Tjedan dana do prijevremenih parlamentarnih izbora u Armeniji, Azerbajdžan je u subotu predao 15 ratnih zarobljenika susjednoj državi prema mirovnom sporazumu kojim je okončan sukob krajem 2020. godine.

Ratni zarobljenici predani su na granici uz posredovanje predstavnika iz Gruzije, objavilo je u subotu u prijestolnici Bakuu ministarstvo vanjskih poslova Azerbajdžana.

Armenija je zauzvrat predala “kartu s 97.000 protutenkovskih i protupješačkih mina posijanih u okrugu Agdam”, navodi ministarstvo.

Taj je okrug jedan od teritorija koje je Armenija morala predati Bakuu prema mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje Rusije.

Dosad je obavljeno nekoliko razmjena ratnih zarobljenika no Armenija je opetovano optuživala Azerbajdžan da ne ispunjava dogovor o predaji svih ratnih zarobljenika iako je proteklo više od pola godine kako su završili sukobi tih dviju država za pokrajinu Nagorno-Karabakh.

Od 27. rujna do 9. studenoga 2020. u sukobu za enklavu Nagorno Karabah u muslimanskom Azerbajdžanu, a koja je bila nastanjena pretežito Armencima koji su  pravoslavne vjeroispovijesti, Azerbajdžan je uspio preuzeti velike dijelove teritorija koje je izgubio u ranijim sukobima početkom 90-ih godina.

Više od 6000 ljudi poginulo je u tih šest tjedana sukoba ujesen 2020. što je izazvalo političku krizu u Armeniji.

Brojni Armenci okrivljuju za poraz premijera Nikolu Pašinjana čiju su ostavku zahtijevali masovnim prosvjedima.

Nikol Pašinjan nada se izboriti još jedan mandat no obećao je prihvatiti rezultate i moguć poraz na prijevremenim izborima.

Prema podacima službenog Bakua sedam azerbajdžanskih vojnika i 18 civila poginulo je, a 110 ljudi je ranjeno u eksplozijama mina u Nagorno Karabahu koje je područje najviše onečišćeno minama na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza

Dva su novinara i lokalni dužnosnik poginuli 4. lipnja pri eksploziji protupješačke mine u azerbajdžanskom okrugu Kalbajar iz kojeg su se povukle armenske snage u studenome, podsjeća Reuters.