Reakcija ruskog ministarstva vanjskih poslova na izjave premijera Andreja Plenkovića u Ukrajini bila je službena reakcija Moskve, a ne priopćenje s niže razine, rekao je u ponedjeljak ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov u intervjuu za N1 i dodao kako je zabrinut za rusko-hrvatske odnose.

“To je bilo mišljenje Rusije, a ne nekakvog odjela u ministarstvu. To je službena pozicija Rusije i morate to prihvatiti”, kazao je Azimov.

Premijer Plenković je za posjeta Kijevu 22. studenoga izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom, pa stoga hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavojine devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je potom izrazilo zabrinutost takvom izjavom i poručilo službenom Zagrebu da se umjesto besperspektivnih prijedloga o tom pitanju, “aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj”.

Hrvatski premijer je isti dan umanjio važnost ruske izjave rekavši novinarima da je “to samo priopćenje jednog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova”.

“Iznenadilo me je da je ova niža razina ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme”, rekao je Plenković. Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti.

Rusija nije okupirala Donbas

Azimov je u razgovoru za N1 kazao da Rusija nije zauzela istočni dio Ukrajine i da premijer Plenković samo prenosi stajalište EU-a.

“Rusija nikad nije uvela svoju vojsku u Donbas. Ukrajina nije okupirana, Rusija se ne miješa”, ustvrdio je Azimov.

“Trenutno problem Donbasa nije između Rusije i Ukrajine, nego Kijeva i Donbasa. Kijev je taj koji krši ugovor u Minsku, jer su prema tom ugovoru obećavali autonomiju donbaskoj regiji, decentralizaciju, amnestiju. Ništa se nije dogodilo. Rusija poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine”, dodao je.

Krim nikada više neće biti ukrajinski

Krim je, tvrdi Azimov, drugačije pitanje. Taj poluotok je uvijek bio ruski do neočekivane odluke Nikite Hruščova da ga pokloni Ukrajini.

“Krim je uvijek bio Rusija”, tvrdi Azimov i kaže da se ne radi o aneksiji.

“U Krimu je bio referendum na kojem je 90 posto stanovništva glasalo za ulazak u Rusiju. Tako da se Krim vratio kući, to je pitanje riješeno i nikada se više neće vratiti Ukrajini”, naglasio je Azimov.

Smetaju mu i “dvostruki standardi” EU-a i SAD-a koji su na istom principu, nakon referenduma, priznali Kosovo, ali sad to ne žele primijeniti na Krim.

Azimov zabrinut za rusko-hrvatske odnose

Ruski veleposlanik kaže da je duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa i da nije normalno da Hrvatska više od godine nema veleposlanika u Moskvi.

“Moj je zadatak, kao veleposlanika da minimiziram bilo kakve posljedice. Nije tajna da je robna razmjena s Hrvatskom smanjena gotovo 50 posto. To je katastrofa. Prije svega, hrvatski su izvoznici i poljoprivrednici ti koji pate”, rekao je Azimov.

Hrvatsko-ruski gospodarski forum koji se trebao održati u studenom ove godine otkazan je jer ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku.

Azimov kaže da je to zato jer su ruski biznismeni vrlo domoljubni i ne slažu se s europskim režimom sankcija.

“Oni nisu suglasni da Hrvatska podržava te sankcije. Zbog toga nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku”, rekao je Azimov dodavši kako on pokušava sve da “ono što se dogodilo između Rusije i Hrvatske ne utječe na rusko-hrvatske gospodarske odnose”.

Nije mu, kaže, “normalna situacija” da Hrvatska više od godinu dana nema veleposlanika u Moskvi.

“Ali možda je to tehničko pitanje, a ne političko. Hrvatska je imala probleme u politici”, kaže Azimov i nada se da će početkom iduće godine to biti riješeno. “Dobio sam informaciju da postoji ozbiljan kandidat za tu poziciju”, rekao je.

Azimov je rekao i kako je Rusiji žao što NATO pojačava vojne snage u baltičkim zemljama, uz granicu s Rusijom.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević nedavno je u Bruxellesu najavio da će jedna satnija hrvatskih vojnika biti upućena 2018. u Litvu.

“Pretpostavljam da Hrvatska nije imala drugog izbora, bilo je naređeno da pošalje vojsku i morala je to napraviti”, rekao je Azimov, ali i naglasio da Rusija “Hrvatsku smatra prijateljskom državom, bez obzira što je članica EU-a i NATO-a”.