Veliki koraljni greben “ne umire”, tvrdi Australija u izvješću UNESCO-u, pokušavajući zaštititi to prirodno blago za koje brojni znanstvenici tvrde da nestaje, a posebice upozoravaju na propust australskih vlasti da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama koje najozbiljnije ugrožavaju taj najpoznatiji australski prirodni fenomen.

Canberra je prošle godine za ušicu igle izbjegla da Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu stavi Veliki koraljni greben na popis ugrožene prirodne baštine, ali joj je naređeno da do 1.  prosinca Odboru za svjetsku baštinu preda plan za spas i očuvanje tog podmorskog blaga “Reef 2050”.

Golemi ekosustav – ujedno i velika turistička atrakcija – pod pritiskom je zbog okolišnog stresa poput onečišćenja mora štetnim kemikalijama uslijed intenzivne poljoprivrede na kopnu (čak 12.114 kilograma otrovnih herbicida je u 2013. godini prošlo kroz greben), klimatskih promjena koje uzrokuju porast temperature mora i podizanje razine mora, povećanog Sunčevog zračenja, manjka kisika i sličnog, zbog čega koralji izbacuju svoje sustanare tako da preostaju samo bijeli ‘kosturi’. Na drastičnu mjeru raskida simbioze odlučit će se kada postanu nesposobni algama osigurati sirovine nužne za fotosintezu kao što su, primjerice, ugljikov dioksid i amonijak. Sustav je postao novom tragičnom žrtvom procesa izbjeljivanja koji se od kraja 1990-ih odvija zbog porasta temperatura u oceanima širom svijeta. Pritom treba istaknuti da oko 93 posto globalnog zatopljenja odlazi u oceane.

Prijetnja grebenu su i brodovi, odnosno onečišćenje koje stvaraju, a u sljedećih 20 godina njihov broj će, na “koraljnom koridoru”, kako se procjenjuje, biti povećan za 250 posto.

Jedan od najljepših prikaza grebena iz vode, zraka i iz svemira, zabilježen je u filmu ‘Planet Zemlja’, koji je 2006. za BBC snimio glasoviti prirodoslovac i popularizator znanosti David Attenborough.

Upozorenje o dramatičnom stanju grebena svijetu je prvi odaslao prof. Terry Hughes, sa Sveučilišta James Cook, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za koralje, koji je iz helikoptera pratio i bilježio promjene u njegovu sustavu. Njegov tim je zabilježio kako su prekrasne plave, ružičaste, crvene, žute i brojne druge boje, karakteristične za slavni greben, izblijedjele i nestale u samo nekoliko tjedana, tako da njime sada dominiraju siva i bijela. Hughes je u ožujku ove godine objavio da je gotovo pola grebena mrtvo.

Canberra ulaže 2 milijarde australskih dolara

U vladinu izvješću, na zahtjev UNESCO-a, piše da je vlada u akcijskom planu od 150 mjera provela njih 32, 103 mjere su u tijeku, četiri su odgođene, dok se 12 tek treba početi provoditi.

“Kada smo ušli u vladu ustanovili smo da je UNESCO stavio Veliki koraljni greben na popis prirodne baštine koju treba pratiti. Od tada neumorno radimo i donijeli smo plan zaštite koji uključuje velika ulaganja u poboljšanje kvalitete vode, suradnju s poljoprivrednicima i rješavanje pošasti koja proždire koralje – invazivnu bodljikavu purpurnu morsku zvijezdu, tzv. “krunu od trnja”, kazao je ministar okoliša Josh Frydenberg.

“Moramo podastrijeti činjenice. Koraljni greben nije mrtav, on ne umire. Vrlo je žilav, zdrav je i posljednjih smo godina učinili velike pomake u njegovom očuvanju”, dodao je.

Po njegovim riječima, Australija će kroz sljedeće desetljeće uložiti više od dvije milijarde australskih dolara za očuvanje Velikog koraljnog grebena. Predviđa se i zabrana odlaganja otpada od jaružanja te ograničenje vezano za razvoj luka.

No, plan ne obuhvaća mjere suzbijanja učinka klimatskih promjena, iako se upravo klimatske promjene navode kao najveća prijatelja opstanku koraljnog grebena.

‘Izbjeljivanje’, kao rezultat sve toplijeg mora, ove je godine ubilo dvije trećine koralja u plićacima sjevernog dijela koraljnog grebena, dok su srednji i južni dio bili pošteđeni veće štete.

Časopis “Outside” je ove godine objavio osmrtnicu pod naslovom: Osmrtnica: Veliki koraljni greben (rođen 25 milijuna pr. Krista – umro 2016.) u kojoj Rowan Jacobsen ističe da je greben bio najveća živa struktura na svijetu i jedina vidljiva iz svemira te da je nakon 25 milijuna godina preminuo nakon duge i teške bolesti.

“Bio je dug 2250 km, sastojao se od 2900 odvojenih grebena i 1050 otoka. Svojom ukupnom površinom bio je veći od Velike Britanije, a sadržavao je veću bioraznolikost od cijele Europe. U njemu je živjelo 1625 vrsta riba, 3000 mekušaca, 450 vrsta koralja, 220 vrsta ptica te 30 vrsta kitova i dupina. Bio je jedno od najvećih staništa dugonga, vrste morske krave, i najveće mjesto izlijeganja zelenih kornjača”, pisalo je u osmrtnici.