Australija šalje novu pomoć Ukrajini, Litva traži jačanje krila NATO-a. Oglasio se Reznikov

Autor:

epa10703732 Servicemen of Ukraine's 30th Independent Mechanized Brigade fire a self-propelled gun 2S3 towards Bakhmut, eastern Ukraine, 21 June 2023, amid the Russian invasion. Russian troops entered Ukraine in February 2022 starting a conflict that has provoked destruction and a humanitarian crisis.  EPA/STRINGER

EPA/STRINGER

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je da je u nedjelju telefonom razgovarao s američkim kolegom o previranjima u Rusiji, opisavši ruske vlasti kao “slabe” i kazavši da stvari “idu u dobrom smjeru”.

Reznikov je sažeo razgovor s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom te dodao da su također raspravljali o ukrajinskoj protuofenzivi i koracima nužnima za jačanje ukrajinskih oružanih snaga.

“Slažemo se da su ruske vlasti slabe i da je povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine najbolji odabir za Kremlj”, napisao je Reznikov na društvenoj mreži Twitter.

Australija će za Ukrajinu osigurati novih 110 milijuna australskih dolara pomoći

Australska vlada osigurat će novi paket pomoći Ukrajini vrijedan 110 milijuna australskih dolara (67,6 milijuna eura), uključujući 70 vojnih vozila za obranu protiv ruske invazije, rekao je premijer Anthony Albanese u ponedjeljak.

Paket će uključivati ​​28 oklopnih vozila M113, 14 vozila za specijalne operacije, 28 kamiona i 14 prikolica. “Australija je nepokolebljiva u svojoj odlučnosti da osudi i suprotstavi se ruskim postupcima i da pomogne Ukrajini u ostvarenju pobjede”, rekao je Albanese.

Australija će također produljiti bescarinski pristup za robu uvezenu iz Ukrajine na daljnjih 12 mjeseci, kako bi podržala njezin oporavak i trgovinske mogućnosti, stoji u priopćenju. Dodatnim obvezama ukupni doprinos Australije za potporu Ukrajini povećava se na 790 milijuna australskih dolara, uključujući 610 milijuna australskih dolara vojne pomoći.

Albanese je dodao da je novi paket pomoći pripremljen prije vijesti da su plaćenici u subotu nakratko preuzeli kontrolu nad ruskim gradom Rostovom, u jednom od najvećih izazova za vlast predsjednika Vladimira Putina od početka rata prošle godine.

Litva traži hitno jačanje istočnog krila NATO-a nakon kaosa u Rusiji

Litavski predsjednik zatražio je jačanje istočnog krila Saveza nakon kratke oružane pobune privatne vojne tvrtke Wagner protiv Moskve, čina koji je ugrozio više od dva desetljeća vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sastat će se u ponedjeljak u Vilniusu s predsjednikom Gitanasom Nausedom u sklopu priprema za samit NATO-a 11. i 12. srpnja u glavnom gradu Litve. Ključna tema sastanka bit će rat Rusije protiv Ukrajine.

Predsjednik Nauseda skrenuo je pozornost na dogovor u čijem postizanju je posredovala Bjelorusija kako bi se smirila kriza, a prema kojem šef Wagnera Jevgenij Prigožin odlazi u egzil u Bjelorusiju.

Bjelorusija graniči s Litvom, članicom NATO-a. Litva također graniči s Kalinjingradom, ruskom eksklavom na Baltičkom moru. Nauseda je upozorio da su Prigožinova prisutnost u Bjelorusiji i previranja u Rusiji doveli regiju u opasnu situaciju. “Ovdje ne govorim samo o Litvi, nego o NATO-u u cjelini”, rekao je Nauseda, a prenio litavski radio.

“Imamo posla s velikom državom, nuklearnom državom, a svaki unutarnji nemir neizbježno ima posljedice na sigurnost okolnih država”, rekao je Nauseda misleći na Rusiju.

Rekao je da za sada nema informacija o tome je li šef Wagnera već u Bjelorusiji, zemlji koja je blisko povezana s Rusijom. Najavio je da će Litva rasporediti više obavještajnih resursa za procjenu “političkih i sigurnosnih aspekata” u Bjelorusiji.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.