ANTONIJA PETRIČUŠIĆ: ‘Pupovac nema dovoljno jaku opoziciju u srpskoj zajednici u Hrvatskoj. To zasigurno nije dobro za demokratičnost unutar manjinskih zajednica’

Autor:

Fotografija: Saša Zinaja/Nfoto

Profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i pravna stručnjakinja za manjinska pitanja Antonija Petričušić govori o inicijativi Mosta za raspisivanje referenduma o pravima zastupnika nacionalnih manjina i položaju manjina nakon dogovora HDZ-a i DP-a

U povodu inicijative Mosta za raspisivanje referenduma o ograničavanju prava osmero zastupnika nacionalnih manjina da odlučuju o sastavljanju Vlade i državnom proračunu, Nacionalu je intervju dala Antonija Petričušić, sveučilišna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pravna stručnjakinja za manjinska pitanja. U razgovoru za Nacional, među ostalim, ustvrdila je da i u manjinskim zajednicama, kao i ostatku društva, opstaju klijentelističke mreže koje se hrane javnim novcem i javnim funkcijama. Iznijela je i ocjenu da je upravo osmero predstavnika manjina u dogovoru s Andrejem Plenkovićem otvorilo vrata Domovinskom pokretu za sastavljanje koalicijske vlade s HDZ-om.

Antonija Petričušić izvanredna je profesorica na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, a kao i gostujuća profesorica članica je i Akademskog vijeća Europskog regionalnog poslijediplomskog studija demokracije i ljudskih prava. Kao dobitnica stipendije Fulbright, u akademskoj godini 2022/2023 predavala je i na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Minnesoti. Od 2018. do 2022. godine bila je članica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe. Doktorirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu, a doktorska disertacija bila joj je nagrađena stipendijom i nagradom za mlade istraživače sa Sveučilišta Karl-Franzens, također u Grazu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete činjenicu da su zastupnici nacionalnih manjina, njih osmero, presudili rezultate ovih parlamentarnih izbora dogovorom s tehničkim predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem? Zato Most predlaže da se referendumom zastupnicima manjina onemogući glasanje o formiranju Vlade i državnom proračunu.

Kao stručnjakinja za prava nacionalnih manjina znam da politički predstavnici manjina imaju pravo sudjelovanja u procesu donošenja odluka kroz rad zakonodavnih tijela. Ne govorim o političkom nego isključivo o pravnom aspektu tog pitanja. I međunarodni i domaći pravni izvori prepoznaju nužnost posebnih mjera za zaštitu određenih skupina građana, često su to upravo pripadnici nacionalnih manjina, s ciljem da im se osigura puno i jednako uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Glasovi manjinskih zastupnica i zastupnika na sjednicama Sabora jednako su vrijedni za sva pitanja, uključujući i odluke o izboru Vlade i državnom proračunu, kao i glasovi svakog drugog zastupnika. Bez obzira na činjenicu da je njima za izbor u Sabor potrebno višestruko manje glasova birača nego ostalim zastupnicima.

‘Prijedlozi ustavnih promjena predsjednika Josipovića stremili su većoj demokratizaciji društva, ali pogriješio je, a sada griješe i mostovci jer u proces nisu uključili predstavnike nacionalnih manjina’

NACIONAL: Ali tako je obespravljena većina birača, građana Hrvatske. Praktički, HDZ je u startu u prednosti u odnosu na sve ostale stranke. Može i prije izbora unaprijed računati na 11 zastupnika: osmero zastupnika nacionalnih manjina i troje zastupnika dijaspore, najvećim dijelom glasovima hrvatskih državljana Bosne i Hercegovine, koje u pravilu dobiva HDZ.

To je zato što ih se bira u posebnoj, manjinskoj, izbornoj jedinici. Takva su izborna pravila definirana Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i izbornim zakonodavstvom. A zašto su uspostavljena? Da bi se osiguralo sudjelovanje manjina u tijelima vlasti i njihov utjecaj na ishode političkih odluka u većinskoj demokraciji. Bez takvih posebnih predstavničkih mehanizama manjine bi, zbog svog brojčano manjeg udjela u ukupnom stanovništvu, teško mogle ostvarivati svoje interese i potrebe. Nadalje, one često, zbog svoje teritorijalne nekoncentriranosti, ne mogu kroz izborna pravila osigurati zastupljenost u zakonodavnim tijelima razmjerno svom broju u ukupnom stanovništvu. Dakle, izborom osam predstavnika i predstavnica nacionalnih manjina u Sabor se zapravo omogućava učinkovito sudjelovanje u javnom i političkom životu države hrvatskih državljana koji nisu etnički Hrvati.

NACIONAL: Smatrate li da je to u redu čak i u situaciji kada se radi o očiglednoj političkoj trgovini, možda i političkoj korupciji, a politička korupcija smatra se kaznenim djelom po hrvatskim zakonima?

Pitali ste me kao pravnu stručnjakinju za manjine pa vam ne mogu drugačije odgovoriti na to pitanje. Napadi na zastupnike manjina zbog političke trgovine, koju im imputira Most, neutemeljeni su u klimi opće političke trgovine ili, bolje rečeno, opće trgovine političkim utjecajima u Hrvatskoj, da bi se samo zbog toga raspisivao referendum kojim se postojeća prava manjina ukidaju. Domovinskom pokretu je olakšano političko trgovanje s HDZ-om zahvaljujući zastupnicima manjina koji su ponudili svoju podršku HDZ-ovu predsjedniku Sabora, a isti je u izbornoj kampanji govorio da neće ići u koaliciju s HDZ-om. Svi politički trguju. Svojedobno je i Ivan Vrdoljak, kao predsjednik HNS-a, noć prije nego što je pristupio HDZ-u, a nakon što je Andrej Plenković iz Vlade izbacio četvoricu ministra MOST-a, govorio o suradnji s HDZ-om kao nemogućoj „Titanic koaliciji“. Podsjećam, tadašnji zastupnici HNS-a ušli su u Sabor sa zajedničke izborne liste s SDP-om. A to je samo jedan od primjera neprincipijelnih koalicija i političke trgovine.

NACIONAL: Ali HNS je zbog toga nestao s političke pozornice. Sada je kao zastupnik HNS-a u Sabor ušao samo Predrag Štromar, i to na HDZ-ovoj izbornoj listi zahvaljujući isključivo dobroj volji Andreja Plenkovića kao njena sastavljača. Za razliku od HNS-a, zastupnici manjina imaju zajamčenih osam mandata, uključujući troje zastupnika srpske nacionalne manjine. Njih nije moguće eliminirati iz izbornih utrka. Drugim riječima, zahvaljujući osmero zastupnika manjina i troje zastupnika iz dijaspore, HDZ na svakim izborima ima prednost od ukupno 11 zastupničkih mandata.

Manjinski zastupnici su prirodni koalicijski partneri s onima koji su na vlasti. Oni, uostalom, jedino tako mogu osigurati ostvarenje svojih zahtjeva i interesa. Manjinski zastupnici u pravilu tvrde da im jedino tako mogu biti zajamčena njihova stečena prava, ostvarena ona koja su propisana hrvatskim manjinskim zakonodavstvom. Prema najnovijem narativu, govore da tako i štite Hrvatsku od nacionalističke ekstremizacije te da samo suradnja s vladama može osigurati da žive bez prijetnji, straha, netolerancije i poruka mržnje.

NACIONAL: Ali u ovom konkretnom slučaju zastupnici manjina nisu se priklanjali onima na vlasti, nego su praktički odlučivali o tome tko će biti na vlasti svojim prijedlogom Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. Tako su otvorili put Domovinskom pokretu da uđe u Vladu, a oni su iz buduće saborske većine izbacili srpske zastupnike iz SDSS-a Milorada Pupovca, optužujući ih da su iznikli iz četničkog miljea.

Razumljivo je da politički predstavnici svih nacionalnih manjina, ne samo srpske, žele sačuvati svoje pozicije političke poluge moći u ministarstvima, Vladinim uredima i ostalim tijelima javne uprave. Pretpostavljam kako se nadaju da će neki od njihovih ljudi, koji su imenovani tijekom bivših vlada, ostati na tim pozicijama i u ovom mandatu. I u manjinskim zajednicama, kao i ostatku društva, opstaju klijentelističke mreže koje se hrane javnim novcem i javnim funkcijama. To je u prirodi politike kao discipline koja se ostvaruje kroz interese. Ako hoćete, u konačnici, i kroz osobne, a ne samo grupne interese. No činjenica je i da je uključivanje pripadnika nacionalnih manjina u političke i društvene procese potrebno, a zastupljenost interesa i potreba manjinskog stanovništva doprinosi borbi protiv marginalizacije i otuđenosti manjinskih zajednica.

‘Legitimnosti manjinskih mandata moguće je dekonstruirati samim navođenjem postotka onih građana koji su zainteresirani glasati za političke predstavnike manjina’, smatra Antonija Petričušić; Fotografija: Saša Zinaja/Nfoto

NACIONAL: Nije li Milorad Pupovac davanjem potpore, s ostalih petero manjinskih zastupnika, izboru Gordana Jandrokovića za budućeg predsjednika Sabora, iznevjerio vlastitu srpsku zajednicu unatoč ključnom zahtjevu Domovinskog pokreta da predstavnici srpske manjine ne budu u Plenkovićevoj vladi?

To ćemo moći vidjeti tek na sljedećim izborima. Ovisi o tome hoće li ga glasači tada kazniti jer ih nije dobro predstavljao.

NACIONAL: Ništa se neće dogoditi ni na sljedećim izborima. Srbi ionako najvećim dijelom ne glasaju za te manjinske liste pa će mu biti dovoljan i jedan glas da u Sabor uđe njihovih troje zajamčenih zastupnika. Uostalom, spomenuti stav Mosta zasniva se na inicijativi Ive Josipovića, vašeg kolege s Pravnog fakulteta, dok je bio predsjednik Republike Hrvatske. Josipović ipak kao sveučilišni profesor nije pravno neuk.

Koliko se sjećam, ti prijedlozi ustavnih promjena predsjednika Ive Josipovića stremili su većoj demokratizaciji društva. Oni nisu bili kozmetički, nego su trebali Hrvatsku učiniti funkcionalnijom državom svih svojih građana, pa i manjina. No Josipović je pogriješio u jednoj stvari, a sada griješe i mostovci prijedlogom referenduma o ograničavanju prava manjinskih zastupnica i zastupnika da odlučuju o sastavljanju Vlade i državnom proračunu. Nisu uključili predstavnike nacionalnih manjina u elaboriranje reformskih rješenja. Na temelju odredbi međunarodnog prava, pripadnike nacionalnih manjina potrebno je konzultirati u kreiranju promjene propisa koji se tiču njihovih prava te u provedbi manjinske politike na svim razinama vlasti. Učinkovito sudjelovanje nacionalnih manjina u javnom životu zahtijeva uspostavljanje i održavanje konzultativnih kanala i postupaka između predstavnika nacionalnih manjina i javnih vlasti koje kreiraju i provode manjinske politike. Logika je takvog zahtjeva da političke odluke koje se odnose na ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina svakako uključuju i stavove, interese i potrebe nacionalnih manjina te tako bivaju prihvatljive svim stranama.

NACIONAL: Ali treba li o tome odlučivati isključivo Milorad Pupovac ili može i Srđan Milaković, koji je u Vukovaru napustio SDSS, ili Branka Bakšić Mitić, zamjenica glinskog gradonačelnika iz korpusa srpske nacionalne manjine? Sličnog je stava i Dragan Crnogorac iz Vukovara. Oni nisu suglasni s politikom Milorada Pupovca.

Te Srbe nitko ne zove za pregovarački stol u Banske dvore jer nisu legitimni politički predstavnici Srba u Hrvatskoj.

NACIONAL: Budući da većina Srba u Hrvatskoj ne glasa za tu srpsku manjinsku listu, nego za opće građanske liste, pojavila se i teza da Milorad Pupovac i nije legitimni predstavnik Srba u Hrvatskoj. Kako to objašnjavate?

Krivo. On jest politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, kao što su to trenutno i Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, kao i mnogi izabrani predstavnici Srba u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini u Hrvatskoj. Doduše, legitimnost manjinskih mandata moguće je slikovito dekonstruirati samim navođenjem postotka onih građana koji su zainteresirani glasati za političke predstavnike manjina. Na posljednjim parlamentarnim izborima bilo je oko 3,5 milijuna birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a samo oko 35.000 birača glasalo je u 12. izbornoj jedinici, onoj za manjinske predstavnike i predstavnice. Znači da je samo jedan posto glasača glasalo za sve manjinske predstavnike u Saboru. Podsjećam, nacionalne manjine, prema zadnjem popisu stanovništva, čine oko šest posto građana.

NACIONAL: Zašto se ne može ništa učiniti s ograničavanjem prava zastupnika nacionalnih manjina? Osim u Hrvatskoj, gdje postoji osmero manjinskih zastupnika, od toga troje iz srpske zajednice, manjinski zastupnici postoje samo u četiri parlamenta članica EU-a. Četvero je zastupnika u parlamentu Danske, dvoje u Sloveniji, Talijan i Mađar, kao i jedan u Belgiji. Jedino u rumunjskom dvodomnom parlamentu postoji zastupnički klub s 19 predstavnika nacionalnih manjina, među kojima je i jedan zastupnik iz redova Hrvata. S druge strane, Venecijanska komisija ocijenila je da je prisutnost manjinskih zastupnika u parlamentima „potpuno nepotrebna i kontraproduktivna“. O tome slikovito govori sastavljanje saborske većine nakon izbora u Hrvatskoj.

Započet ću odgovor time što je Europska komisija za demokraciju kroz pravo, koju nazivaju i Venecijanskom komisijom, jer je sjedište toga tijela u Veneciji. Dakle, to je savjetodavno tijelo Vijeća Europe, utemeljeno još 1990. godine, a koje okuplja ustavne stručnjakinje i stručnjake iz svih država članica. Njihov je zadatak elaborirati izborne standarde te pitanja djelovanja demokratskih institucija u zemljama članicama te međunarodne organizacije. U svojim mišljenjima i izvješćima u nekoliko se navrata do sada bavila pitanjem veze izbornih sustava i ostvarivanja prava nacionalnih manjina.

‘Podrška Jandrokoviću i prije nego što je dogovorena koalicija HDZ-a i DP-a svjedoči da su politički predstavnici manjina spremni na vrlo neprincipijelne kompromise’

NACIONAL: Kako objašnjavate stav Venecijanske komisije da manjine ne moraju nužno biti zastupljene i u parlamentima, a da se time ne ugrožavaju njihova manjinska prava?

Venecijanska komisija tako je 2000. godine pripremila Izvještaj o izbornom zakonodavstvu i nacionalnim manjinama, 2005. godine Izvještaj o izbornim pravilima i mjerama afirmativne akcije za sudjelovanje nacionalnih manjina u postupku donošenja odluka u europskim zemljama, a 2008. godine Izvještaj o dvostrukom glasovanju za pripadnike nacionalnih manjina. Venecijanska komisija ističe da način na koji je izborni sustav kreiran može doprinijeti i značajnijem sudjelovanju, ali i isključenju pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu. Doista, samo manji broj država članica Vijeća Europe i Europske unije ima izborna pravila osmišljena kako bi se osiguralo političko sudjelovanje nacionalnih manjina u parlamentima. Ponekad se određivanjem granica izbornih jedinica koje uzimaju u obzir teritorijalnu koncentriranost pojedinih manjinskih grupa, može osigurati predstavljenost nacionalnih manjina u zastupničkim tijelima. Kako nacionalne manjine u Hrvatskoj nisu teritorijalno koncentrirane, postojanje zasebne izborne jedinice u kojoj se njihovi predstavnici biraju, više je nego opravdano.

NACIONAL: Milorad Pupovac i SDSS došli su u sukob s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem zato što je Josipović primio Veljka Džakulu i Milana Rodića na razgovor. A Milan Rodić, pak, izjavio je u Slobodnoj Dalmaciji da su „i Milorad Pupovac i Veljko Džakula Srbi po zanimanju koji grade karijere na muci srpskoga naroda“, a da se „iza njihove međusobne netrpeljivosti zapravo krije bitka za novac umjesto da rješavaju konkretne probleme srpske manjine u Hrvatskoj“. Kako to komentirate?

Milorad Pupovac nema dovoljno jaku opoziciju u srpskoj zajednici u Hrvatskoj, ali nema je očito ni Furio Radin unutar talijanske, ni Veljko Kajtazi unutar romske, ni Robert Janković unutar mađarske manjine. To zasigurno nije dobro za demokratičnost unutar manjinskih zajednica jer je izostanak pluralizma u bilo kojem segmentu društva loš. Ovako se neprestano perpetuiraju stari politički igrači i održavaju uspostavljene klijentelističke strukture u manjinskim zajednicama. Nema demokratskog provjetravanja u njima. To malo tko spori, ali zakone koji, primjerice, propisuju ostvarivanje manjinske kulturne autonomije temeljem projekata manjinskih udruga, a za što sredstva dodjeljuje Savjet za nacionalne manjine u kojemu sjede i manjinski saborski zastupnici, moramo poštovati dok se oni ne promijene.

NACIONAL: Kako gledate na činjenicu da je Branka Bakšić Mitić, Srpkinja s Banije, bila na listi koalicije Rijeke pravde? Osvojila je 3100 preferencijalnih glasova, ali nije ušla u Sabor. Može li se tako riješiti zastupanje manjina u Hrvatskom saboru?

Na kojem je mjestu izborne liste bila sadašnja dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić? Bila je peta na listi za 7. izbornu jedinicu. I zato nije ušla u Sabor unatoč preferencijalnim glasovima. Njena kandidatura je očito dokaz da političke stranke ne stavljaju pripadnice i pripadnike nacionalnih manjina na visoka mjesta koja im osiguravaju mandate.

No dodala bih i sljedeće: referendumski paket Mosta, u kojem bi građani trebali odlučivati na referendumu da manjinski zastupnici ne mogu odlučivati o sudbini Vlade i proračunu, već je jednom bio na stolu. Tada nije prošao jer nije bilo prikupljeno dovoljno potpisa da bi se pokrenula referendumska inicijativa. Do promjene političkog sudjelovanja nacionalnih manjina moralo bi doći isključivo parlamentarnom procedurom izmjene Ustavnog zakona, koji bi se tada morao promijeniti dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika. Čini mi se da je taj prijedlog Mosta utemeljen na činjenici etničke distance dijela hrvatskih građana prema Srbima. Ta je činjenica bila u funkciji mobilizacijskog faktora za dio glasača desnih i krajnje desnih stranaka. No Ustavni sud bi vjerojatno takvo referendumsko pitanje proglasio neustavnim i do referenduma nikad ne bi ni došlo.

‘Razumljivo je da politički predstavnici svih manjina, ne samo srpske, žele sačuvati svoje političke poluge moći, ali i u manjinskim zajednicama, kao i ostatku društva, opstaju klijentelističke mreže’

NACIONAL: Napokon, jesu li predstavnici manjina dogovorom s Andrejem Plenkovićem i prihvaćanjem Gordana Jandrokovića za budućeg predsjednika Sabora, navukli i bijes birača ljevice i centra, koji se inače smatraju prirodnim saveznicima manjina?

Prije nekoliko dana novinar Jasmin Klarić je potanko secirao licemjerstvo argumentacije manjinskih političkih predstavnika, posebice Milorada Pupovca, i optužio ih da su upravo manjine otvorile Domovinskom pokretu vrata Banskih dvora. Taj potez davanja podrške Jandrokoviću i prije nego što je dogovorena koalicija HDZ-a i DP-a, pokazuje da su politički predstavnici manjina spremni na vrlo neprincipijelne kompromise radi očuvanja pozicije vlasti, čak i ako to znači suradnju s političkom opcijom čiji su stavovi ekstremni, kontroverzni i srbomrzački. Oni će opravdavati takve poteze interesima zajednica koje predstavljaju i koje su ih izabrale, ali ne radi se ni o čemu nego o osiguranju vlastitih te stranačkih i političkih interesa.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.