Obrana Juliana Assangea optužila je u utorak Washinton da kazneni progon osnivača Wikileaksa za špijunažu temelji na “lažima” dok britansko pravosuđe drugi dan proučava američki zahtjev za izručenje.

Četrdesetosmogodišnjeg Australca kazneno se goni u Sjedinjenim Državama zbog toga što je od 2010. objavio više od 700.000 povjerljivih dokumenata o američkim vojnim i diplomatskim aktivnostima, napose u Iraku i u Afganistanu. Goni ga se po zakonu o kontrašpijunaži iz 1917. i za informatičko piratstvo i prijeti mu 175 godina zatvora.

No osamnaest točaka optužnice protiv Assangea, koji je uhićen u travnju pošto je sedam godina proveo u ekvadorskom veleposlanstvu, temelji se na “lažima, lažima i opet lažima”, rekao je jedan od njegovih odvjetnika, Mark Summers.

“Teško je zamisliti očitiji primjer zahtjeva za izručenje koji toliko iskrivljava činjenice koje su poznate američkoj vladi”, istaknuo je u sudnici suda u Woolwichu, na jugoistoku Londona.

Da bi odlučilo o zahtjevu za izručenje, o kojemu će raspravljati ovog tjedna i zatim još tri tjedna nakon 18. svibnja, britansko pravosuđe mora biti sigurno da se ne kosi s ljudskim pravima.

Obrana se na početku saslušanja u utorak pobunila protiv načina na koji s Assangeom postupaju u pritvoru Belmarshu, gdje su mu u ponedjeljak “jedanaest puta stavljali lisičine i dvaput ga skidali do gola”, rekao je njegov pravni savjetnik Edward Fitzgerald.

Takvo postupanje moglo bi “utjecati na postupak”, upozorio je odvjetnik, zatraživši od sutkinje Vanesse Baraitser da naredi zatvorskim vlastima da ublaže mjere prema Assangeu.

Odvjetnik američke vlade pridružio se primjedbama obrane istaknuvši da ne želi da postupanje s Assangeom “ugrozi” postupak.