Antonija Petričušić, sveučilišna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pravna stručnjakinja za manjinska pitanja, u intervjuu za novi broj Nacionala komentirala je inicijativu Mosta za raspisivanje referenduma o ograničavanju prava osmero zastupnika nacionalnih manjina da odlučuju o sastavljanju Vlade i državnom proračunu.
Između ostalog, istaknula je da i u manjinskim zajednicama, kao i ostatku društva, opstaju klijentelističke mreže koje se hrane javnim novcem i javnim funkcijama. Iznijela je i ocjenu da je upravo osmero predstavnika manjina u dogovoru s Andrejem Plenkovićem otvorilo vrata Domovinskom pokretu za sastavljanje koalicijske vlade s HDZ-om.
“Referendumski paket Mosta, u kojem bi građani trebali odlučivati na referendumu da manjinski zastupnici ne mogu odlučivati o sudbini Vlade i proračunu, već je jednom bio na stolu. Tada nije prošao jer nije bilo prikupljeno dovoljno potpisa da bi se pokrenula referendumska inicijativa. Do promjene političkog sudjelovanja nacionalnih manjina moralo bi doći isključivo parlamentarnom procedurom izmjene Ustavnog zakona, koji bi se tada morao promijeniti dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika. Čini mi se da je taj prijedlog Mosta utemeljen na činjenici etničke distance dijela hrvatskih građana prema Srbima. Ta je činjenica bila u funkciji mobilizacijskog faktora za dio glasača desnih i krajnje desnih stranaka. No Ustavni sud bi vjerojatno takvo referendumsko pitanje proglasio neustavnim i do referenduma nikad ne bi ni došlo”, rekla je.
Antonija Petričušić dodala je da je razumljivo da politički predstavnici svih nacionalnih manjina, ne samo srpske, žele sačuvati svoje pozicije političke poluge moći u ministarstvima, Vladinim uredima i ostalim tijelima javne uprave. “Pretpostavljam kako se nadaju da će neki od njihovih ljudi, koji su imenovani tijekom bivših vlada, ostati na tim pozicijama i u ovom mandatu. I u manjinskim zajednicama, kao i ostatku društva, opstaju klijentelističke mreže koje se hrane javnim novcem i javnim funkcijama. To je u prirodi politike kao discipline koja se ostvaruje kroz interese. Ako hoćete, u konačnici, i kroz osobne, a ne samo grupne interese. No činjenica je i da je uključivanje pripadnika nacionalnih manjina u političke i društvene procese potrebno, a zastupljenost interesa i potreba manjinskog stanovništva doprinosi borbi protiv marginalizacije i otuđenosti manjinskih zajednica”, rekla je za Nacional.
Poručila je i da potez davanja podrške Jandrokoviću i prije nego što je dogovorena koalicija HDZ-a i DP-a, pokazuje da su politički predstavnici manjina spremni na vrlo neprincipijelne kompromise radi očuvanja pozicije vlasti, čak i ako to znači suradnju s političkom opcijom čiji su stavovi ekstremni, kontroverzni i srbomrzački. “Oni će opravdavati takve poteze interesima zajednica koje predstavljaju i koje su ih izabrale, ali ne radi se ni o čemu nego o osiguranju vlastitih te stranačkih i političkih interesa”, rekla je.
Komentari