Prvi pogled nerijetko vara, a u slučaju interijera automobila najvažniji je onaj ‘drugi’ rakurs iza kojeg stoje ozbiljni stručnjaci. Većina kabina vozila djeluje korektno, odnosno relativno čisto, ali uvijek je najvažnije ono što ne možete vidjeti golim okom. To je svijet bakterija, od kojih vam neke mogu dogovoriti i susret s liječnikom. Scrap Car Comparison naručio je studiju Škole za biološke znanosti Sveučilišta Aston u Velikoj Britaniji, koja je uzela uzorke iz dva WC-a te pet vozila, prenosi HAK Revija.
Nažalost svih nas, svako vozilo sadržavalo je fekalne bakterije. Pomalo iznenađujuće, najveća razina fekalnih bakterija pronađena je u prtljažniku, tamo gdje nerijetko prevozimo namirnice, koje potom stavljamo na, na primjer, radni stol kuhinje. Fekalne bakterije često su se udomaćile na vozačevom sjedalu, što je malo manje iznenađujuće.
Što se tiče najprljavijih mjesta u automobilima, prtljažnik je osvojio zlatnju medalju i uvjerljivo prvo mjesto jer je tamo pronađeno 1425 bakterija. Potom idu vozačevo sjedalo (649 bakterija), mjenjač (407 bakterija), stražnje sjedalo (323 bakterije) i instrumentna ploča (317 bakterija).
Jedno od najčišćih područja u automobilima je upravljač što je iznenađujuće jer vozači drže ruke na volanu, ali znanstvenici vjeruju da bi se to moglo objasniti povećanom upotrebom sredstava za dezinfekciju ruku tijekom pandemije koronavirusa. Na malom uzorku pokazalo se da starija vozila imaju više bakterija. Svaki je automobil također sadržavao značajno veće ukupno bakterijsko opterećenje od svakog uzorkovanog WC-a.
Autor studije dr Jonathan Cox objašnjava:
“Uzorkovani automobili bili su jako kontaminirani, i to ne samo bakterijama koje bismo očekivali pronaći, na primjer Stafilokokom epidermidis, vrstom kožnog mikroba koji se nalazi na rukama. Pronašli smo E. coli u nekim dijelovima automobila, kao što je prtljažnik, koja je vrsta fekalne bakterije i može uzrokovati trovanje hranom, proljev i povraćanje ako se proguta u značajnoj količini. Međutim, da bismo identificirali rizike od pronađenih bakterija, morali bismo stvarno ući dublje u mikrobiologiju kako bismo razumjeli svaku vrstu. Ljudi se, naravno, ne razbolijevaju svaki put kad uđu u auto. Ne trebamo biti pretjerano zabrinuti, samo trebamo imati na umu da nije sva prljavština vidljiva. Ova studija je pokazala da bi se ljudi definitivno mogli više potruditi da svoj automobil održe čistim. U konačnici radi se o ublažavanju rizika od bolesti. Malo je vjerojatno da ćemo jesti hranu u prtljažniku našeg automobila, ali često konzumiramo hranu na vozačevom sjedalu. Očistiti ruke prije nego što jedemo u tom okruženju dobra je ideja, a saznanje o tome gdje se mogu nalaziti mikroorganizmi može nam pomoći da razmišljamo više o svojim navikama dok vozimo”.
Komentari