AUTOR ČLANKA 50, LORD KERR ‘Nisam imao Britaniju na umu!’

Autor:

Zagreb, 05.09.2005 - Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitaroviæ sudjeluje u radu 35. konferencije UACES-a (The University Association for Contemporary Studies) pod nazivom "Europska unija - prošla i buduæa proširenja". Na slici predsjednik UACESS-a John Kerr tijekom konferencije.
foto FaH/ Denis CERIÆ

Britanac John Kerr, autor članka 50 Lisabonskog ugovora o razdruživanju od Europske unije, nije imao na umu vlastitu zemlju kad ga je sastavljao i smatra da njegova aktivacija nije neopoziva.

Lord Kerr kazao je u razgovoru za Politico da je odredbe koje reguliraju istupanje iz Europske unije napisao za prvi europski ustav početkom ovog stoljeća. On je, međutim, propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj 2005., a neki njegovi elementi završili su u Lisabonskom ugovoru, koji je stupio na snagu 2009.

“Ne osjećam se krivim što sam izmislio taj mehanizam. Jako sam tužan zbog toga što ga koristi Ujedinjeno Kraljevstvo”, kazao je Kerr, koji je Škot i uvjereni protivnik Brexita. “Nisam mislio da će se to dogoditi”.

Kerr, bivši britanski veleposlanik u Washingtonu i pri EU-u, sastavio je te odredbe kao glavni tajnik Europske konvencije koja je pripremala europski ustav 2002. i 2003. U to vrijeme europski čelnici bili su zabrinuti zbog jačanja desničara Joerga Haidera u Austriji, a i u nekim južnim državama članicama demokracija je još bila novost. Kerr je smatrao da bi neki autoritarni vođa kada dođe na vlast mogao poželjeti napustiti Europsku uniju.

“Činilo mi se jako vjerojatnim da bi neki diktatorski režim tada, duboko uvrijeđen, mogao poželjeti bijesno izjuriti van. A imati proceduru za to činilo mi se posve razumnim, kako bi se izbjegao pravni kaos odlaska bez dogovora”, rekao je.

Kerr je istaknuo dva ključna elementa članka 50 koji bi mogli imati veliku ulogu u pregovorima.

Proces o kojem članak 50 govori odnosi se na “razvod… plaćanje računa, ispunjavanje obveza, reguliranje stečenih prava, razmišljanje o mirovinama. To nije članak o budućim odnosima”, objasnio je.

Međutim, članak također kaže da dogovor o razdruživanju treba uzeti u obzir “okvir” budućih odnosa između EU-a i države koja odlazi.

Kerr je svjestan da obuhvatni dogovor o trgovini i svim drugim aspektima odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a nije moguće sklopiti u roku od dvije godine, ali smatra da okvir tih odnosa treba dogovoriti.

“Nemojte me pitati kako taj okvir izgleda. Je li to drugi ugovor? Jesu li to zaključci Europskog vijeća? Ne znam kakav će okvir biti… ali ako ne postoji, tada će dogovor o razvodu, ako bude postignut, biti pravno ranjiv”, rekao je.

To znači da bi se pregovori o razdruživanju i okviru budućih odnosa trebali voditi paralelno, smatra on.

Europska komisija se, međutim, za sada tome protivi.

Kerr smatra da Brexit nije neopoziv

Kerr također smatra da aktivacija članka 50 nije neopoziva premda britanska vlada tvrdi suprotno.

“Mislim da ako pitate nekog odvjetnika iz EU-a, on će vam odmah reći da naravno da nije neopoziv”, rekao je. “A ako bi se o tome odlučivalo na sudu, odlučivalo bi se na Europskom sudu pravde i on bi zaključio da nije neopoziv.”

“Pravila igre u EU-u su takva da se možete predomisliti. Mnoge države članice su se predomislile tijekom zakonodavne procedure jer su imale opće izbore kod kuće.. pa bi i ljevica zbacila desnicu ili desnica ljevicu i njihovi stavovi u Vijeću okrenuli su se naglavačke. To se prihvaća.”

No on ne očekuje da bi se britanska vlada mogla predomisliti.

“Ali nema sumnje da ako se odluče na to, ako dogovor bude toliko loš da vlada bude srušena ili odluči da ga ne može preporučiti, tada bi bilo posve moguće nastaviti i dalje po starom”, rekao je.

“To je malo vjerojatno, ali volio bih biti britanski pregovarač koji će doći s drugim pismom u kojem se kaže ‘predomislili smo se'”, rekao je Kerr, napominjući da Ujedinjeno Kraljevstvo u tom slučaju ne bi bilo dužno platiti nikakvu kaznu.

Članak 50 kaže također da ako država članica koja napusti Europsku uniju zatraži da joj ponovno pristupi, na to ima pravo temeljem članka 49, pod uvjetima koji vrijede za svaku drugu državu koja želi postati punopravnom članicom.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)