Austrija i Koruška iskoristit će sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju kako bi spriječili početak gradnje drugog bloka Nuklearne elektrane Krško čiju je gradnju krajem listopada najavila slovenska vlada na čelu s premijerom Robertom Golobom. Najavu moguće austrijske blokade ekskluzivno je za Megawatt najavio ministar za ekonomska pitanja koruške vlade Sebastian Schuschnig. Njegova je reakcija stigla nakon što je slovenski premijer najavio ubrzanje projekta gradnje drugog bloka NE Krško te održavanje referenduma na kojem bi slovenski građani odlučivali žele li ili ne gradnju još jedne nuklearne elektrane na svom teritoriju.

Golob je to objavio nakon što je u Ljubljani održana prva sjednica radne skupine za koordinaciju pripremnih aktivnosti za projekt drugog bloka nuklearne elektrane Krško te je rekao kako je zadaća ovog tijela ubrzati projekt izgradnje elektrane, koja bi, prema sadašnjim planovima, na mrežu trebala biti spojena 2038. Prije toga treba pripremiti pravnu podlogu kako bi Slovenci mogli donijeti informiranu odluku hoće li na referendumu podržati gradnju nove nuklearke. Slovenski premijer inače se snažno zalaže za drugi blok nuklearke u sklopu politike dekarbonizacije koju favorizira njegova vlada. Podsjetimo, Golob je u politiku ušao kao uspješan menadžer, a veliki dio svoje menadžerske karijere proveo je na čelu tvrtke GEN-I čiji ogranak, GEN Energija, upravlja sadašnjom nuklearkom zajedno s HEP-om. Prve projekcije te tvrtke pokazale su da bi, uz sadašnje zakonodavstvo, nuklearka mogla biti završena tek 2049., što Golob smatra besmislenim.

Slovenska vlada na čelu s premijerom Robertom Golobom početkom listopada najavila je ubrzanje projekta gradnje drugog bloka NE Krško. FOTO: Borut Zivulovic/PIXSELL/F.A. BOBO

“‘Zadatak radne skupine je na temelju posebne zakonske regulative koja će biti prilagođena ovako velikom zahvatu ubrzati izgradnju ovakvog objekta, kako bi ta izgradnja bila ne samo brža, nego prije svega isplativija te objekt učinila ekonomičnim”, rekao je Golob.

No najava slovenskog premijera očekivano nije naišla na odobravanje u Austriji, iz koje su već ranije stizale kritike na najavu gradnje drugog bloka nuklearne elektrane. Jedan od najvećih kritičara je ministar za ekonomska pitanja koruške vlade Sebastian Schuschnig, a on je u izjavi za Megawatt pojasnio zašto se toliko protivi gradnji nove nuklearne elektrane.

Ministar za ekonomska pitanja koruške vlade Sebastian Schuschnig najavio je nastavak borbe protiv gradnje novog bloka NE Krško

“Novi blok nuklearne elektrane je korak u krivome smjeru. Susjedne države poput Austrije su jako pogođene potencijalnim opasnostima, a najviše nas zabrinjava što se nuklearna elektrana nalazi u vrlo trusnom i potresnom području. Baš iz tog razloga je i pogon aktualne nuklearne elektrane u Krškom u nekoliko navrata bio zaustavljen. Smatramo kako bi bilo bolje investirati u razvoj obnovljivih izvora energije nego da se nastavlja koristiti opasna tehnologija kao što je nuklearna energija. O svojoj smo zabrinutosti obavijestili slovensku i hrvatsku stranu te tvrtku GEN Energija koja je nositelj projekta. Isto tako mišljenja smo da bi za Europsku uniju u cjelini bilo bolje kada bi se smanjio broj nuklearnih elektrana. Na kraju bih želio istaknuti da će se koruška vlada nastaviti boriti protiv gradnje drugog bloka NE Krško, iako znamo da su naš utjecaj i mogućnosti da tu gradnju zaustavimo limitirani”, rekao je u ekskluzivnoj izjavi za Megawatt Sebastian Schuschnig.

I dok se Austrijanci protive gradnji i najavljuju da će se nastaviti boriti protiv gradnje, Hrvatska očito nema nikakvih rezervi prema novom bloku u Krškom, gradiću koji se nalazi pedesetak kilometara od Zagreba. Tako su iz Hrvatske elektroprivrede Megawattu potvrdili da je HEP itekako zainteresiran za sudjelovanje u gradnji drugog bloka NE Krško.

Postojeći blok NE Krško godišnje pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

“Kako smo već više puta izjavili, HEP podržava izgradnju Nuklearne elektrane Krško 2 i spremni smo sa slovenskim partnerima razgovarati o mogućnostima i modalitetima suradnje na tom projektu. Naime, nuklearne elektrane predstavljaju siguran i ekonomičan izvor električne energije bez emisija CO2. Podsjećamo, postojeća NE Krško godišnje pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom”, napisali su iz HEP-ova odjela za Odnose s javnošću.

Za to vrijeme u Sloveniji je na čelo skupine za gradnju drugog bloka, u kojoj djeluju predstavnici sedam ministarstava, postavljen Danijel Levičar koji je rekao da će, prema procjeni investitora, tvrtke GEN Energija, drugi blok nuklearke biti priključen na mrežu 2038., a do 2028. bi se trebala donijeti konačna odluka o tome hoće li se on uopće graditi.

‘Smatramo kako bi bilo bolje investirati u razvoj obnovljivih izvora energije, nego da se nastavlja koristiti opasna tehnologija kao što je nuklearna energija’, rekao je Schuschnig

“‘Na početku smo razgovarali i o investitorima iz inozemstva i o ukupnoj vrijednosti projekta koja će premašiti 10 milijardi eura. U međuvremenu su se promijenili i kapaciteti reaktora i bilo je govora da bismo mogli napraviti još snažnijih reaktora”, kazao je Levičar te je dodao da interes za investiranje pokazuju susjedne zemlje ili njihovi proizvođači električne energije.

“Trenutačno je to još uvijek samo slovenski projekt. Tek kada se donese odluka o investiciji, znat će se kolika će biti njezina vrijednost i tko će u njoj sudjelovati”, ustvrdio je glavni slovenski operativac za gradnju drugog bloka NE Krško. Prilikom posjeta Krškom u lipnju premijer Golob je rekao da će nuklearna energija u konačnici biti jedini pouzdani izvor energije u Europi. GEN Energija je u međuvremenu povećala ambicioznost projekta pa sada, umjesto prvotno planiranog reaktora snage do 1000 megavata, govori čak o mogućnosti reaktora od 2400 megavata ili dva reaktora. Radi se o projektu vrtoglave vrijednosti 10 milijardi eura, što je samo tri milijarde manje od procijenjenih prihoda ovogodišnjeg slovenskog državnog proračuna. Vrtoglavu cifru investicije slovenska vlada pravda činjenicama kako je riječ o iznimno dugoročnom projektu koji će struju proizvoditi najmanje 60 godina, a sama će investicija biti raspoređena na dulje razdoblje.

Premijer Andrej Plenković slovenskom je kolegi najavio hrvatsku podršku gradnji drugog bloka NE Krško. FOTO: Žiga Živulović jr./PIXSELL/F.A. BOBO

Jedan od najcjenjenijih domaćih nuklearnih znanstvenika, nuklearni fizičar s instituta Ruđer Bošković Tonči Tadić, već je ranije iznio stav da za njega nema nikakve dvojbe i da Hrvatska mora sudjelovati u gradnji drugog bloka i o tome treba potpisati međudržavni sporazum sa Slovenijom.

“Siguran sam da će Slovenci ići u izgradnju i mi u tome moramo sudjelovati. Da je taj drugi blok već izgrađen, Hrvatska bi bila mirna po pitanju električne energije za budućnost. Oko 70 posto električne energije dobivamo iz obnovljivih izvora, što uključuje i hidrocentrale, a iz svakog bloka godinama bismo još dobivali po 15 posto”, izjavio je Tadić. Naime, sve je jasnije da Europa svoje zelene planove o dekarbonizaciji neće postići bez nuklearne energije, a u prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je Unija početkom veljače prošle godine predstavila dokument po kojem će nova ulaganja u nuklearnu energiju i plinske termoelektrane i infrastrukturu smatrati ekološki održivim, odnosno zelenim, a to onda otvara i pitanje njihova financiranja iz europskih fondova. Ministri nadležni za energetiku 10 država članica EU-a, među kojima i hrvatski, dogovorili su da je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske neovisnosti. Ministri nadležni za energetiku iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Finske, Francuske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije pozivali su Europsku komisiju da proširi svoje djelovanje i kao jedan od sljedećih koraka ažurira Ogledni nuklearni program (PINC), u skladu s člankom 40. Ugovora o Euratomu, koji daje pregled ciljeva i ulaganja potrebnih tijekom cijelog životnog ciklusa nuklearnih elektrana.

Gorazd Pfeifer, predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško (desno) i Saša Medaković, član Uprave NE Krško. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Ministri su suglasni sa stajalištem 20 sindikata koji predstavljaju belgijske, bugarske, češke, finske, francuske, mađarske, litavske, rumunjske, slovačke i slovenske energetske djelatnike, koji smatraju kako je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske neovisnosti.

Očito je kako je ruska vojna agresija u Ukrajini dovela do preispitivanja energetske stabilnosti u Europi, stoga EU jača ambicije u borbi protiv klimatskih promjena radi postizanja strateške i energetske autonomije. Zbog nezakonitog djelovanja Rusije, građani i industrija Europske unije već osjećaju posljedice visokih i nestabilnih cijena energije. Stoga političari u ovih 10 država smatraju da je, ako Europska unija želi zadržati smjer dekarbonizacije i istodobno jamčiti sigurnost opskrbe, potrebna promjena stava prema nuklearnoj energiji. Napominje se i da je potrebna velika količina električne energije s niskim udjelom ugljika i vodika s niskim udjelom ugljika kako bi se zadovoljile energetske potrebe industrije i društva te ostvario EU-ov cilj klimatske neutralnosti do 2050. Nuklearna energija, kao niskougljični izvor energije, može imati ključnu ulogu u energetskom miksu bez značajnog pribjegavanja uvoznoj energiji te je dokazano da bi dostizanje ciljeva klimatske neutralnosti i sigurnosti opskrbe zahtijevalo ulaganje od 500 milijardi eura u nova postrojenja za nuklearnu energiju do 2050. Kako bi se odgovorilo na taj izazov, dio država Europske unije smatra da nuklearna energija mora biti uključena u Europski zeleni plan i plan REPowerEU gdje je jasno navedeno da, zajedno s obnovljivim izvorima energije, nuklearna energija ima potencijal postati okosnicom europskog energetskog sustava bez emisija ugljika. Baš iz ovih razloga vrlo je upitno koliki će zapravo utjecaj imati austrijsko protivljenje, ali ako se u starom bloku nuklearke u Krškom počnu ponavljati incidenti poput onoga s početka mjeseca zbog kojeg je i zaustavljen rad reaktora, taj bi utjecaj mogao početi jačati.

Ruska vojna agresija u Ukrajini dovela je do preispitivanja energetske stabilnosti u Europi, pa su nuklearne elektrane ponovno postale poželjan izvor energije

Nuklearna elektrana Krško je preventivno prestala raditi 6. listopada jer je uočeno da cjevovod reaktorske zgrade propušta vodu. Utvrđeno je da propuštanja nije bilo, kvar je otkriven, ali ne i uzroci pa je elektrana u stanju “hladne zaustave” te će sanacija potrajati najmanje mjesec dana. “Samo propuštanje je veličine uboda igle i na ovom tlaku od tri do pet bara, što odgovara tlaku u biciklističkim gumama, tog propuštanja više nema. Da bismo to otklonili, moramo znati uzrok”, rekao je Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško. Stručne službe počele su sanirati kvar, no ispitivanje cjevovoda može potrajati tjednima. Iz NE Krško kažu kako je sada najvažnija analiza uzroka.

“Razlog propuštanja može biti greška kod zavarivanja, greška u materijalu, termalni zamor materijala ili neko mehaničko opterećenje. Potrebna nam je temeljita dijagnostika”, rekao je Gorazd Pfeifer, predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško. Izvanredni remont potrajat će barem mjesec dana pa se do kraja godine očekuju mogući gubici u proizvodnji od 25 posto, ali će ovaj kvar istovremeno dati i novi argument austrijskoj strani u borbi protiv gradnje drugog bloka. Inače, Nuklearna elektrana Krško u suvlasništvu je Hrvatske elektroprivrede i slovenske GEN Energije. Puštena je u rad 1983., a prosječno godišnje proizvodi oko 5,6 milijardi kilovatsati električne energije te se ona u jednakim omjerima dijeli između Hrvatske i Slovenije. Početkom godine slovensko ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je okolišnu suglasnost za produljenje rada nuklearke do 2043. godine. Osim okolišne suglasnosti, uvjet za produljenje rada Krškog bio je uspješan završetak modernizacije i povećanja sigurnosti. Investicija je bila vrijedna 370 milijuna eura, a sredstva su u jednakim iznosima osigurali HEP i GEN Energija.