinjavanjem naših sugrađana koji su u kontejnerima, rekao sam ima ih 6258, raditi i kvalitetnu pravu obnovu grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i cijele Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, rekao je.

Mladi i nekretnine

Jedna od stambenih modela strategije je da Republika Hrvatska za mlade gradi stanove za najam.

– Dakle, ne za prodaju, nego za najam kako bi im se riješilo stambeno pitanje. Da ne moraju kupovati i biti prisiljeni kupovati stanove na kredit, kazao je.