Na području Parka prirode Lonjsko polje, gdje je stoka na slobodnoj ispaši, pronađeno je stotinjak uginulih goveda. Ustanovljeno je da je uzrok uginuća bedrenica, odnosno antraks, a bolest u lakšem obliku zabilježena je i kod šest osoba.
Posljednji, neslužbeni podaci govore kako uginulo najmanje 107 goveda, ali se zaraza, doduše u lakšem obliku, pojavila i kod šest osoba, među kojima i dvoje djece.
Njima je medicinska pomoć pružena u sisačkoj Općoj bolnici, ali stručnjaci kažu kako nema potrebe za hospitalizacijom
Ministrica poljoprivrede: ‘Reagirali smo isti tren kad smo primili obavijest’
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u subotu je za Dnevnik Nove TV rekla da je uginulo više od 100 životinja, a novi podaci znat će se nakon ponoći.
Objasnila je kako je do zaraze došlo. “Bakterije se mogu zadržati desetljećima. Mi inače imamo takve bedrenične distrikte u kojima cijepimo preventivno, upravo zbog dugotrajnog zadržavanja bakterije. Hrvatska je među zemljama koje jako dugo preventivno cijepi, nakon što se bedrenica pojavi, čak 20 godina”, rekla je.
Rano je, dodala je ministrica poljoprivrede, govoriti o tome jesu li uginula goveda bila cijepljena. “Mi smo reagirali isti tren kad smo primili obavijest, inspekcije su na terenu, veterinari su na terenu. Imamo kapacitete, spremne su i dodatne ovlaštene veterinarske organizacije”, rekla je.
Odbacila je nagađanja da je zaraženo meso završilo na policama. “Naravno da nije. Uginule životinje se zbrinjavaju putem ovlaštenog koncesionara za zbrinjavanje mrtvih životinja. Nije završilo i ne može završiti”, poručila je.
Inoslav Brkić: ‘Nema mjesta panici’
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Inoslav Brkić za N1 televiziju naglasio je da nema mjesta panici jer se bolest vrlo teško prenosi s čovjeka na čovjeka.
“Žao mi je što je to sve bilo počeo početkom srpnja, a mi smo u četvrtak posredstvom policije od njih smo saznali da postoje uginuća većeg grla stoke i onda smo se uključili s veterinarskom inspekcijom”, rekao je.
“Uginulo je 107 goveda, što dugo vremena nismo imali. Puno manje razmjere vidjeli smo 2006. Osim toga, imamo šest oboljelih osoba, od toga dvoje djece. To je kožna bolest, lagana je klinička slika, a eksponirane osobe su vlasnici stoke koji su manipulirali sa životinjama”, rekao je Inoslav Brkić.
Poručio je da moraju vidjeti zašto je do toga došlo. “Stoka je morala biti cijepljena dvokratno prije ispaše. Stručnjaci će napraviti studiju da vidimo stanje imunosti. Stalno ćemo kontrolirati zdravstveno stanje da na vrijeme reagiramo ako se kod nekoga pojavi bolest”, naglasio je.
Ravnateljica Uprave za veterinarstvo: ‘Odgovornost vlasnika životinje je najveća’
Ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede Tatjana Karačić komentirala je pravodobnost reakcije Ministarstva poljoprivrede na slučajeve bedrenice kod goveda u Lonjskom polju.
Poručila je da je Ministarstvo danas zaprimilo rezultate laboratorijske analize uzorka uginulog goveda s područja Lonjskog polja te su izvijestili medije i sve relevantne institucije.
“Prvu informaciju da sa nešto događa sa životinjama, dobili smo u srijedu 13. srpnja prijavom sumnje za bolest. Ta analiza je jučer dovršena i nalaz je bio negativan, ali kako smo dan iza dobili nalaz od Državnog inspektorata o pojačanom uginuću goveda, odmah smo dali nalog za dodatnu analizu uzoraka”, rekla je za N1.
Tatjana Karačić je dodala da apeliraju na vlasnike životinja čija je informacija nužna i odgovornost najveća. “Čim primijete promjene u zdravstvenom stanju životinje, odmah se treba javiti nadležnom veterinaru. Prvu informaciju dobili smo u srijedu”, poručila je pa istaknula da poduzimaju sve što mogu.
“Sve stručne službe su na terenu, ogromno je područje na kojoj životinje slobodno borave na ispaši. Sad se prolazi teren. Obavljaju se razgovori da se provede cijepljenje. Cijepljenje protiv bedrenice je obvezno samo za određena područja čiji popis svake godine izdaje Ministarstvo. Cijepljenje je jednom godišnje, ali razmak ne smije biti manji od 12 mjeseci”, zaključila je.
Kako se ljudi mogu zaraziti?
Ova zarazna bolest, koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, najčešće se javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja.
Biljožderi se obično zaraze ingestijom spora u okolišu, ponajprije u kontaminiranom tlu, u kojem spore prežive desetljećima. Tla onečišćena sporama bedrenice kontaminiraju krmiva koja rastu na njima. Voda može biti onečišćena lešinama uginulima od bedrenice ili naplavinama kontaminirana tla. Područja s kontaminiranim tlom nazivaju se bedrenični distrikti. Nakon ingestije spora, osjetljivi biljožderi obično ugibaju unutar 24 sata.
Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina, a najčešći i najblaži oblik je kožni antraks. Takav oblik bolesti – koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 posto slučajeva – najčešći je zbog bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti) kad uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.
Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi, a nakon dan-dva se razvije u vezikulu, pa u bezbolni čir promjera jedan do tri centimetra s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat.
Komentari