Vlasti etničkih Armenaca u utorak su izvijestile o velikoj eskalaciji sukoba u regiji Nagorno Karabah pošto je država Azerbajdžan pokrenula ofenzivu na tu regiju koja je u njezinu sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima.

Azerbajdžan je ranije u utorak objavio da pokreće “antiterorističke mjere lokalne prirode” u Nagorno Karabahu.

Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnuo kontroli Azerbajdžana.

Azerbajdžanske vlasti objavile su da napadaju vojne postrojbe odgovarajući tako na “terorističke provokacije”. Nadalje, službeni Baku ustvrdio je da će osigurati “humanitarne koridore” za civile. 

Civili mogu napustiti Karabah putem humanitarnih koridora duž ceste Lachin koja vodi do Armenije i u drugim smjerovima, poručio je Baku.

Mir je moguće postići tek pošto armenski vojnici napuste to područje i raspusti se lokalna vlast, poručilo je ministarstvo vanjskih poslova iz Bakua.

Želimo “razoružati armenske oružane snage i osigurati njihovo povlačenje s našeg teritorija te neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu”, poručilo je ministarstvo obrane. Nadalje navodi da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem “visokopreciznog oružja”, a ne civili ili civilna infrastruktura u pokušaju da se “ponovno uspostavi ustavni poredak”.

Priopćenje ministarstva

Ministarstvo unutarnjih poslova Azerbejdžana oglasilo se priopćenjem:

“Dana 19. rujna 2023. vozilo je eksplodiralo na protutenkovskoj mini koju je u regiji Khojavand postavila diverzantska skupina armenskih oružanih snaga smještenih na teritorijima privremenog raspoređivanja ruskog mirovnog kontingenta u Azerbajdžanu. Od ove provokacije smrtno su stradala 2 civila.

Istog dana, 4 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova koji su bili upućeni na područje gore navedenog terorističkog čina poginuli su u eksploziji mine na novom cestovnom tunelu u selu Taghaverd u regiji Khojavand.

Izražavamo najdublju sućut obiteljima i najbližima poginulih. Neka im Bog pruži mir dušama.

Ukupan broj žrtava mina dosegao je 314 osoba, od čega je 61 osoba umrla u 44 dana Domovinskog rata 2020. godine.

Eksplozija mine u regiji Khojavend još jednom pokazuje da je glavni cilj Armenije, koja nije povukla svoje oružane snage s teritorija Azerbajdžana grubo kršeći stavak 4. Trilateralne izjave i nastavivši vojne aktivnosti i postavljanje mina, i njezin marionetski režim je eskalirati vojne napetosti u regiji i baviti se terorizmom. Nadalje, svrha ovih provokacija je spriječiti provođenje velikih radova na postkonfliktnoj obnovi, ometati civilno stanovništvo koje radi na ovim područjima, kao i zaustaviti povratak raseljenih i njihov miran život na svojim posjedima.

U cilju osiguranja mira i sigurnosti u regiji potrebno je odlučno osuditi i spriječiti vojne provokacije i terorističke akte Armenije i marionetskog režima koji je ona stvorila.”

Ministarstvo je također poslalo i izjavu o mjerama poduzetim kao odgovor na provokacije armenskih oružanih snaga ilegalno stacioniranih u regiji Karabah u Republici Azerbajdžan:

“19. rujna armenske oružane snage stacionirane u regiji Karabah u Azerbajdžanu pribjegle su brojnim vojnim provokacijama i terorističkim napadima velikih razmjera.

Od posljedica eksplozije nagaznih mina koje su armenske izvidničko-diverzantske skupine postavile na cesti Ahmadbayli-Fuzuli-Shusha u svrhu terorizma, poginuli su i ranjeni civili i pripadnici Unutarnjih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova. Nadalje, jedinice azerbajdžanske vojske našle su se pod vatrom iz minobacača i pješačkog oružja. Kao rezultat toga, dva vojnika azerbajdžanske vojske su ozlijeđena.

U regiji su pokrenute lokalne protuterorističke mjere kako bi se spriječile moguće provokacije velikih razmjera od strane armenskih oružanih snaga smještenih u ekonomskoj regiji Karabah i kako bi se osigurala provedba odredaba Trilateralne izjave, kao i za razoružanje i povlačenje postrojbi oružanih snaga Armenije s teritorija Azerbajdžana, neutralizacija njihove vojne infrastrukture i osiguranje sigurnosti stanovništva, civilnih zaposlenika i vojnog osoblja uključenih u radove obnove koji se provode na tom području i vraćanje ustavnog sustava Republike Azerbajdžan.

U okviru poduzetih mjera visokopreciznim oružanim sustavima onesposobljavaju se položaji postrojbi Oružanih snaga Armenije na prvim crtama i pozadinskim područjima, kao i dugotrajni vatreni položaji te borbena sredstva i vojni objekti.

Ciljevi poduzetih mjera su isključivo nezakonite vojne formacije i vojna infrastruktura.

Azerbajdžan ne gađa civilno stanovništvo. U tom smislu potrebno je da se armensko civilno stanovništvo drži podalje od vojnih ciljeva.

Azerbajdžan je u više navrata izjavio da je nastavak postojanja postrojbi oružanih snaga Armenije u regiji Karabah u Azerbajdžanu, suprotno odredbama Trilateralne izjave od 10. studenog 2020., ozbiljna prijetnja regionalnom miru i stabilnosti.

Jedini način za postizanje mira i stabilnosti u regiji je bezuvjetno i potpuno povlačenje armenskih oružanih snaga iz regije Karabah u Azerbajdžanu i raspuštanje marionetskog režima.”

⚡️#BREAKING Lots of shots and explosions heard in the town of Stepanakert on the Azerbeijan/Armenia border. pic.twitter.com/zG0Gkm1bD5

— War Monitor (@WarMonitors) September 19, 2023

Armenska strana

Armenske vlasti u enklavi poručile su da Azerbajdžan napada njihove pozicije topništvom i dronovima duž čitave linije fronte i nastoji prodrijeti dublje u teritorij.

Država Armenija tvrdi da nema svoje vojnike u Karabahu, regiji koju Armenci nazivaju “Artsakh”.

Ministarstvo vanjskih poslova iz Erevana pozvalo je ruske mirovne snage da zaustave “sveobuhvatnu agresiju” Azerbajdžana.

Rusija je posredovala u postizanju prekida vatre u toj regiji 2020. pošto je Azerbajdžan oružanom silom preuzeo veće dijelove teritorija Nagorno Karabaha. Rusija je tada rasporedila gotovo 2000 svojih vojnika kao mirovnih snaga koji čuvaju cestu za Armeniju.

Zadnjih nekoliko mjeseci Erevan je optužio Moskvu da ne ispunjava preuzete osobe jamca sigurnosti u regiji, a Moskva je odgovorila da će nastaviti ispunjavati zadaću.

Moskva poziva na dijalog

Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je “duboko žaljenje zbog oštre eskalacije u Nagorno-Karabahu”. “Ruska strana poziva sve strane u sukobu da prekinu krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se političkom i diplomatskom načinu rješavanju spora”, rekla je glasnogovornica ruskog MVP-a Marija Zaharova.

Optužila je Azerbajdžan da je ruske mirovne snage upozorio na vojnu akciju tek nekoliko minuta prije nego što ih je započeo.

Europska unija je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan za prekine s vojnim aktivnostima, priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell u priopćenju.

Dodao je da Unija ostaje predana poticanju dijaloga između Armenije i Azerbajdžana.

Armenija i Azerbajdžan  koje su bile u sastavu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ratovale su zbog Nagorno Karabaha ranih 90-tih.

U drugom ratu 2020., Azerbajdžan je svojim prihodima od prodaje nafte i plina uspio vratiti dijelove te regije s armenskim stanovništvom. 

Od tada je bilo kraćih vojnih kampanja i danas azerbajdžanske snage kontroliraju 150 četvornih kilometara teritorija čiji povrat zahtijeva Erevan.

Azerbjaždan, čije je stanovništvo pretežito muslimansko, ima potporu Turske koja je s njim jezično i kulturno povezana. S druge strane pravoslavna Rusija, nekada tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.