Aplikacija Telegram postala je omiljeno sredstvo komunikacije terorista povezanih s Islamskom državom. Nakon napada u parizu njeni čelnici na svojim kanalima poticali su svoje sljedbenike da putem nje dogovaraju nove napade

Uprvim danima nakon terorističkog napada na Pariz 13. studenoga, u medijima se pojavila informacija da su teroristi napad dogovarali putem igraće konzole Playstation 4, no ta se informacija pokazala pogrešnom i sve je izvjesnije da se organizacija napada dogovarala preko aplikacije Telegram koja je postala omiljeno sredstvo komunikacije terorista povezanih s Islamskom državom. Nakon napada u Parizu čelnici Islamske države na svojim kanalima na internetu poticali su svoje sljedbenike da skinu aplikaciju Telegram i da putem nje dogovaraju nove napade jer su tekstualne poruke koje se šalju tim putem gotovo nevidljive agentima službi zemalja koje se bore protiv Islamske države i koje se mogu naći na meti novih napada. Dan nakon što je Islamska država preuzela odgovornost za pariški teroristički napad, na jednoj od njenih stranica objavljena je poruka u kojoj se sljedbenicima objašnjava da bi trebali koristiti Telegram jer je ta aplikacija jedna od rijetkih koje nude opciju potpunog brisanja poruka nakon određenog vremena. Zanimljivo je da kanal na Telegramu ima i radikalni islamski portal iz Bosne i Hercegovine Vijesti ummeta koji poziva bosanske muslimane da se putem kanala na Telegramu informiraju oni “koji žele pratiti najnovije vijesti iz Islamske države”.

APLIKACIJE POPUT TELEGRAMA već duže vrijeme predstavljaju veliki problem za obavještajnu i sigurnosnu zajednicu, a predstavnici američkih službi već su nekoliko puta upozorili na to da zbog takvih aplikacija ne mogu ući u trag ISIS-ovim teroristima u Iraku i Siriji. Zbog takve zaštite Telegram je postao popularan i izvan terorističke zajednice pa je u proteklih godinu dana broj korisnika te aplikacije narastao na preko 50 milijuna, a dnevno pošalju više od milijardu poruka. U tom broju izgubljene su poruke ISIS-ovih terorista, velikih narkodilera, trgovaca oružjem i ostalih kriminalaca koji su u Telegramu prepoznali sigurnu zonu za dogovaranje svojih poslova. Međutim, Telegram se u posljednjih desetak dana našao na udaru obavještajnih službi upravo zbog terorista i ISIS-a koji je putem te aplikacije poslao prvu službenu objavu i preuzeo odgovornost za pariški napad.

Odmah nakon te objave, u ponedjeljak, 16. studenog, direktor CIA-e John Brennan istaknuo je koliku prijetnju takve aplikacije predstavljaju svjetskoj sigurnosti.

“Postoji mnogo modernih tehnoloških kapaciteta koji su trenutno dostupni za široku upotrebu, a koje je zbog tehnoloških i pravnih aspekata, obavještajnim i sigurnosnim službama gotovo nemoguće kontrolirati i tako spriječiti buduće terorističke aktivnosti”, rekao je Brennan na jednoj sigurnosnoj konferenciji u Washingtonu te je povezao jedan od najgorih terorističkih napada u modernoj Europi s napretkom tehnologije u 21. stoljeću, ali i naglasio da se taj napredak iskorištava tako da te tehnologije zakoni iz 20. stoljeća jednostavno ne mogu kontrolirati.

Povezujući pojavu aplikacija poput Telegrama s ISIS-om i pariškim terorističkim napadom, Brennan je najavio novi smjer borbe koju će vlada SAD-a voditi protiv takvih tehnologija. Iako američke vlasti, barem načelno, štite pravo na privatnost, izvjesno je da aplikacije poput Telegrama predstavljaju sigurnosni problem za zapadne države te će u budućnosti morati napraviti korake kako bi bolje kontrolirale takve tehnologije.

Istovremeno, direktor FBI-a James Comey već nekoliko mjeseci pokušava pogurati nove zakone i pravilnike kojima bi se olakšao elektronički nadzor i dešifriranje poruka, e-mailova i ostalih vrsta komunikacije kriminalaca i terorista na takvim zatvorenim mrežama. Comey i njegove kolege iz Ministarstva pravosuđa, nakon kritika da bi takvim zakonima narušili pravo na privatnost, odustali su od svojih planova, ali u prvim danima nakon napada u Parizu ponovno je pokrenuta akcija da se takvi zakoni donesu jer šef FBI-ja očekuje da bi sada mogao imati i političku podršku.

Korištenje Telegrama i sličnih modernih komunikacijskih tehnologija pokazuje da je ISIS dobro proučio obavještajne kapacitete najmoćnijih svjetskih država te da je detektirao loše strane u mogućnostima nadzora komunikacije putem novih mobilnih aplikacija. Teroristi su, naravno, bili svjesni da CIA i ostale obavještajne agencije prate njihovu komunikaciju i Telegram je samo jedan u nizu sistema koji ISIS koristi kako bi zaštitio svoju internu komunikaciju. Međutim, neke aplikacije koje su se reklamirale kao vrlo sigurne, poput Snapchata i Secreta, nisu se pokazale dovoljno sigurnima pa je ISIS odlučio veliki dio dogovora prebaciti na Telegram. Jedan od razloga naglog uspona Telegrama je nepovjerenje koje korisnici imaju prema velikim tehnološkim platformama, a koje je nastalo kao rezultat objava Edwarda Snowdena da velike tvrtke kao što su Apple, Google i Facebook usko surađuju s Nacionalnom agencijom za sigurnost (NSA) i nadziru komunikaciju na tim platformama.

TELEGRAM JE, POPUT WHATSAPPA, aplikacija za slanje teksta i multimedijalnih poruka na Android, iOS i Windows uređajima. Glavna značajka aplikacije je mogućnost tajnog chata putem end to end enkripcije podataka. Ono što karakterizira end to end enkripciju je vrlo visoki stupanj zaštite podataka koji zapravo nije moguće razbiti od strane bilo koga, osim od samih korisnika. Telegram nudi i opciju samouništenja poruka, koja korisnicima omogućava aktiviranje timera za brisanje poruka, nakon čega se navodno brišu svi tragovi poruke s mobitela. Prema osnivačima Telegram platforme, aplikacija je otporna na sve pokušaje NSA i CIA-e da kontroliraju komunikaciju koja se unutar nje odvija.

KREATOR TELEGRAMA je ruski programer Nikolai Durov, dok je za marketing i razvoj zadužen njegov brat Pavel, a sama aplikacija zasnovana je na MTProto sistemu komunikacije koji omogućava razmjenu poruka bez centralnog servera. Braća Durov, koja stoje iza Vkontaktea, jedne od najvećih ruskih društvenih mreža, lansirala su Telegram 2013. kao sigurniju alternativu WhatsAppu i ostalim aplikacijama za slanje tekstualnih poruka. Braća Durov Telegram su u početku napravila kako bi olakšala komunikaciju ruske oporbe, jer su obojica poznati kao žestoki kritičari Putinova režima koji aplikaciju, otkad je lansirana, pokušava na sve moguće načine zatvoriti, zbog čega su braća Durov bila prisiljena napustiti Rusiju nakon nekoliko uhićenja. Osim što su kritičari Putinova režima, braća Durov su i protivnici tzv. novog svjetskog poretka te se na sve moguće načine bore za zaštitu privatnosti. Naravno, oni svoju aplikaciju ne reklamiraju kao alat za teroriste, ali u poslovnu filozofiju njihove tvrtke ugrađena je borba protiv nadzora obavještajnih službi. “Glavni razlog što sam financijski podržao i pomogao u stvaranju Telegrama bila je želja da sudjelujem u stvaranju komunikacijske mreže koju neće moći nadzirati ni ruske ni obavještajne agencije bilo koje druge države”, izjavio je prošle godine portalu TechCrunch Pavel Durov, koji je na svojem Instagram profilu objavio i vrlo znakovitu poruku nakon terorističkih napada u Parizu.

“PRIDRUŽUJEM SE ONIMA KOJI OPLAKUJU smrti u najljepšem gradu na svijetu, ali smatram da je za to, uz ISIS, jednako odgovorna francuska vlada čija su politika i nemar krivci ove velike tragedije. Oni uzimaju novac od marljivih građana Francuske s nevjerojatno visokim porezima i taj novac troše na vođenje bespotrebnih ratova na Bliskom istoku i stvaranje socijalnog raja za sjevernoafričke izbjeglice. Sramota je vidjeti Pariz u rukama slijepih socijalista koji uništavaju to prelijepo mjesto. Nadam se da će oni i njihova politika uskoro otići i da će ovaj grad još jednom zasjati u punom sjaju – siguran, bogat i lijep”, napisao je na Instagramu Pavel Durov koji je sjedište tvrtke koja je vlasnik Telegrama, zbog pritiska ruskih vlasti prebacio u Berlin, a osim što je u ratu s ruskim vlastima, Durov nije u dobrim odnosima i s Amerikancima i s Irancima. Sukob s iranskim vlastima kulminirao je prošloga tjedna kada su Iranci uhitili 20 administratora Telegrama jer su navodno širili “nemoralni” sadržaj. Komunikacija putem aplikacija poput Telegrama vrlo je popularna među mladim Irancima i iranske vlasti je na sve moguće načine pokušavaju kontrolirati, u trenutku kada se zemlja polako otvara Zapadu nakon ukidanja ekonomskih sankcija, jer ih je strah da bi aplikacije poput Telegrama mogli koristiti demokratski aktivisti.

NO SUKOB S IRANOM NEĆE POMOĆI vlasnicima Telegrama u odnosima s Amerikancima koji od Telegrama traže da otvori pristup kanalima na kojima komuniciraju potencijalni teroristi. Braća Durev za sada odbijaju svaku pomisao na to i tvrde da će Telegram i u budućnosti garantirati privatnost svih poruka i svih razgovora na aplikaciji. Svoje tvrdnje o sigurnosti aplikacije tvorci Telegrama potkrijepili su nagradom od 300 tisuća dolara onome tko uspije probiti zaštitu i doći do poruke. Novčana nagrada je, s jedne strane, besplatna reklama, a s druge strane veliki poticaj za tisuće programera da nađu kritičnu grešku i osvoje novac. Do sada su isplatili sto tisuća dolara jednom programeru koji je uspio otkriti grešku u sigurnosnom kodu. No pitanje je koliko dugo će Telegram odolijevati pritisku jer će u međuvremenu sigurno postati i žrtva negativne kampanje u zapadnim medijima, što bi moglo dovesti i do smanjenja broja korisnika. Ako braća Durev procijene da im povezivanje s ISIS-om i napadima na Pariz donosi financijski gubitak, vrlo je vjerojatno da će u tajnosti omogućiti obavještajnim službama nadzor nad komunikacijskim kanalima koje koriste terorističke skupine.