Višegradska skupina nema zajedničkog kandidata za novog predsjednika Europske komisije, rekao je češki premijer Andrej Babiš nakon sastanka sa svojim kolegama iz Mađarske, Poljske i Slovačke u četvrtak u Budimpešti.

Članice EU-a moraju odabrati nove čelnike Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Bivše komunističke zemlje, istočne članice Unije, koje su se pridružile bloku od 2004., raspravljaju kako osigurati da se i njihov glas čuje u vođenju kontinenta kojim dominiraju bogatije zapadne države poput Njemačke i Francuske.

Europski čelnici susrest će se 20. i 21. lipnja kako bi razgovarali o imenovanjima. Za to će morati uspostaviti ravnotežu između interesa pojedinih država, skupina zemalja kao i političkih grupacija.

No Babiš tvrdi kako zemlje Višegradske skupine (V4) – Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska – nemaju svog kandidata za čelnika Komisije, kao ni Vijeća koje sada vodi Poljak Donald Tusk.

“Naša zajednički stav je da se odabere najbolji kandidat za sve”, rekao je Babiš novinarima na češkoj televiziji.

“Nije stvar u tome da V4 ima svog kandidata za predsjednika Komisije i Vijeća. Mislim da nemamo te ambicije”, dodao je.

Babiš je u tweetu nakon susreta sa svojim kolegama iz središnje Europe rekao kako bi Europsku komisiju trebao voditi kandidat koji će odražavati potrebe svih članica EU-a, a ne jedan od “Spitzenkandidaten” ili vodećih kandidata koje predlažu zastupnički klubovi u Europskom parlamentu.

Sustav “Spitzenkandidat” smjera na čelo Komisije staviti zastupnika kojega izabere Europski parlament, ali to ne ide automatski i o toj dužnosti će razgovarati čelnici zemalja članica EU-a narednih tjedana.

Najsnažnija stranka u Europskom parlamentu je Europska pučka stranka, a njezin vodeći kandidat je Nijemac Manfred Weber.

Glasnogovornik mađarskog premijera Viktora Orbana nakon susreta je priopćio da će skupina “na nadolazećem summitu predstaviti zajednički stav” o novim imenovanjima i budućoj politici EU-a.

Zemlje V4 strogo se protive migracijama i zahtjevima za većom koncentracijom moći u europskim institucijama. Desne vlade u Mađarskoj i Poljskoj u sporu su s Bruxellesu po pitanju migracija i vladavine prava.

Od četiri članice Višegradske skupine samo Slovačka koristi euro, a ostale tri ne pokazuju ambicije preuzeti tu europsku valutu.