Najskuplji kruh u Europi jedu Finci i Švicarci – prvi za 500 grama bijelog kruha izdvajaju 3,67, a drugi 3,62 eura.

Te dvije zemlje, s Danskom i Islandom, zauzimaju prvih deset mjesta na ljestvici 151 grada u čitavoj Europi, a na čijem su se dnu doslovno “zabetonirale” ratom sukobljene Rusija i Ukrajina, jedući time najjeftiniji kruh.

Ukrajinci, naime, za 500 grama “bijelog“ u Dnjipru izdvajaju 0,46, a Rusi u Nižnjem Novgorodu su na zadnjem, 151. mjestu, s cijenom od 0,41 eura, piše Novi list.

Hrvatska po skupoći kruha u sredini europske ljestvice

Rezultati su to europskog praćenja cijena kruha spomenutog tipa i gramaže koje svakodnevno prati analitički servis Numbeo prema kojem Hrvati jedu srednje skup kruh na svome kontinentu.

Zagreb je, naime, s cijenom 500 grama “bijelog“ od 1,41 eura zauzeo 81. mjesto, odnosno sredinu europske ljestvice.

Osim prijestolnice, od naših gradova na Numbeovoj listi još je i Split na 90. mjestu s cijenom od 1,33 eura.

Prije su tu bili i Zadar, Dubrovnik, Rijeka, koja je u Hrvatskoj po toj ljestvici tada imala najskuplji kruh.

Preskup kruh za zemlju s viškovima pšenice

Pozicionirajući se na sredini ljestvice po Numbeu, a po onoj “čaša je polupuna ili poluprazna – ovisno kako se gleda i odgovara u kojoj situaciji“, jedemo srednje skup, odnosno srednje jeftin kruh.

No, ovo potonje slaba je utjeha ako se zna da bismo po toj cijeni za kilogram kruha, i to bijeloga, morali izdvojiti gotovo tri eura – 2,82 eura. Preskupo za reći, a kamoli platiti za osnovnu namirnicu i to još u zemlji s velikom žitnicom i više nego samodostatnom proizvodnjom pšenice, ako se zna da su nam potrebe za tom krušaricom oko 400.000 tona, a proizvedemo je i u lošijim godinama barem dvostruko više.

I ove smo godine, kada je žetva bila s iznadprosječnim prinosima od šest do devet tona po hektaru i dobrom kvalitetom – 70 posto je pšenice druge i treće, 10 posto prve i premium klase, te 20 posto zrna četvrte klase, odnosno stočne pšenice – proizveli dvostruko više pšenice nego što su domaće potrebe. I ove godine morat ćemo uvesti nešto poboljšivača, no ne u velikim količinama kao lani kada je žetva bila loša i kvalitativno i kvantitativno, a ni cijena ni približno nije zadovoljila ratare.

Turizam ‘pumpa’ i cijene kruha

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže da se, dok se očekuju službeni podaci Državnog zavoda za statistiku, ne očekuje manje od 850.000 tona pšenice, iako smo je jesenas zasijali 17,6 posto manje nego u jesenskoj sjetvi 2022. godine. Podsjetimo i na ne tako davno vrijeme – početak inflacije i krize, kada su mediji vrištali da smo cijenom kruha i pekarskih proizvoda najskuplji.

“Cijene kruha i pekarskih proizvoda su na visokim razinama i vjerujem da je turizam, turistička sezona, jedan od razloga zašto su te cijene više nego što bi trebale biti“, kaže Nada Barišić za Novi list, podsjećajući na razine cijena sirovine.

“Mislim da pšenica nakon vremena pandemije koronavirusa nikada nije bila jeftinija: već drugu sezonu imamo jeftinu sirovinu pa je turizam možda razlog takvih cijena na pekarskim policama. Cijena pšenici i dalje nije zadovoljavajuća, na burzama je konstantno u padu – bila je 220 eura po toni, pa je pala na 215 eura, nema joj trenda rasta na burzama, oscilira no s blagim naznakama daljnjeg pada. Sada je to 201 euro“, kaže direktorica Žitozajednice.

Prema kotacijama cijena Žita, a zadnja je od 13. kolovoza, treća klasa pšenice je 153 do 158 eura, premium zrno je 177, a za stočnu pšenicu ponuđen je 151 euro.

Direktorica Žitozajednice vjeruje da će se preniska cijena i ove godine odraziti na smanjenje površina pod tom u nas najzastupljenijom krušaricom. No, ona je i dalje naša najtradicionalnija kultura i, bez obzira na smanjenje površina, i dalje je pola imamo za izvoz.

‘Mi smo zemlja s jeftinom sirovinom i skupim kruhom’

Član Upravnog obora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić, kaže kako je cijena kruhu gore otišla deset puta, a da je pšenica ostala na istome – oko 160 eura. No, kada se izračuna manipulacija, to je, dodaje, 150 eura.

Istovremeno, cijene kruha u pekarnici jednog trgovačkog centra trenutno su 0,80 do 1,80 eura.

“Bilo bi dobro usporediti cijene kruha i pšenice prije 20 godina. Tada je njoj cijena bila 15 centi, a kruha oko 35 do 40 centi i to je to. Svi spominju inflaciju i rast troškova svoje proizvodnje, a nikoga nije briga za poljoprivrednika – ulazna sirovina cjenovno je jednaka prije 20 godina, a gotov proizvod, kruh, višestruko je skuplji. Kilogram kruha ne smije biti skuplji od maksimalno oko 50 centi – u pravilu je to izračun 15 centi za kilogram pšenice puta tri, a sada je po navedenoj ljestvici kilogram gotovo tri eura. Znači, za potrošače je taj proizvod višestruko veći, a za ratara inflacije nema. Stoga, mi smo zemlja s jeftinom sirovinom i skupim kruhom“, kaže Brlošić, dodajući kako je svjestan da će pekari ovakav njegov izračun i brojke primiti s krajnjim negodovanjem, ali on smatra da su cjenovni odnosi pšenice i kruha u nas očiti primjer kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.

Kakve su cijene kruha u drugim europskim gradovima?

Inače, u više njemačkih gradova, prema Numbeu, cijene 500-gramskog bijelog kruha su od 1,86 do 2,30 eura. Pariz je na 51. mjestu s cijenom od 1,87 eura, dok je London 57. s 1,74 eura.

Rim je 61. s cijenom od 1,70 eura. U Pragu je 1,47, a u Madridu 1,45 eura.

CIJENE PŠENICE Ogorčeni seljaci prijete novim prosvjedima, spas očekuju od DP-ovog ministra Dabre

Ljubljana je na 56. mjestu s cijenom od 1,77, Sarajevo na 119. s cijenom od 0,94, Podgorica na 124. mjestu s cijenom od 0,85, a Beograd na 126. mjestu s cijenom od 0,81 euro. U Skoplju mu je cijena 0,62 eura, čime je glavni grad Sjeverne Makedonije na 130. mjestu. Priština je 136. s cijenom od 0,54 eura, zaključuje Novi list.