Drugo arheološko istraživanje jednog od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj – olupine riječnog broda s teretom iz vremena antičkog Rima, na dnu rijeke Kupe u Karlovcu, pokazalo je da su konstrukcija i teret dobro očuvani i da mogu dati značajne odgovore o tehnikama gradnje brodova u doba Rimskog carstva, doznaje se od arheologa Krune Zubčića iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Brod, na kojem su istraživanja trajala protekla tri tjedna, najvjerojatnije je iz prvog stoljeća nove ere, načinjen od hrastovog drva i širok dva metra, ali još nije sigurno koliko je bio dugačak.

“Prvih 12 metara od pramca prema krmi toliko je dobro očuvano da se na bokovima broda razaznaju tragovi tri vrste stolarskog alata kojime je drvo bilo obrađivano, no krmeni dio je oštećen i teret s njega razbacan te tek treba utvrditi je li brod bio dugačak vidljivih 12 metara ili možda čak 20 i 25 metara”, kazao je Zubčić. Dodao je kako je poznato da su ljudi u vrijeme Rimskog carstva znatno više koristili plovne putove ali je malo informacija o brodskim konstrukcijama i načinu gradnje.

“Najveća zanimljivost ove konstrukcije jest da su bokovi monoksilni, tj. da je od jednog debla sačinjena konstrukcija (slovo L) svakog boka, između su rebra, a daske su spajane s metalnim ‘klanficama'”, kazala je Giulia Boetto iz istraživačkog centra “Camille  Jullian” s francuskog sveučilišta Aix-Marseille, koji se bavi istraživanjem antičkih brodova na morima i rijekama.

Pronađeni teret čine glinene opeke koje imaju znak grčkog slova alfa. Na jednoj opeci otisak je mačje šape, a na drugoj otisak sandale na kojoj su po cijelom potplatu bili čavlići ili mali klinovi. Opeka je služila za opločenje kanala ili možda grobnica.

“Jedno je sigurno, teret ovog broda zbog brodoloma nije stigao kamo je trebao stići, završio je na dnu Kupe kod Kamenskog, ali ćemo pokušati naći odgovore je li ta cigla bila proizvedena na području Karlovca pa putovala prema Sisku, koji je bio veliki antički centar, ili je proizvedena u Sisku pa je transportirana uzvodno na neki lokalitet. Naime, prema uzorku gline od koje je opeka sačinjena pokušat ćemo naći lokalitet za sirovinu pa možda i saznati gdje je bila radionica”, govori Zubčić.

Po svemu sudeći, teret je plovio uzvodno, a pretpostavlja se da su ga ljudi s kopna vukli pomoću konopaca, a oni na brodu odgurivali brod od obala, jer kormilo je izumljeno kasnije.

Rječni brodovi iz rimskog doba prava su rijetkost, ovo je drugi pronađen u Hrvatskoj, oba u Kupi između Siska i Karlovca. Iako postoje pisani tragovi vrlo je malo materijalnih dokaza i spoznaja o tehnikama gradnje.

Zato je važna, ističe Zubčić, francuska stručna pomoć i moderna oprema, jer se tamošnji Centar desetljećima bavi podvodnom arheologijom i istraživanjem potonulih brodova. Od 2007. godine istražuju na hrvatskom dijelu Jadrana a sada po prvi put na rijeci. Sve troškove francuskog osmeročlanog tima pokriva francusko Ministarstvo vanjskih poslova te francusko Veleposlanstvo u Zagrebu.

Prvo istraživanje broda provedeno je u listopadu prošle godine, ali je moralo biti žurno završeno zbog visokog vodostaja i poplava.

“Kad ga za četiri ili pet godina u potpunosti istražimo morati ćemo odlučiti da li ga izvaditi van i konzervirati ili ostaviti u rijeci, no sigurno ćemo napraviti njegovu repliku”, rekao je Zubčić. Inače, od ove godine Kupom u turističke svrhe plovi replika nekadašnje “žitne lađe”.

Drvena građa za brodove posebno zanima Albu Ferreira  Dominguez, koja piše svoju doktorsku dizertaciju iz dentrokronologije. Na primjeru karlovačkog rimskog broda sačinit će stručnu podlogu za način određivanja starosti drvenih predmeta iz antičkog Rima. Za ovaj brod već je utvrdila da je sačinjen od hrasta.