Kao nikada dosad floskule o homogenizaciji stranke stavile su HDZ prvenstveno u funkciju spašavanja političke karijere njenog kompromitiranog predsjednika, što se pokušava provesti u dvije faze, pokušajem kupovine naklonosti za Karamarka u Saboru, a potom još brutalnije radikaliziranom predizbornom kampanjom i uvođenjem zemlje u novi dramatični val ideoloških podjela

Tomislav Karamarko i Milijan Brkić, predsjednik i zamjenik predsjednika HDZ-a, zajednički su započeli rizičnu operaciju netransparentne političke trgovine s ciljem ostanka HDZ-a na vlasti i spašavanja Karamarkve političke karijere. To je možda njihova posljednja zajednička politička akcija. Više izvora iz HDZ-a Nacionalu je otkrilo kako smatraju da se radi o potezima koji se mogu okarakterizirati kao prvorazredni politički autizam zamaskiran floskulama o homogenizaciji stranke koja je vjerojatno, kao nikada dosad u svojoj 26-godišnjoj povijesti, stavljena prvenstveno u funkciju spašavanja kompromitiranog predsjednika. Ti izvori iz HDZ-a napominju da se radi o opasnim manevrima koji prijete dugoročno devastirati stranku.

Karamarkova i Brkićeva strategija ima dvije faze. U prvoj fazi pokušat će osigurati da Karamarko opstane kao prvi potpredsjednik Vlade, za što im je potrebna natpolovična saborska većina do koje namjeravaju doći kroz nekoliko pregovaračkih koraka.

TIJEKOM NEPUNA TRI TJEDNA KARAMARKO I BRKIĆ pokušat će prvo dodatno razjediniti saborske zastupnike Mosta. Upućeni politički izvori tvrde da bi to moglo za njih postati nemoguća misija. Birači bi već nakon prošlog petka mogli početi dugoročno honorirati i posve drugačije sagledavati ulogu Mosta u hrvatskom političkom prostoru.”Nikad se dosad u hrvatskom političkom prostoru nije dogodilo da je nekih dvanaest političara odlučilo riskirati stečene privilegije zbog vlastitih uvjerenja i spoznaja da zapravo surađuju s pojedincima čije ponašanje budi sumnju u kriminal i izdaju nacionalnih interesa. Nije riječ samo o velikoj političkoj emancipaciji Mosta, nego i procesu koji stvara polaznu osnovu za izgradnju novih kriterija ponašanja u hrvatskom političkom prostoru. To je ono što bi birači mogli dugoročno i još više podržati. A u takvom razvoju događaja suradnja Mosta s jednom velikom političkom strankom u budućnosti ne bi dala ovako nestabilnu vladu. Samo je sada posve izgledno da ta velika stranka s kojom bi Most mogao surađivati neće biti HDZ, barem dok mu je na čelu Karamarko”, tvrdi izvor Nacionala.

Za postojanost naklonosti Ivana Lovrinovića, Jure Martinovića i Ivice Mišića, koji su već ranije napustili Most i osnovali nezavisni klub saborskih zastupnika, prvenstveno se u političkom smislu brinu Milan Bandić i njegov bliski suradnik Miro Laco. Oni se s njima trojicom sastaju svakoga tjedna. Izvori bliski HDZ-u tvrde da bi se u okviru nove presložene vlade Lovrinoviću ponudila opcija da ključno utječe na izbor guvernera Hrvatske narodne banke i ministra gospodarstva. Jednu od te dvije funkcije Lovrinović bi mogao i osobno preuzeti.

U DRUGOM KORAKU BRKIĆ I KARAMARKO nastojat će dobiti naklonost Branimira Glavaša i Josipa Salapića iz HDSSB-a. Izvori bliski HDZ-u navode da će im se ponuditi da u presloženoj vladi mogu računati na imenovanje ministra poljoprivrede.

U TREĆEM KORAKU TRAŽIT ĆE SE POTPORA PREDSJEDNIKA HRID-A Drage Prgometa, zastupnice HRID-a Irene Petrijevčanin Vuksanović i nezavisnog zastupnika Šandora Juhasa, koji je s njima u klubu. Izvori bliski HDZ-u tvrde da će se Prgometu za ta tri glasa podrške Karamarku, u najmanju ruku ponuditi mjesto potpredsjednika Sabora. Moguće je da se spremaju i dodatne ponude. Gordana Rusak koncem prošlog tjedna izjavila je da još nije donijela odluku o podršci te da će postupati prema vlastitoj savjesti.

U četvrtom koraku pokušat će se zadobiti naklonost pojedinih saborskih zastupnika koji predstavljaju manjine. Izvori bliski HDZ-u tvrde da će se njihova naklonost pokušati steći klasičnom kupovinom – obećanjem da će se sukladno pojedinačnim zahtjevima osigurati znatna novčana sredstva za potporu pojedinim programima povezanim s manjinama. Prema tvrdnjama istih izvora, svakako će se pokušati stupiti u kontakt i s Miloradom Pupovcem.

• NE DOGAĐA SE ČESTO da strani intelektualci protiv nekog ministra u inozemstvu pišu peticije, a te peticije potom objavljuju ugledne novine. To pokazuje da negativni trendovi imaju zabrinjavajuće razmjere

Podrška premijera Tihomira Oreškovića Tomislavu Karamarku zasad je jedini vidljivi uspjeh u toj operaciji. Izvori bliski HDZ-u tvrde da se do nje došlo ultimatumom. U zamjenu za podršku Karamarku, obećano mu je da će ostati na premijerskoj funkciji i nakon mogućeg preslagivanja vlasti u slučaju da u tome uspiju bez podrške Mosta i bez izvanrednih parlamentarnih izbora. Ako bi se to dogodilo, Karamarko bi prije svega pod vlastitu kontrolu stavio policiju i državno odvjetništvo, dok bi SOA vjerojatno i dalje ostala izvan njegova utjecaja.

VIŠE IZVORA BLISKIH HDZ-U TVRDI da ta operacija teško može uspjeti i procjenjuju da su joj šanse maksimalno do 10 posto. Prvenstveno zato što se čini da dvanaest saborskih zastupnika Mosta neće moći pridobiti na svoju stranu. Međutim, neki izvori bliski HDZ-u tvrde da Karamarko ne može biti siguran ni u potporu svih saborskih zastupnika HDZ-a.”Dao bih se okladiti da bi se general Damir Krstičević mogao razboljeti na dan glasanja te da neće biti jedini, jer je više ljudi u HDZ-u Karamarko grubo politički izigrao iznevjerivši obećanja koja im je ranije dao”, tvrdi izvor blizak HDZ-u. U tom slučaju bit će zanimljivo pratiti i hoće li Karamarka podržati HSLS, čiji se čelnik Darinko Kosor nije pojavio na saboru HDZ-a. Izglasa li Sabor nepovjerenje Karamarku, on ni tada ne namjerava odstupiti s mjesta predsjednika HDZ-a, nego planira povesti HDZ u još jednu predizbornu kampanju. U HDZ-u se nadaju da bi tada Milan Bandić mogao osvojiti nešto više glasova nego na prethodnim izborima. Svakako bi nastavili raditi na odvajanju Tihomira Oreškovića od Mosta. Nastojali bi mu čak pomoći da formira vlastitu nezavisnu političku listu, samo da ne ide na te izbore s Mostom. U toj kampanji Karamarko bi brutalno dodatno radikalizirao političku retoriku i zemlju uveo u novi val još intenzivnijih ideoloških podjela i optuživanja suparnika s lijeve političke scene. Karamarko i dalje vjeruje da bi s takvim receptom mogao osvojiti vlast.

ZASAD SE ČINI DA BI GA NA TOM PUTU MOGAO SLIJEDITI MILIJAN BRKIĆ, koji se odlučio boriti za interese HDZ-a i njegova ostanka na vlasti. U toj političkoj kalkulaciji on sa svojom stranačkom infrastrukturom zasad podržava Karamarka. Brkić se želi afirmirati kao spasitelj HDZ-a. Otvoreno je pitanje hoće li se i kada na tom putu odreći Tomislava Karamarka. Nisu rijetki oni u HDZ-u koji misle da je Brkić odigrao krivi politički potez.

Nema nikakve sumnje da bi ostanak Karamarka na čelu HDZ-a pridonio nastavku srozavanja percepcije o Hrvatskoj u međunarodnoj zajednici. Više stranih diplomatskih predstavnika s kojima je Nacional razgovarao izrazito se negativno izjašnjava o Karamarku i Zlatku Hasanbegoviću. Neki od njih navode kako se ne događa često da se protiv nekog ministra u Vladi pišu otvorena pisma, koja potpisuju ugledni svjetski intelektualci, a ta pisma objavljuju ugledne inozemne novine. Prema tvrdnjama diplomatskih izvora, takva pažnja posvećuje se u stranom medijskom prostoru unutarnjopolitičkim procesima u drugim državama kada negativni trendovi političkog ponašanja poprime izrazito zabrinjavajuće razmjere.

Francuske novine Liberation objavile su otvoreno pismo koje zagovara smjenu Zlatka Hasanbegovića zbog njegova povijesnog revizionizma i simpatiziranja kolaboracionističkog ustaškog režima. Među potpisnicima su talijanski marksistički teoretičar Antonio Negri, bosanskohercegovački režiser i dobitnik Oscara Danis Tanović, profesorica na kalifornijskom Berkeleyju Judith Butler, konzervativni francuski filozof Alain Finkielkraut, talijanski književnik i nobelovac Dario Fou, bivša kanadska premijerka Kim Campbell, bivši španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Ángel Moratinos, poznati europski intelektualci Etienne Balibar i Chantal Mouffe te francuski aktivisti i lovci na naciste Beate i Serge Klarsfeld.”Hasanbegović iskorištava nasilje totalitarističkih režima kako bi diskreditirao borbu protiv fašizma. On nije izabran zbog svojih kompetencija u području kulture, već kako bi promovirao ideologiju koju zastupa. U svojim govorima i publikacijama on u pitanje dovodi povijesne istine i osnovne vrijednosti naše političke unije”, stoji u otvorenom pismu koje je objavio Liberation, novine koje su 1973. pokrenuli Jean-Paul Sartre i Serge July.

• ANDREJ PLENKOVIĆ kritizirao je Karamarka jer se HDZ profilira u izrazito desno orijentiranu stranku i upozorio da treba voditi računa o stvaranju potencijalno alternativnih opcija na desnom centru

U Karamarkovu HDZ-u Hasanbegović je osvojio najviše glasova prilikom izbora u Predsjedništvo stranke. Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor na svom je Twitter profilu to protumačila ovako:

“PRAVA POLITIČKA ISTINA je da su se lansiranjem Zlatka H. u vodstvo, odrekli najozbiljnijih i najvažnijih odrednica Tuđmanove politike.”

Za HDZ je ključno pitanje otvorio Andrej Plenković, koji se na Općem saboru HDZ-a u subotu praktički kandidirao za predsjednika stranke nakon Karamarkova pada. On je ondje izjavio da stranka ne smije biti talac jednoga čovjeka, ali i da treba voditi računa o stvaranju potencijalnih alternativnih opcija na desnom centru. Nema nikakve sumnje da je mislio na Karamarka te poručio kako je neprihvatljivo da se HDZ profilira u krajnje desno orijentiranu stranku. Plenković će nakon toga čekati rasplet političke drame u HDZ-u. On nije jedini uHDZ-u koji misli da bi za interese HDZ-a dugoročno najbolje rješenje bilo objasniti Karamarku zašto bi žurno trebao odstupiti s mjesta predsjednika HDZ-a. Potom bi stranka žurno raspisala nove unutarstranačke izbore i u Vladu poslala novog potpredsjednika ili na izvanredne parlamentarne izbore otišla s novim čelnikom i znatno većim šansama za izbornu pobjedu. Više izvora ispričalo je Nacionalu da se o toj mogućnosti zbog političkog autizma i sebičnosti aktualnog vodstva zasad ne razgovara. Realizaciju tog scenarija mogao bi nakon izglednog izglasavanja nepovjerenja Karamarku u Saboru potpomoći Milijan Brkić i tako si osigurati nastavak utjecajne političke karijere, smatra se u dijelu HDZ-a.

VIŠE JE ČLANOVA STRANKE ZA NACIONAL KOMENTIRALO da će Milijan Brkić, iako formalno pokušava spasiti Tomislava Karamarka, na prvom mjestu razmišljati o interesima stranke te da su upravo tako protumačili i njegove izjave. Više izvora u HDZ-u procjenjuje da stranka predvođena Karamarkom ne može ponoviti rezultat prošlih izbora, koji je ionako bio ispod očekivanja.

Pojedini su ugledni članovi HDZ-a atmosferu na Saboru stranke opisali kao ‘mrtvačku’, ali prognoze o sudbini Tomislava Karamarka nisu se usudili izreći čak ni u neslužbenim razgovorima. Jedan od visokopozicioniranih članova stranke napomenuo je, međutim, da je za HDZ u ovom trenutku najvažnije nastaviti podržavati premijera Tihomira Oreškovića koji je, uz predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, najvažniji faktor stabilnosti vlasti. Drugim riječima, HDZ bi se trebao odreći Karamarka i nastaviti podržavati Oreškovića koji uživa i snažnu međunarodnu podršku, tvrde izvori iz HDZ-a.

UKOLIKO ĆE KARAMARKO BITI PRISILJEN napustiti Vladu, teško je za očekivati da bi mogao ostati na čelu HDZ-a, a jedan od scenarija mogao bi biti da sam da ostavku, bilo svojevoljno bilo nakon dogovora s Milijanom Brkićem. U tom slučaju, uslijedit će izvanredni izbori za novog predsjednika HDZ-a na kojima bi jedan od najizglednijih kandidata za novog šefa HDZ-a bio Andrej Plenković.