Kroz sito hrvatskog pravnog sustava prolazi koješta, brojni su apsurdi – oni zabilježeni ali i nezabilježeni – procurili kroz velike rupe tog sita, i taman kada pomislite da ste svašta vidjeli svako toliko pojavi se nova, još apsurdnija priča koja drastično poljulja povjerenje u taj odvjetničko-sudački sustav koji ionako već desetljećima stoji na vrlo klimavim nogama.

Evo još jedne takve priče: Hrvatska odvjetnička komora (HOK) je još u ožujku 2015. godine zagrebačkom odvjetniku Josipu Saragi prvo privremeno, a potom u prosincu 2017. i trajno zabranila da se bavi odvjetništvom zbog niza prijevara. No Saraga je i nakon gubitka licence za odvjetničku praksu nastavio glumiti odvjetnika, klijentima obećavati odvjetničke usluge koje nikada nije imao namjeru niti ih je mogao pružiti i za njih uzimati novac.

HOK je Saragu tek u rujnu 2019. godine, pune dvije godine nakon odluke o trajnoj zabrani bavljenja odvjetničkom praksom, izbrisao iz Imenika odvjetnika, a posebno je neobjašnjivo da HOK kao službeno tijelo nije našao za potrebno podići kaznenu prijavu protiv Josipa Sarage obzirom da je lažnim predstavljanjem, prijevarama i protupravnom naplatom nepostojećih odvjetničkih usluga prekršio ne samo Kodeks časti HOK-a već i Zakon o odvjetništvu.

Umjesto da to učini sam HOK kako bi zaštitio dignitet odvjetničke prakse, kaznenu prijavu za prijevaru protiv Josipa Sarage podnijela je prije gotovo četiri godine jedna od njegovih prevarenih klijentica i, kako to obično biva u hrvatskoj pravnoj stvarnosti, do sada je po toj prijavi vrlo malo poduzeto, a lažni odvjetnik i dalje neometano uživa slobodu.

Još jedna u čitavom nizu apsurdnih priča hrvatskog pravosuđa počinje još 2011. i traje sve do danas. Naime, Mirjana Folnegović Hulec, rođena Dadić, već 13 godina vodi sudski spor protiv svojeg brata Pavla Dadića, tražeći da se ospori ugovor o dosmrtnom uzdržavanju koji je brat Pavao u veljači 2010. godine na prijevaru potpisao sa njihovom majkom Milkom Dadić.

KAZNENA PRIJAVA Zamjenica državnog odvjetnika požurivala postupak. Tražila tri tisuće eura mita

Majka je 2011. podigla tužbu protiv sina kad je shvatila da je prevarena

Spomenutim je ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju majka Milka, već teško bolesna, svu svoju imovinu, među ostalim i više vrijednih zemljišta i gradilišta u okolici Zadra, prepisala sinu Pavlu iako ovaj nikada, čak ni nakon potpisivanja ugovora, nije skrbio o majci, već je to do njezine smrti radila kćer Mirjana sa suprugom Damirom.

Mirjana Folnegović nam pripovijeda da je njezina majka Milka, kad je shvatila da ju je sin prevario, osobno podigla tužbu protiv njega 2011. godine tražeći raskidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Milka Dadić je nakon nekoliko godina umrla, kćer Mirjana i zet Damir su o njoj brinuli do smrti, pa je Mirjana Folnegović nastavila voditi postupak protiv brata Pavla koji je u međuvremenu već počeo prodavati vrijedna gradilišta koja je na prijevaru dobio i na koja se uredno, temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, upisao.

Sudac Općinskog suda u Zaprešiću Zvonimir Dodig, tvrdi Mirjana Folnegović Hulec, u tijeku postupka bio je vrlo pristran, jer je uzeo u obzir sve argumente koje je podnio Pavao Dadić, dok je njezine argumente, dokaze , izjave svjedoka pa i svjedočenje liječnika opće prakse koji je bio obiteljski liječnik Milke Dadić i koji je bio najbolje upoznat sa njezinim zdravstvenim stanjem i sa činjenicom tko je doista brinuo o njegovoj pacijentici,  redom odbio te je u prosincu 2017. presudio u korist tuženog Pavla Dadića.

I čitava bi ova priča komotno mogla biti arhivirana među na stotine sličnih slučajeva prijevara s ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju koji su bili česti u Hrvatskoj u proteklih 20-ak godina, da se u slučaj krajem 2016. godine nije umiješao “odvjetnik” Josip Saraga iz Zagreba koji to, kako se kasnije ispostavilo, nije uopće bio iako je uredno preuzeo zastupanje Mirjane Folnegović Hulec pred sudom.

ZLATA ĐURĐEVIĆ 2021.: ‘Fatalno su istinite riječi Vladimira Primorca da će se od nasrtaja politike na sudstvo zemlja teže oporaviti nego od rata’

Naime, Josip Saraga se obitelji Folnegović Hulec lažno predstavio kao odvjetnik iako mu je odlukom Izvršnog odbora Hrvatske odvjetničkem komore (HOK) još u ožujku 2015. privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva, a u prosincu 2017. i trajno mu je zabranjen odvjetnički rad zbog niza prijava za prijevaru klijenata.

Slučaj preuzima novi odvjetnik koji to zapravo nije

Mirjana Folnegović Hulec je krajem 2016., nezadovoljna radom dotadašnjeg odvjetnika koji ju je zastupao u tužbi za poništenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji su potpisali njezina majka i brat, odlučila otkazati mu suradnju i angažirati novog odvjetnika. Na preporuku poznanika odlučili su angažirati upravo Josipa Saragu.

Kada je sudac Općinskog suda u Zaprešiću Zvonimir Dodig u prosincu 2017. godine donio presudu u korist Pavla Dadića, „odvjetnik“ Saraga – namjerno smo mu odvjetničku funkciju stavili pod navodnike jer je tada već izgubio pravo na obavljanje odvjetničkog posla – je u dogovoru sa klijenticom Mirjanom Folnegović Hulec trebao uložiti žalbu Županijskom sudu u Velikoj Gorici.

Folnegović Hulec je kontaktirala Saragu i od njega zatražila da podnese žalbu na presudu, što je ovaj obećao učiniti i za tu joj odvjetničku radnju uredno naplatio 3.720 kuna (493 eura), no Mirjana Folnegović Hulec tek je naknadno saznala da žalba uopće nije podnesena, u što se i sama uvjerila kada je žalbu pokušala pronaći u pisarnici Suda. Tamo je, kako su joj potvrdili službenici pisarnice, nije bilo niti je ikad stigla.

No Saraga svoju klijenticu uopće nije obavijestio da nije uložio žalbu, već je na njezina pitanja o statusu predmeta mjesecima izmišljao kojekakva opravdanja tvrdeći da se postupak još vodi. U međuvremenu je rok za žalbu od 15 dana prošao, a kako se druga strana nije žalila na presudu ona je automatski krajem siječnja 2018. postala pravomoćna.

Mirjana Folnegović Hulec o tome ništa nije znala jer je Saraga nije obavijestio da je spor izgubljen. Sve do ljeta 2020. godine obitelj Folnegović Hulec nije ništa znala o statusu njihove „žalbe“ jer su na svako pitanje Saragi u kojoj je fazi proces i kad se očekuje presuda od njega dobivali uvijek iznova izmišljene informacije.

Lažni odvjetnik Saraga uredno je naplaćivao svoje usluge koje nije izvršavao

U međuvremenu je, uz obećanje da će na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podići tužbu za proglašenje ništetnosti ranije spomenutog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji su potpisali brat Pavle i majka Milka Dadić, od obitelji zatražio 5.800 kuna na ime sudskih i odvjetničkih troškova. Naknadno je obitelj saznala da tužba nikada nije podnesena.

Saraga je svako malo tražio određene sume novca za, kako je tumačio, potrebe ulaganja žalbi, podnesaka, prigovora i raznih drugih pravnih pismena. Od prosinca 2017. pa do ljeta 2020. ukupno 28.000 kuna, odnosno 3.716 eura.

Damir Folnegović Hulec, Mirjanin suprug, prisjetio se početaka suradnje sa Saragom. “Ja nikad nisam vidio njegov ured niti nas je on ikad primio u svojem uredu. Uvijek smo se nalazili po kafićima, što mi je bilo malo čudno, ali nekako sam to prihvatio računajući da je to u nas ionako običaj“, ispričao je Damir Folnegović Hulec.

“Nikad nismo trebali prisustvovati raspravama na kojima nas je on zastupao. Bar je on tako tvrdio. Uvijek nam je govorio da je to nepotrebno, da on na sudu sve rješava i da naša prisutnost nije nužna. No uredno nam je naplaćivao svaki izlazak na ‘rasprave’. za koje je tvrdio da je na njima bio, za svaki podnesak i tužbu“, prisjetio se.

“Kad god sam se raspitivao o predmetu, što se na sudu događa i kako teče proces, dobivao sam općenite odgovore da sve teče po planu, a jednom mi je rekao i da se u slučaj oko jednog zemljišta u okolici Zadra ‘umiješao i DORH‘. To mi je doista bilo čudno jer nisam vidio razloga da DORH istražuje pitanje vlasništva nad zemljištem u ovakvoj pravnoj stvari“, tumači dalje Folnegović Hulec.

Vrhunac apsurda uslijedio je pred ljeto 2020. godine kada im je Saraga najavio da „mogu početi slaviti“ jer će, kako je tvrdio, Županijski sud „donijeti presudu u njihovu korist“, te da mu je ta informacija potvrđena u Sudu.  No pismeno rješenje o presudi nije stizalo.

Ilustracija

Folnegovići su od susjeda saznali da su izgubili spor, ‘odvjetnik’ im se nije javljao

To isto ljeto 2020. obitelj je od  prvog susjeda u Selinama, gdje su ljetovali, saznala da su još 2018. izgubili spor i da je presuda u korist Pavla Dadića postala pravomoćna jer žalba na prvostupanjsku odluku Suda u stvarnosti nikada nije uložena, te da se njezin brat već uknjižio na zemljišta u vlasništvu njezine pokojne majke.

Pokušali su, pripovijeda nam Mirjana Folnegović Hulec, stupiti u kontakt sa svojim „odvjetnikom“ Saragom, no on se nije javljao na njihove pozive i izbjegavao je svaki kontakt sa obitelji, pa mu je Mirjana Folnegović Hulec u rujnu 2020. otkazala punomoć.

Kad su shvatili da su prevareni i da ih je Josip Saraga godinama zavlačio i značajno oštetio, Mirjana Folnegović Hulec ga je u rujnu 2020.  prijavila policiji za prijevaru, a njihova nova odvjetnica Ljubica Spajić iz Zagreba odmah je kontaktirala HOK kako bi dobila podatak  kod kojeg je osiguravajućeg društva osiguran odvjetnik Saraga kako bi zatražili naknadu štete za isplaćena sredstva koja nisu namjenski utrošena.

I tu je uslijedio šok. Iz HOK-a im je stigao odgovor da je Josipu Saragi u prosincu 2017. trajno zabranjeno obavljanje odvjetničke prakse, a u rujnu 2019. je trajno brisan iz Imenika HOK-a. Tada su shvatili da je, osim njih, Saraga prevario još niz svojih klijenata i da mu je zbog toga oduzeta odvjetnička licenca.

Nova je odvjetnica u prosincu 2020. Općinskom sudu u Zaprešiću uputila prijedlog za ponavljanje postupka u parnici za proglašenje ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, priloživši prijedlogu objašnjenje da ih je dotadašnji odvjetnik Saraga, koji to u stvarnosti više nije bio, doveo u zabludu i da su njegovom krivnjom propustili zakonski rok za ulaganje žalbe.

No sudac Općinskog suda u Zaprešiću Zvonimir Dodig, isti onaj koji je donio i prvu presudu 2017. godine, taj je zahtjev odbio, na što se obitelj Folnegović Hulec žalila  Županijskom sudu u Velikoj Gorici, koji je pak u drugoj polovini 2021. godine  uvažio žalbu, ukinuo prvostupanjsku presudu iz 2017. i predmet ponovo vratio zaprešićkom sudu.

Sudski savjetnik OKDO Zagreb skrivao je kaznenu prijavu protiv Sarage

Također je iste 2020. godine Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu (OKDO) u Zagrebu odvjetnica Spajić podnijela kaznenu prijavu protiv Josipa Sarage zbog prijevare. No sve do kraja 2023. godine nisu stizale nikakve informacije što je OKDO Zagreb po prijavi poduzeo.

Stoga je obitelj posredstvom odvjetnice Ljubice Spajić u jesen 2023., gotovo tri godine od podnošenja kaznene prijave, DORH-u uputila pritužbu na neaktivnost OKDO-a Zagreb. Iz odgovora koji je uslijedio vrlo brzo bilo je vidljivo da je spis te 2020. dodijeljen savjetniku, čije ime obitelj nije saznala, te da taj savjetnik pune tri godine po predmetu nije poduzeo baš ništa.

Odvjetnica Spajić je, shvativši da zagrebački OKDO nema nikakvu namjeru bilo što poduzeti po prijavi, OKDO prijavila DORH-u. Državno je odvjetništvo predmet spustilo na Županijsko državno odvjetništvo, a ovo je na sreću reagiralo promptno, spis dodijelilo zamjeniku državog odvjetnika s nalogom da se postupak ubrza. Uz to su Petoj policijskoj postaji u Zagrebu poslali nalog da privede i ispita Josipa Saragu, osumnjičenog za prijevaru, a od Općinskog suda u Zaprešiću i Općinskog građanskog suda u Zagrebu zatraženi su sudski spisi u predmetu Mirjane Folnegović Hulec protiv Pavla Dadića.

A nakon što je sudac Općinskog suda u Zaprešiću Zvonimir Dodig po nalogu Županijskog suda u Zagrebu odbio preispitati svoju presudu iz 2017. godine,  obitelj Folnegović Hulec i njihova odvjetnica Ljubica Spajić zatražili su promjenu suca i suda, čemu je udovoljeno pa je predmet 2023.  prebačen na Općinski sud u Novom Zagrebu i dodijeljen sutkinji Mariji Huljev.

EUROPSKA KOMISIJA Hrvatsko pravosuđe je najgore u EU, suci i sudovi nisu neovisni

Nacional je kontaktirao Policijsku upravu Zagrebačku iz koje nam je potvrđeno da su njihovi policijski službenici postupili po zahtjevu OKDO-a u Zagrebu, te da su ih „o svemu provedenom povratno izvijestili“, no nisu orecizirali što su saznali niti što je stajalo u izvještaju upućenom OKDO-u Zagreb.

HOK nije pokazao nikakvu namjeru da Saragu kazneno prijavi zbog kršenja Zakona o odvjetništvu

Zamjenica općinske državne odvjetnice pri OKDO Zagreb Silvia Lončar na naš upit što je to tijelo poduzelo po pitanju prijave obitelji Folnegović Hulec tek je kratko odgovorila „da je u predmetu na koji se upit odnosi i dalje u tijeku provođenje izvida, koji su prema Zakonu o kaznenom postupku tajni“.

Naše višednevno nastojanje da stupimo u kontakt sa Josipom Saragom nije urodilo plodom. Brojevi telefona koje smo pronašli na internetu više nisu u funkciji ili se na njih nitko ne javlja, adrese elektroničke pošte nema, a uz podatke o odvjetničkom uredu Josipa Sarage koje je moguće pronaći na internetu stoji oznaka „trajno zatvoreno“.

Ni u Hrvatskoj odvjetničkoj komori nisu bili raspoloženi odgovoriti na niz Nacionalovih pitanja, među kojima je i zahtjev da nam razjasne iz kojeg je razloga, odnosno s kojim  objašnjenjem Josipu Saragi 2015. godine oduzeto pravo na obavljanje odvjetničke prakse, jesu li i kakve prijave pristizale protiv njega do 2015. godine, a posebno nas je zanimalo zbog čega su od odluke Izvršnog odbora HOK-a o trajnoj zabrani obavljanja odvjetništva u prosincu 2017. pa do odluke o brisanju iz Imenika HOK-a (rujan 2019.) prošle gotovo dvije pune godine..

Zatražili smo i da nam objasne zbog čega HOK kao službeno tijelo nije podigao kaznenu prijavu protiv Josipa Sarage obzirom da je lažnim predstavljanjem, prijevarama i protupravnom naplatom nepostojećih odvjetničkih usluga prekršio Zakon o odvjetništvu. No odgovore nismo dobili.

Jer čak i kada je prevarena klijentica prijavila Saragu Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu, tamo su učinili sve da odugovlačenjem postupka i povlačenjem prijave po prašnjavim policama OKDO-a zaštite prevaranta.

I treba li se onda čuditi što je sudstvo u svim anketama već godinama na samom dnu popisa državnih institucija u čiju pravednost i neovisnost građani ove zemlje imaju, odnosno nemaju povjerenja?