O problemima u poslovanju, ali i pozitivnim stranama zagrebačkog obrtništva za Zagreb News govori predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar

U Zagrebu trenutno radi oko 20 tisuća obrtnika, otkrio je u razgovoru za Zagreb News predsjednik Obrtničke komore Zagreba Antun Trojnar. On gradsku obrtničku komoru vodi od 2022. godine, a mandat mu završava 2026. Kako je rekao, broj obrtnika u Zagrebu raste, iako se većina njih suočava s problemima u poslovanju, od kojih je posljednji zabrana rada nedjeljom. Baš zbog te zabrane postoji strah da bi broj obrtnika u budućnosti mogao početi padati. O problemima, ali i pozitivnim stranama zagrebačkog obrtništva za Zagreb News govori predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.

ZgNews: Koliko je trenutno obrtnika na području Zagreba i smanjuje li se ili povećava njihov broj proteklih godina?

Trenutno u Zagrebu djeluje oko 20.000 obrtnika i ta brojka stalno raste.

ZgNews: Koji su najveći problemi koji trenutno muče zagrebačke obrtnike?

Puno je tu problema koji muče naše obrtnike ovisno o djelatnosti s kojom se bave, recimo ugostiteljima je goruće pitanje vanjske terase, taksistima nelojalna konkurencija, trgovci se bore sa zabranom rada nedjeljom. Trgovci traže da se obrtnicima po osobnom odabiru omogući da mogu raditi nedjeljom, oni koji žele da rade, a koji ne žele ne trebaju raditi.

ZgNews: Pretpostavljam da je jedan od problema i radna snaga.

Tako je. Većina djelatnosti muči se s nedostatkom radne snage, a ne smijemo zaboraviti i prazne prostore u gradu Zagrebu koji nisu samo gradski, nego i državni. Veliki problem imamo s velikim brojem istih djelatnosti na malom području. Zato smo predložili izradu Provedbenog urbanističkog plana prema kojem će se moći odrediti određeni broj djelatnosti na pojedinom području. Time bi se spriječila nelojalna konkurencija i sigurno bi se podigla i razina usluge, ovako se dogodi da u jednom kvartu imamo 15 frizerskih salona, dok u drugom imamo 2.

ZgNews: Je li zabrana rada nedjeljom utjecala na rad zagrebačkih obrtnika i ako je u kojem obujmu?

Naravno da je utjecala na obrtnike i to na male trgovce, cvjećare, svjećare, prodavače suvenira… Zabranjeno im je raditi svaku nedjelju, stoga se traži od zakonodavca da omogući rad nedjeljama obrtnicima u svojim radnjama ako oni to žele.

ZgNews: Je li ta zabrana rezultirala i zatvaranjem većeg broja obrta?

Još uvijek nije, ali situacija ide u tom smjeru.

ZgNews: Koja je uloga zagrebačke komore i kako pomažete zagrebačkim obrtnicima?

Uloga komore je zastupanje interesa obrtnika prema institucijama, organizacija edukacija i radionica za poboljšanje poslovanje obrta, okupljanje cehova i ukazivanje na problematiku pojedine struke prema zakonodavstvu, organizacija licenciranja obrta, organizacija majstorskih i pomoćničkih ispita i provedba, besplatno rješavanje problema preko Suda časti, predstavljanje strukovnih zanimanja i škola učenicima završnih razreda osnovne škole, zajedničke nabave repromaterijala i usluga…

ZgNews: Kakva je situacija s nekim tradicionalnim i zanatskim obrtima, nalaze li oni danas mjesto na tržištu?

Obrtnička komora Zagreb podupire rad tradicijskih obrta, sudjeluje u njihovoj promociji i licenciranju te traži od lokalne i nacionalne vlasti da se smanje iznosi zakupa prostora i državna i gradska davanja upravo za te obrte te da ih tako sačuvamo.

ZgNews: Kako kao predsjednik Komore vidite budućnost obrta u Zagrebu?

Moja vizija budućnosti obrta u Zagrebu je da se djelatnosti koje zahtijevaju od obrtnika majstorske ispite isto tako zahtijevaju i od d.o.o. i j.d.o.o. Svi koji se bave istom djelatnošću trebaju imati jednaka pravila. Kao što sam već naveo, mislim da bi se velika problematika obrta po kvartovima riješila izradom PUP-a, odnosno provedbenog urbanističkog plana, jer bi se onda točno znalo koliko treba frizera u pojedinom kvartu, koliko kemijskih čistionica, koliko pekara, mesnica, električara, postolara itd. Ovako u nekom kvartu ima 10 pekarnica u jednoj ulici, a niti jedan postolar ili ima pet kozmetičkih salona, ali nedovoljno mesnica… To se zaista može lijepo složiti po uzoru na Beč, Pariz ili ostale velike gradove.