Aktivist udruge B.a.B.e. Dean Šarčević pozvao je na N1 žrtve osvetničke pornografije i online seksualnog nasilja da prijave ta kaznena djela, obećavajući psihološku i pravnu pomoć.

“Izmjene Kaznenog zakona i članka 144(a), zlouporabe snimke spolno eksplicitng sadržaja, stupile suna snagu 31. srpnja 2021. Počevši od tog roka bilo koje dijelo koje je počinjeno, a da je u skladu s opisom tog kaznenog dijela, može biti procesuriano, ta informacija je najviše bitna žrtvama”, objasnio je Šarčević.

“Mi u udruzi radimo direktno sa žrtvama pružajući im besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Vrlo je bitno, počevši od 21. srpnja moguće je pokrenuti kazneni progon. Isto tako žrtvama je bitno da postoji zakonska odredba koja podrazumijeva rok od 3 mjeseca od saznanja za počinjenje kaznenog djela u kojem žrtve moraju prijaviti počinjenje kaznenog dijela”, objašnjava i dodaje:

“U udruzi Babe počevši od ožujka prošle godine provodimo projekt koji se na sveobuhvatan način bavi online nasiljem. Jedna od načina borbe je i stvaranje ovakvih alata kako bi se žrtve mogle informirati o oblicima online nasilja, te direktno preko platforme prijaviti nasilje i zapravo stupiti u proces podrške gdje mi u udruzi pružamo besplatnu pravnu i psihološku pomoć”.

Istaknuo je i kako su istraživanja o količini prijava ove vrste nasilja obeshrabrujuća: “Govori se o podatku od samo 4 posto prijave takvog nasilja. Velika većina takvog nasilja se ne prijavljuje i možemo potvrditi da je tako i u Hrvatskoj. Većina žrtava ne prijavljuje online nasilje i to se može objasniti prije svega društvenom osudom na koju nailaze, prebacuje se krivnja s nasilnika na žrtvu i u toj situaciji žrtve se povuku u sebe i nisu ohrabnene prijaviti. I zato je važno poslati im poruku da postoji način izlaska iz te situacije. Pozivamo sve osobe da budu hrabre i prijave to nasilje. Mi ćemo im pomoći od informacije do odlaska na policiju sa žrtvama, naše pravnice i psihologinje su im na raspolaganju”.

Kazne koje prijete nasilnicima kreću se od jedne do tri godine zatvora. “Ako je počinitelj učinio snimku dostupnom jednoj osobi, prijeti mu kazna do 1 godine, ako ju je učinio dostupnom više ljudi onda mu prijeti kazna do 3 godine zatvora”, objašnjava.

Dodao je i kako se 80%ž posto slučajeva online nasilja odnosi upravo na osvetničku pornografiju: “Također u praksi je potvrđeno da većina žrtava ne prijavljuje nasilje, čak i kada nam se obrate za pomoć, većina ih ne prijavi i treba ih ohrabriti na to. Žrtva je dužna prijaviti u tri mjeseca od saznanja za počinjenje, inače se ne može procesuirati”, kaže.

Rekao je i kako postoje još neprepoznati oblici nasilja poput ‘doxinga’, odnosno kada nasilnici naprave lažne profile na kojima objavljuju osobne podatke žrtve te primjerice na tom profilu reklamiraju seksualne usluge. Žrtve tada doživljavaju i uznemiravanje od treće strane te ih se izlaže nesigurnosti i neizvjesnosti te potencijalno i fizičkom nasilju.

“Naša komunikacija se sada, pogotovo u pandemiji, potpuno usmjerila na online svijet i baš zbog toga bilježimo povećane brojke ovakvih oblika nasilja, i to ne samo mi u Hrvatskoj. Žene su većinom žrtve, primjerice kod osvetničke pornografije 90% žrtava su žene. Također i posljedice s kojima se suočavaju su gore. Naša psihologinja je istaknula da sve žrtve razmišljaju o suicidu. Trpe osim društvenih i ekonomske posljedice, primjerice, ne mogu napredovati. Bilo je slučajeva da su nasilnici snimke poslali poslodavcu ili ih je vidio velik broj ljudi iz kolektiva, takve osobe nažalost ne mogu više obavljati svoje dužnosti ili uzimaju dugotrajna bolovanja, radi se o stvarnom i ozbiljnom nasilju”, veli.

Kako to izgleda prilikom prijave policiji? “Vidimo zapravo i pozitivnu i negativnu praksu. Od razumijevanja i zbilja hvatanja u koštac s problemom do potpunog nerazumijevanja i ismijavanja žrtve, imamo prostora za napredak. Moramo biti svjesni da se radi o novom fenomenu i moramo zajednički raditi da što bolje kao društvo i institucije odgovorimo na ove slučajeve”.