Bosna, ‘bure baruta’, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se moglo očekivati da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika organizacije Mlada Bosna. Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života.