Odredbama Zakona u bitnome se ograničava implementacija arhitektonsko-urbanističkih natječaja, čime je Hrvatska uskratila temeljene strukovne alate i ustavom priznata prava jedinica lokalne samouprave na osiguranje kvalitete izgrađenog okoliša, a samim time i kvalitete života svih građana, kaže se u pismu upućenom premijeru.

Nedavnom Uputom koju je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dodatno je sužen opseg primjene arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Hrvatskoj. Ovime se izravno utječe na kvalitetu budućih investicija, a samim time i na kvalitetu izgrađenog prostora i vrsnoću arhitekture, stoji u pismu,

Oslanjajući se na vrijednosti europskog civilizacijskog kruga i pozitivnih praksi država članica EU-a, odredbama prostornih planova potrebno je omogućiti provedbu javnih natječaja u područjima posebnog interesa za jedinice lokalne i regionalne samouprave, a koje predstavljaju ključne točke za razvoj naselja, gradova i općina, kaže se u pismu.

Uvođenje javnih projektnih natječaja

“Osim toga, zagovaramo uvođenje dodatnih odredbi osiguranja kvalitete izgrađenog prostora u sve zakonodavne okvire Republike Hrvatske”, naglašavaju.

Arhitekti ujedno traže i uvođenje obveze provedbe javnih projektnih natječaja za odabir najkvalitetnijeg rješenja umjesto odabira kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude, za sve javne investicije iznad europskih pragova Direktive EU-a o javnoj nabavi kroz izmjenu Zakona o javnoj nabavi, kako su to uredile razvijene države članice EU-a.

Neusklađenost današnjeg zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s međunarodno priznatim načelima te europskim deklaracijama i pokretima, predstavlja ugrozu temeljnih ustavnih načela očuvanja i održivog upravljanja hrvatskim prostorom”, zaključuje se u pismu.

KREŠIMIR ROGINA: ‘Već 23 godine traje najtužnije razdoblje hrvatske arhitekture’