Udruga malih distributera goriva upozorava da će nastavkom uplitanja Vlade u cijene goriva uskoro biti izbrisano 20 posto tržišta naftnih derivata koje čine hrvatski poduzetnici. Ističu da je zamrzavanje cijena goriva netržišna mjera kojom je malim distributerima ukinuto pravo na pravično poslovanje i koja osiromašuje hrvatska poduzeća koja su godinama poslovala uspješno i plaćala poreze. Strahuju da se radi o namjeri da oni potpuno nestanu s tržišta jer im je neshvatljivo da tako važna grana ne predstavlja nacionalni interes koji država treba štititi. Udio malih distributera goriva u ukupnoj trgovini naftnim derivatima u Hrvatskoj iznosi 23 posto i oni su jedini dio tržišta naftnih derivata koji je potpuno u hrvatskom vlasništvu. Riječ je o dvjestotinjak benzinskih postaja koje zapošljavaju oko tisuću radnika i koje su u jeku turističke sezone bilježile gubitke i do 1,20 kuna po litri goriva.

Nacional je razgovarao s Armandom Miljavcem, predsjednikom Udruge malih distributera goriva koji vodi naftni dio poslovanja u obiteljskom poduzeću Etradex. Miljavac je istaknuo da su Vladine intervencije u cijene goriva malim distributerima nanijele višestruke štete. Osim što trpe velike financijske gubitke, u pitanje je doveden i njihov dugogodišnji rad na tržištu jer gube svoje stalne kupce i teško stečeni krediti rejting.

Istaknuo je da su mali distributeri kiosci za servisiranje državnih potreba, a situaciju u kojoj nema političke volje da ih se održi kao privredne subjekte smatra diskriminatornom. Komentirao je samohvalu premijera Plenkovića o spašavanju građana od divljanja cijena goriva rekavši kako bi bilo lijepo da premijer u svojim izjavama javnosti da do znanja da jeftinija cijena goriva u sebi sadrži i njihove gubitke. Naglasio je da premijer ništa nije dao iz svog džepa, da država nije ništa dala iz svog džepa i da nikada nije imala veći dobitak od trošarina i PDV-a na gorivo nego što ga danas ima. Miljavac se osvrnuo i na aktualnu aferu u Ini ustvrdivši kako je nemoguće da šef njegove benzinske postaje otuđi čitavu godišnju dobit, a da on za to ne zna, jer to se može raditi jedino dogovorno, odnosno ako netko to dozvoli. Enigma mu je i kako je jedan umirovljenik na svojem računu sakupio 500 milijuna kuna te smatra da je taj novac trebao biti dalje distribuiran, nekim višim instancama.

‘Kriva je percepcija da su ‘pumpaši’ lopovi. Volio bih vidjeti evidenciju o tome koliko je ‘pumpaša’, a koliko ministara završilo u Remetincu pa da onda usporedimo kolika je to razlika u poštenju’

NACIONAL: Kako opisujete situaciju u kojoj su se našli mali distributeri goriva uslijed niza Vladinih odluka o zamrzavanju maloprodajnih cijena naftnih derivata?

Od sredine listopada prošle godine, otkad je Vlada počela donositi mjere za zaštitu standarda građana i intervenirati u tržište naftnih derivata, malim distributerima goriva praktično su onemogućeni uvjeti normalnog poslovanja. Naravno da je nama želja i cilj da svi građani Hrvatske plaćaju što je moguće jeftinije gorivo, ali i da je nužno da se svim poduzetnicima u Hrvatskoj omogući normalno poslovanje. Kada govorimo o normalnim uvjetima poslovanja, moram naglasiti kako je riječ o Uredbama o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata kojima se zaleđuju maloprodajne cijene goriva i u tim razdobljima mali distributeri gorivo kupuju po višim cijenama nego što ga smiju prodavati. U nekima od tih Uredbi propisuje se i maksimalna premija energetskog subjekta koja trenutno iznosi 65 lipa za litru goriva, a koja se pogrešno u javnosti naziva maržom. Upravo su premijer Plenković i ministar gospodarstva Davor Filipović, nazvavši premiju energetskog subjekta trgovačkom maržom, uveli konfuziju u javnost i doveli do krivog tumačenja, zapravo zablude, da mali distributeri imaju ulaznu zaradu od 65 lipa po litri goriva.

NACIONAL: Što u praksi znači premija energetskog subjekta za male distributere i kojih to 65 lipa po litri goriva iz Vlade apostrofiraju?

Dakle, premija nije nikakva marža! Premija za male distributere u prosjeku je duplo manja od maksimalno propisane i odnosi se na rabat koji malim distributerima daje njihov dobavljač. Hrvatski građani moraju znati da je taj rabat bio jedini ulazni prihod malih distributera ostvaren u trgovini naftnim derivatima i u razdoblju normalnih tržišnih cijena. To znači da su se iz njega podmirivali svi troškovi nabave robe i svi fiksni troškovi poslovanja, uključujući i plaće zaposlenicima. Samo manji dio koji je preostao može se kvalificirati kao dobit. U razdobljima zamrzavanja cijena taj rabat više nije dovoljan za podmirenje osnovnih troškova i mi poslujemo s minusom. Naš je najveći problem u tome što je država veliki dio troška rasta cijene naftnih derivata prebacila na štetu malih distributera. Pri tome se tek u vrlo malim postotcima odrekla svojih prihoda od trošarina i uopće se nije odrekla vrlo izdašnog prihoda od PDV-a. I danas se u proračun ulijeva više od pet kuna po svakoj litri prodanog goriva. Stoga je važno naglasiti da propisana premija energetskog subjekta, koju je Vlada nazvala maržom, nije istovjetna ulaznom rabatu koji mali distributeri ostvaruju od svojih dobavljača, pa ostaje otvoreno pitanje gdje se izgubila naša navodna marža koja nam je propisana u odluci Vlade.

NACIONAL: U kakvim uvjetima vi zapravo poslujete?

Radimo u nenormalnim uvjetima, što pokazuje i stanje na terenu. Mnoge naše benzinske postaje ne mogu pokriti ni troškove svojih zaposlenika. Naš je problem što ova situacija nije kratkoročna. Mjeru od tri mjeseca svi smo mogli izdržati, no deset mjeseci ne može izdržati nijedna firma, a da ne bude jako okrznuta. Nalazimo se u teškoj poziciji, a problem je tim veći što ne znamo što nas čeka sutra. Naime, u ovih je deset mjeseci doneseno čak 16 uredbi i mi smo zbog njih prisiljeni svoje kompletno poslovanje mijenjati otprilike dva puta mjesečno, a posljednjih mjesec dana to je bilo i na tjednoj razini. Tako je logistički jako teško funkcionirati. Potpuni je apsurd da u jeku turističke sezone mi imamo posla više nego ikad, a gubici se gomilaju. Enormne gubitke smo imali kada su krajem lipnja zamrznute cijene na svim benzinskim postajama, osim onih na autoputu. Na autoputu su vlasnici benzinskih postaja, što su redom velike kompanije, mogli prodavati gorivo po tržišnoj cijeni i zarađivati, dok smo mi morali gorivo prodavati po fiksiranim cijenama koje je odredila Vlada, a koje su bile znatno ispod tržišne cijene. U tih su mjesec dana mali distributeri imali gubitke od 1,00 do 1,20 kuna po litri goriva. Mi smo u vrijeme turističke sezone praktički poklanjali novac turistima. Tako je nanesena ogromna šteta hrvatskim poduzetnicima i državnom proračunu.

NACIONAL: Koliki je udio malih distributera goriva u ukupnoj trgovini naftnim derivatima u Hrvatskoj?

Prije početka ove krize naš je udio bio 23 posto. To je jako puno i dobar je dio kolača. Budući da nam se stalno smanjuje mogućnost poslovanja, već smo do sada izgubili puno kupaca. Otišli su u velike kompanije koje lakše podnose ove intervencije u cijene i mogu ponuditi bolje uvjete. To znači da, osim što trpimo velike financijske gubitke, u pitanje je doveden i cijeli naš dugogodišnji rad na tržištu. Dakle, trpimo dvostruku štetu, odnosno nanesena nam je dvostruka šteta. Mi nismo vertikalno integrirane kompanije, nemamo preradu i nemamo zaradu u veleprodaji, a kompanije koje to imaju i danas posluju doista izvrsno. To je vidljivo iz njihovih poslovnih rezultata i neke od tih kompanija posluju s enormnim dobitkom za ovo vrijeme. Taj dobitak je generiran i na nama malima, koji od tih istih kompanija imamo vrlo loše uvjete kada se radi o nabavi goriva. Upravo zbog toga gubimo kupce jer oni prelaze tamo gdje im se nude povoljniji uvjeti. Da se razumijemo, na nikoga nismo ljubomorni i ne prebacujemo odgovornost, samo želimo jednake uvjete poslovanja za sve nas, kako bismo svojim vlasnicima i zaposlenicima mogli osigurati sigurne prihode. Tako da tu nije riječ samo o trošku i šteti koje imamo sa smanjenim dohotkom, nego je šteta enormna i u tomu što smo izgubili dio kupaca za koje smo se godinama trudili i radili na tržištu te prema njima izradili logistiku koja taj rad podržava. Sad je u pitanju oko tisuću radnih mjesta i tisuću obitelji ima veliku socijalnu nesigurnost.

‘Mi smo praktički kiosci za servisiranje državnih potreba, a u isto vrijeme ne dobivamo ni onaj minimum pomoći da bismo mogli opstati na tržištu’, rekao je Aarmando Miljavac. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Kako ste privlačili svoje kupce i zašto ističete da je zamrzavanje cijena netržišna mjera? 

Prednost nas malih je bila u tomu što direktno komuniciramo s tržištem u svom okruženju, što smo uvijek na raspolaganju tom tržištu i što imamo jedan pa gotovo prijateljski odnos sa svojim kupcima. Velike kompanije ne stignu izgraditi jedan takav odnos s tržištem. Jako smo puno radili s poljoprivrednicima, međutim, zbog uvjeta koje danas imamo mi strašno puno gubimo na tržištu plavog dizela jer radimo s 30 do 35 lipa gubitka po svakoj prodanoj litri. Kad uzmemo u obzir da dolaze jesenski radovi, razdoblje u kojem se najviše troši plavog dizela, mi ne možemo snabdijevati to tržište jer imamo enormne gubitke. Nama je sada prodaja takvog goriva čisti gubitak, što je apsurd! Zamrzavanje cijena je netržišna mjera, to je zapravo remećenje realnih odnosa u trgovini, to je nešto što je protuustavno i, na kraju krajeva, protivno europskom zakonodavstvu. Nama je ukinuto pravo na pravično poslovanje i to je ono što nam najviše smeta. Osim toga, dugo o nama nitko ne vodi računa, a iz čega možemo zaključiti da se radi o namjeri da mi stvarno nestanemo s tržišta. Država svojim uredbama polagano uklanja nemali dio tržišta i osiromašuje hrvatska poduzeća koja su godinama poslovala uspješno i plaćala poreze. Nastavkom uplitanja Vlade u tržište ovako će uskoro biti izbrisano 20 posto tržišta naftnih derivata koje čine hrvatski poduzetnici.

NACIONAL: Kako vam je sve ukinuto pravo na pravično poslovanje?

Kad ograničite cijenu nekog proizvoda ispod njegove stvarne tržne cijene i onda tražite, odnosno prisilite poslovni subjekt po toj fiksiranoj cijeni prodaje, vi ste toj tvrtki ograničili pravično poslovanje. U ovom ste slučaju ograničili cijenu, ali niste rekli kako ćete kompenzirati nekome gubitak. Mi ne bismo imali ništa protiv da je donesena takva uredba i da se gorivo prodaje po cijeni koja je u njoj definirana, ali uz uvjet da oni koji donose takve odluke sagledaju kakvo je stanje u tvrtkama koje posluju u toj branši i što se mora napraviti da bi takve tvrtke mogle opstati. Ako moramo prodavati jeftinije nego što kupujemo, više ne možemo opstati na tržištu i u toj smo mjeri zakinuti. Ali onda očekujemo i da premijer jasno kaže tko subvencionira tu mjeru i preko čijih leđa. Premijer Plenković je prošloga tjedna izjavio da se sprema paket pomoći malim privrednicima i mi željno očekujemo da vidimo što taj paket nosi te doživljava li se i male distributere goriva kao male privrednike. Ili smo stvarno otpisani pa nas neće biti u toj raspodjeli pomoći, a koja je prijeko potrebna da preživimo.

NACIONAL: Što mali distributeri goriva traže od države?

Distributeri goriva su uvijek radili i zarađivali samostalno, nisu nikada bili pomagani od države kao što se to radilo za gubitaše u brodogradnji. Za sanaciju brodogradilišta utrošeno je gotovo 20 milijardi kuna, što je sve novac poreznih obveznika. Vlada odjednom nema sluha za strateške grane, i to za energetiku u vrijeme najveće energetske krize koju pamtimo. Mali distributeri ne traže subvencije ni milost, samo mogućnost da nastave poslovati, doprinositi tržištu i opskrbljivati svoje kupce na lokacijama koje su velikim distributerima nezanimljive i neprofitabilne. Posebno želimo omogućiti svojim kupcima dovoljne količine plavog dizela za nadolazeće poljoprivredne radove. Želimo raditi vrijedno i predano, kao što smo sve ove godine radili i prehranjivali vlastite obitelji te zapošljavali radnike i tako omogućavali egzistenciju tisućama obitelji. Mali distributeri su jedini dio tržišta naftnih derivata koji je potpuno u hrvatskom vlasništvu i neshvatljivo je da se taj dio tržišta ne štiti. Da tako važna grana ne predstavlja nacionalni interes, već im se Vladinim uredbama prvenstveno šteti, i to najviše onim najmanjima koji najkraće mogu izdržati gomilanje gubitaka.

NACIONAL: Kako se ta situacija održava na kreditni rejting malih distributera goriva?

Banke nemaju razumijevanja za situaciju u kojoj su se našli mali distributeri. Bez obzira na bonitet poduzeća i činjenicu da smo godinama dobro poslovali, zbog Vladinih uredbi banke odbijaju nove plasmane prema malim distributerima. Naš je kreditni rejting strahovito narušen jer banka vidi da vi nemate dohotka i da nemate razlike u cijeni koja je potrebna da bi vam poklonili povjerenje za nekakvu garanciju ili kredit. I to je nešto što je odlučujuće za naše poslovanje. Nama treba izuzetno veliki obrtni kapital za kupnju goriva, bez obzira na to je li riječ o tvrtki s jednom ili s deset benzinskih postaja. To su enormni iznosi koji se pokrivaju bankovnim garancijama, a ako niste kreditno sposobni, banka vam neće izdati garanciju. Jednom dijelu naših članova već nisu odobrene bankovne garancije, a banke su izričito navele da je to zbog Uredbe Vlade RH i zbog toga smanjene dobiti. I tu nam je također nanesena strahovito velika šteta. Godinama smo gradili kreditni rejting na dobrom poslovanju i dobrim rezultatima i sada smo se našli u situaciji da je cijeli taj dugogodišnji rad rezultirao time da smo kreditno nesposobni ili vrlo ograničeno sposobni. Dakle, uz gubitak tržišta i po pitanju kreditnog rejtinga nam je nanesena enormna šteta.

Dvjestotinjak benzinskih postaja malih distributera zapošljava oko tisuću radnika. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Mali distributeri zapošljavaju oko tisuću kvalificiranih radnika, koliko je tih radnih mjesta danas ugroženo?

Dio tih radnih mjesta nažalost je već izgubljen jer su zbog velikih gubitaka tvrtke morale podijeliti otkaze. Neki od tih radnika sami su otišli uvidjevši koliko je situacija bezizlazna. Dakle, spašavaju se sami jer vide da brod tone i sada nam i to postaje problem. I da se vrate kakvi takvi uvjeti za nastavak poslovanja, dosta će tvrtki imati veliki problem što neće imati dovoljan broj kvalitetnih radnika. Ne možete samo tako uzeti čovjeka s ulice da prodaje gorivo na benzinskoj postaji jer je ovdje riječ o specijaliziranoj trgovini. Poslodavac mora obučiti radnika da zna zaprimati gorivo, kontrolirati količine, da pazi da ne dođe do izlijevanja goriva u okoliš. A tu je još i rad s novcem. To je jedan delikatan, zahtjevan i odgovoran posao. Kad izgubite kvalificiranu radnu snagu, vi ste praktički u situaciji da imate brodogradilište, a nemate varioce.

NACIONAL: Koliko ste puta upozoravali premijera Plenkovića i ministra gospodarstva Davora Filipovića da vam je onemogućeno normalno poslovanje zbog zamrzavanja cijena goriva te kako gledate na premijerovu samohvalu o spašavanju građana od divljanja cijena naftnih derivata?

Postali smo najmanje desetak službenih dopisa u Vladu i Ministarstvo gospodarstva, ali odgovor nikad nije došao. Bili smo jako konstruktivni u svojim prijedlozima, od samog početka bili smo otvoreni za razgovor i suradnju. Predlagali smo i konkretne mjere koje bi mogle zadovoljiti sve strane. Želim da građani imaju što jeftinije gorivo, to nam je svima cilj i stoga pokušavamo sjesti za stol i zajednički riješiti problem koji imamo. Međutim, mora postojati i nekakav odgovor s druge strane da bi to bio razgovor, a odgovora nema. Davali smo u najboljoj vjeri i sve svoje podatke, a koji su se nakon toga zloupotrijebili protiv nas. Ono što mi tražimo je uspostava redovne komunikacije, da nas se na vrijeme obavijesti prije svake nove odluke. Da nam se kaže “za tjedan dana promijenit ćemo uvjete rada na ovaj i ovaj način”, kako bismo se na vrijeme mogli posložiti. Kad je riječ o premijerovim izjavama, bilo bi lijepo da on javnosti da do znanja kako jeftinija cijena goriva u sebi sadrži i naše gubitke. Da to premijer nije dao iz svog džepa, da država nije ništa dala iz svog džepa i da nikada nije imala veći dobitak od trošarina i PDV-a na gorivo kao što ga sada ima. Tu su ogromni iznosi koje i mi u jednom dijelu financiramo, dok se država ničeg nije odrekla.

NACIONAL: A što je zapravo država napravila?

Država je smanjila trošarine na gorivo, ali ona istodobno zbog visokih cijena goriva na tržištu ubire veliki PDV. Tako da njihova žrtva u ovoj priči ne postoji jer je zarada države kroz cijelo ovo vrijeme od trošarina i PDV-a bila između 5,20 do 5,35 kuna po litri dizela i benzina te oko dvije kune po litri plavog dizela. Cijelo vrijeme mi svi radimo s gubitkom, dok država i dalje ubire enormne cifre i govori da radi u korist građana. Stoga demantiramo izjavu premijera Plenkovića kako je pomoć građanima donesena njegovom političkom odlukom. U pravičnoj podjeli tržnih ustupaka građanstvu i država bi se trebala odreći dijela dobiti te istodobno pomoći i trgovcima koji rade s gubitkom. A ne se hvaliti da je dao obrok koji je zapravo nekome ukrao i još isticati kako je dobar jer je to napravio.

NACIONAL: Kažete da Vlada svojim istupima u javnosti zapravo šalje poruku da su “pumpaši” lopovi koji masno zarađuju. Dakle, vi tvrdite da Vlada zapravo obmanjuje javnost?

U javnosti živi jedna pogrešna percepcija da su “pumpaši” lopovi. Volio bih vidjeti evidenciju o tome koliko je “pumpaša”, a koliko ministara završilo u Remetincu pa da onda usporedimo kolika je to razlika u poštenju. Naši ljudi samo žele zadržati ono što su godinama stvarali, u što su puno uložili, u što su uložili sav svoj rad. Sad se nalazimo u situaciji u kojoj sve to pada u vodu, i to tako da se političkom odlukom obezvrjeđuje jedan životni san koji ima svaki poduzetnik koji nešto želi napraviti za sebe i društvo u kojem živi. Sve naše tvrtke redovito plaćaju PDV i sva ostala davanja. Mi smo praktički kiosci za servisiranje državnih potreba, a u isto vrijeme ne dobivamo ni onaj minimum pomoći da bismo mogli opstati na tržištu. Smatramo to diskriminatornim i smatramo da nema političke želje i volje da nas se održi kao privredne subjekte.

NACIONAL: Sami ste spomenuli da je u Remetincu završilo više ministara nego “pumpaša”. Kako komentirate aferu koja se dogodila u Ini i može li ona utjecati i na vaše poslovanje?

Ovo je jedna vrlo ružna situacija i nedopustiv kriminal zato što smo svi mi stisnuti na tom tržištu, gdje gledamo na svaku kunu i svaku lipu. Nama je i Ina kao dobavljač isto tako jako bitna jer ako ima bolje uvjete, normalno je da ih onda i nama može ponuditi. U ovakvoj situaciji kad se stalno tvrdi da nema prostora za bolje uvjete, mi saznajemo da enorman novac curi iz Ine. Mi smo praktički iz istog posla i ne možete reći da će šef moje postaje otuđiti čitavu godišnju dobit, a da ja za to ne znam. To je nemoguće. Mi to jedino možemo iz nekog razloga raditi dogovorno, dakle zajedno, recimo, radi utaje poreza. Stoga je apsurdno tvrditi da je to samo ovako slučajno prošlo. To je jednostavno nemoguće. Dakle, postoji neki razlog zbog kojeg se to dozvolilo. Nama je to vrlo nepovoljno jer će i u ovom slučaju najviše stradati mali distributeri. Sad će se svi naši mizerni ugovori gledati kroz neku lupu kako bi se trenirala strogoća. I to na nama koji smo mali sitni kupci Ine, gdje su naši rabati mizerni i gdje uredno podmirujemo sve obveze prema Ini kao jednom od svojih dobavljača. To nam je veliki šok i jedno veliko razočaranje, jednostavno ne možemo shvatiti da je jadan umirovljenik na svojem računu sakupio 500 milijuna kuna, a da se tako velika tvrtka ošteti za više od milijardu kuna. Iz kojih je razloga i kako taj čovjek dobio toliki novac na svoj račun? Da meni netko uplati 50 tisuća kuna, istog bi se časa dignula uzbuna. Očito je da je taj novac trebao biti dalje distribuiran. Nažalost, pravo je pitanje je li tu i kraj i postoji li još takvih štetnih ugovora. U privatnom poslovanju, gdje se gleda svaka lipa, to se ne može dogoditi, jedino u poslovanjima u koje je umiješana politika.