U utorak se održava 28. sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja na javno je saslušanje pozvao i predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, radi rasvjetljivanja problematike upravljanja trgovačkim društvom INA d.d. i unaprijeđenja mjera iz Akcijskog plana od 2022. do 2024. godine, uz Strategiju sprječavanja korupcije do 2030. koje se odnose na poboljšanje upravljanja i sprječavanje korupcije u trgovačkim društvima i pravnim osobama u državnom vlasništvu.
DORH je priopćio kako će se glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek kao i dosad, odazvati na poziv Hrvatskog sabora. Dolazak na javno saslušanje potvrdili su Božo Petrov, saborski zastupnik i bivši potpredsjednik Vlade, Slaven Dobrović, bivši ministar u Vladi i Tomislav Panenić, bivši ministar u Vladi Republike Hrvatske.
Na javno saslušanje pozvana je i bivša premijerka Jadranka Kosor, koja se ipak neće odazvati zbog, kako je rekla za N1, zdravstvenih problema. “Ali ako bude poziv u vremenu koje dolazi, odazvat ću se. I danas bih se odazvala da mogu, iako nemam što reći. Sve što sam imala reći o Ini, u pravosudnom smislu, rekla sam na suđenju bivšem premijeru”, rekla je.
Grmoja Zekanoviću: Junak na djelu
Predsjednik saborskog Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja pitao je na početku Hrvoja Zekanovića je li prisutan jer s njim ima kvorum, a bez njega nema.
“Nazovite HDZ pa pitajte, nazovite akademika Reinera”, rekao mu je Grmoja i nastavio: “Ako hoćete, sjednite. Kako govorite ako niste prisutni? Ako nemam kvoruma, pričekat ću kolegicu Orešković koja kasni. Pričekat ćemo kolegicu Orešković, vidjeli ste junaka na djelu.”
“Kolegica Orešković je zapela u prometu, ali dolazi”, rekao je Grmoja i ispričao se zbog čekanja. “Kolega Zekanović je tražio ovo saslušanje, a onda ste vidjeli kako je pobjegao, uzeo telefon i ispitivao treba li tu biti”, dodao je.
“Ti ćeš raščistiti? Pa ti si mutež!”
“Nisam pobjegao, nego ti nisi sposoban sazvati sjednicu. Vi opstruirate rad ovog Vijeća. Kad dođe Dalija Orešković, pridružit ću vam se. Niste sposobni ni dovesti cirkusante. Ti ćeš raščistiti? Pa ti si mutež”, rekao mu je Zekanović i nastavio: “Navečer je klanjanje, ujutro, laž, to si ti. Nisi kadar dovesti četiri osobe na Vijeće, to si ti. Za razliku od tebe kojim zapovijeda Marija Selak Raspudić, ja nemam šefa”, rekao je Zekanović.
“Ponosan sam ako mi zapovijeda Selak Rasudić”, rekao je Grmoja.
Krenula sjednica
Počela je 4. sjednica Antikorupcijskog vijeća na temu javnih saslušanja vezanih uz upravljanje INA-om.
“Došli smo do zanimljivih saznanja, gotovo sva su bila jednoznačna – da je Sisačka rafinerija ugašena po nalogu Vlade. Gotovo svi svjedoci su rekli da se krađa nije mogla dogoditi bez Ine i MOL-a. Prijedlog kolege Zekanovića je da se dovedu bivši Mostovi dužnosnici – Petrov, Panenić i Dobrović. Prijedlog sam nadopunio s pozivom svim premijerima”, objasnio je Grmoja na početku.
Grmoja je dodao da je kontaktirao sve. “Gospođa Kosor je htjela doći, ali ima zdravstvenih problems. Bivši premijer Orešković je u Rusiji ili negdje na putu. Nazvao me predsjednik Milanović i rekao da zbog zaštite institucije predsjednika ne želi doći ovdje. Poziv je otvoren i premijeru Plenkoviću. Odazvali su se g. Petrov, Dobrović i Panenić”, rekao je.
Svjedoči Petrov
Prvi je riječ dobio Božo Petrov.
“Ina je strateška kompanija koja čini 5% udjela u nacionalnom BDP-u, predstavlja nacionalni interes. Uprava takve tvrtke treba štititi nacionalne interese. Bivši član Uprave Ine jasno je rekao da su sve Vlade, uključujući i ovu, davale punu podršku ovom arbitražnom postupku. Da je to tako govori objava na stranici Vlade nakon objave presude.
“MOL je tražio naknadu štete po osnovi neopravdanog kaznenog postupka protiv Ive Sanadera i Hernadij u vezi sklapanja ugovora o međusobnim odnosima dioničarima koji se odnosi na INA-u. Arbitražni sud je to dobio. MOL je 2013. tražio da se presudom donese naknada štete po osnovi navodnog sprečavanja preuzimanja INA-e, sud je i to odbio. MOL je u postupku tražio i postavio zahtjeve da se Hrvatskoj naredi prestanak kaznenog progona”, rekao je.
“Arbitražni sud dodijelio je odštetu MOL-u. Hrvatska mora MOL-u nadoknaditi i sudske troškove što je oko milijun eura što je tek oko dva posto troškova čiju naknadu MOL traži od Hrvatske. Bivši član uprave Ine jasno je rekao da je do tužbe došlo zbog deliberalizacije tržišta.
MOL je dobio samo dva posto troškova od onoga što je tražio od Hrvatske. To se presudilo s arbitražom. Tko je zastupao prekid i nagodbu s MOL-om? To je pokojni Jozo Petrović, Tomislav Karamarko i Hrvoje Zekanović. Mislite li da bi osoba koja je na plaći MOL-a zagravala rješenje protivno njihovim inetresima kad bi se prekinuo arbitražni postupka? Možda Zekanović i slični smatraju da je Hrvatska trebala izaći iz arbitraže i platiti više od milijardu eura. Bojim se da Zekanović nikad nije pročitao ni zahtjeve MOL-a ni presudu i da ne znate da bi nagodbom koju zahtijevate, oslobodili Ivu Sanadera i Hernadija i platili nagodbu skuplje nego sad presudu. Kolega Zekanović i ostali svojim su ručicama održavali ovu Vladu koja je podržala arbitražni postupak.
Ako netko misli da se netko okoristio, mogli su spustiti ručice. Ovako moraju znati da su podržali arbitražu i da se netko omastio. Ako se uzme u obzir da to nisu znali, za razliku od vlade Tima Oreškovića, ova vlada koju podržavate zatvorila je i sisačku rafineriju, u dogovoru s Mađarskom kako bi dobili OECD i Schengen. Milanović je očito na liniji koju i vi zastupate. Sanader je koruptivnim djelom predao upravljačka sredstva MOL-u”, dodao je.
Zekanović: U Saboru nema mađarona, ali ima rusofila, a to ste vi
Zekanović je odmah odgovorio Petrovu: “Kad govorite o ručicama, imate pametnu glavicu da pročitate tekst. Mislim da vi niste pročitali materijale. Uvjeravate demagoški javnost da je dobro što je Hrvatska izgubila dvije milijarde kuna. Rekli ste da je arbitraža uspjela. Karamarko mi je rekao, nije bilo riječi o raskidu, nego da se sporazumno arbitraže prekinu. To je jedina istina. Mene nazivate mađaronom? U Saboru nema mađarona, ali ima rusofila, a to ste vi.
Kolega Petrov, smiješan mi je vaš pokušaj da uvjerite javnost da je odluka bila ispravna. I sad obmanjujete hrvatsku javnost da smo dobro prošli i da bismo prošli gore, a rugaju nam se kako smo izgubili u arbitraži. Tko vas je savjetovao? Ime i prezime! I koliko ste platili to savjetovanje? Koliko ih je platila država?
Mnogo ste puta plakali u medijima nad sudbinom sisačke rafinerije. Jeste li onda s kolegama razgovarali o zatvaranju rafinerije u Sisku i jeste li bili svjesni njezinog neminovnog zatvaranja, a ostalo je bilo obmanjivanje? Dvije milijarde kuna oteli ste građanima iz novčanika, danas to prikazujete kao pobjedu, a kumovali ste zatvaranju sisačke rafinerije.”
Petrov: Želite reći da je presuda loša?
“Vlada koju podupirete je rekla da je ovo pozitivna odluka i presuda i da su troškovi samo dva posto troškova koje je tražio MOL. Želite reći da je ta presuda loša? Ništa me ne čudi s obzirom na to da podržavate ovu Vladu, ništa vam nije problem. Meni je ogroman problem da kriminalci, ljudi koji su prodavali našu državu, budu oslobođeni”, rekao je Petrov.
Dodao je da, što se tiče samih predstavnika, odvjetnika koji su branili Hrvatsku, Hrvatska je za vrijeme Zorana Milanovića angažirala najbolje odvjetničke urede. “Na vašu žalost, nećete pronaći ništa loše. Volio bih da su drugi štitili hrvatske interese onako kako sam ih ja štitio”, poručio je.
“Tražio sam imena savjetnika, niste mi odgovorili. Rekli ste neistinu – vaši ministri su bili upoznati s procesom gašenja sisačke rafinerije. Odgovorni ste za dvije milijarde kuna”, odgovorio mu je Zekanović, a Grmoja mu je dao opomenu.
Dalija Orešković: Plenković ne bi smio isplatiti te dvije milijarde
Potom je riječ dobila Dalija Orešković: “Neću se osvrtati na prošlost. Vezano uz navodni gubitak dvije milijarde kuna, presude navodno izgubljene arbitraže. Odluka suda je stupila na snagu prije nego su naši Vrhovni sudovi pravomoćno utvrdili da je Sanader kriv za korupciju. Pozivam sve pravnike da stanu u obranu pravne države – neovisno o arbitražnoj odluci, da postoji pravni temelj da se Hrvatska postavi tako da kaže da nije dužna platiti taj iznos. Premijer je rekao da će tražiti mišljenja, ne znam je li je”.
Dodala je da postoji pravni razlog za tvrdnju da Plenković ne bi smio isplatiti te dvije milijarde. “A ako to učini suprotno upozorenjima, u pitanje je moguće novo kazneno djelo pogodovanja MOL-u i Mađarima”, poručila je.
Daniel Spajić iz Domovinskog porekta rekao je da je Ina strateški jako bitna i da nije trebala pasti u ruke Mađara. “Domovinski je pokret u listopadu išao s prijedlogom prema DORH-u da imamo sve poluge za postupak vraćanja Ine u hrvatske ruke, ali trebamo istini pogledati u oči pa reći da DORH u Hrvatskoj nije kadar provesti manje stvari u odnosu na Inu. DORH u Hrvatskoj već dugo nije na nivou zadatka”, rekao je.
Sandra Benčić: Zašto nije pokrenut postupak pred domaćim sudovima?
Sandra Benčić je postavila pitanje Petrovu: “Upravljanje Ina MOL-om i način na koji MOL ima prevagu u upravi u suprotnosti sa Zakonom o trgovačkim društvima. Zašto nije pokrenut postupak pred domaćim sudovima? Jednom kad ste ušli u arbitražni postupak, sad reći da nećemo platiti na međunarodnoj razini se može gledati kao neodgovornost.
U zadnjim danima mandata vlade Oreškovića, tj. Karamarka ministar Panenić je potpisao koncesijke ugovore za korištenje ugljikovodika na četiri ili više polja koje su potpisane dio s Inom, a tri s kanadskom tvrtkom. Kako smo dali koncesije na 25 godina za nešto za što smo znali da će ići na preradu u Mađarsku?”
“Je li se znalo da MOL ima namjeru gasiti Sisak? Da. Kako smo 2016. mogli i pomisliti da će doći premijer koji će dati zeleno svjetlo gašenju rafinerije. Kao što se štitila rafinerija do 2016., bilo je za očekivati da će tako biti i dalje. Što se tiče inzistiranja, nismo mi pokrenuli arbitražu, već MOL”, rekao je Petrov i naglasio da se moramo boriti za zaštitu vlastitog nacionalnog interesa.
Dobrović: Manipulacija je da smo mi najavili gašenje rafinerije
“Što se tiče Ine, bile su tri velike teme na stolu. Ne mogu reći da sam bio sretan s tim kompleksnim resorom. Jedna tema je poslovanje Ine, pa arbitraža i treće pregovori s MOL-om. U tom sam kao ministar sudjelovao.
Možete naći medijske naslove, moju izjavu tad, ona je interpretirana krivo, objasnio sam to kasnije. Bilo je govora o višegodišnjem procesu dekarbonizacije što nije značilo zatvaranje rafinerije, nego promjena tehnoloških sadržaja o čemu smo na praktičnoj razini radili”, rekao je bivši ministar Slaven Dobrović.
Dodao je da je MOL tad testirao mogućnost da navikne hrvatsku javnost, radnike itd da će pomalo transportirati sirovu naftu željeznicom u Rijeku. “Uprava Ine je sve manje donosila odluke, već je postojao taj board direktora. Hrvatska pozicija s godinama u Ini slabi, rezultati su slabiji, a vlasnik Ine posluje sve bolje. Ovo je manipulacija da smo mi najavili gašenje rafinerije”, rekao je.
Hrvoje Zekanović ga je pitao: “U nekoliko ste navrata spominjali gašenje sisačke rafinerije. Ima i video. To nije sporno, znamo da ste to rekli. Ali recite mi ono što znamo da je istina, da ste o toj temi razgovarali i upoznali upravu vaše stranke Petrova s tom činjenicom? To se dogodilo. Ne razumijem zašto je to danas problem reći. Inzistirate na demagoškom pristupu da se nešto nije dogodilo, a je. Petrov nije htio izustiti imena savjetnika koji su ga savjetovali za katastrofalnu arbitražu. Nema kolegice Peović koja bi jedina ovdje oplela po Mostu beskompromisno. Teško mi je gledati kolege s lijevog spektra koje bacaju loptice Petrovu umjesto da ga razvale.”
Nikola Grmoja je zatražio stanku. “Što se tiče Karamarka, poručujem mu bivši udbaš, njegov glavni konzultant Jozo Petrović, mađarski igrač, s čijom je firmom poslovala supruga Karamarka, on je zagovarao sve to”, rekao je.
“Gašenje rafinerije Sisak nije bila ni na stolu niti je ikad bila razmatrana”, rekao je Dobrović dodajući da je komentirao dugoročne promjene i tranzicije.
I Dalija Orešković je zatražila stanku da se fokus vrati na temu dnevnog reda.
O LNG terminalu na Krku
Davor Dretar pitao je Dobrovića o njegovoj ulozi u projektu LNG terminala na otoku Krku.
“Uočili smo da hrvatski projekt LNG stoji u ladici kao projekt velikog kapaciteta i nerealne izvedbe u kratkom vremenu. Krenuli smo u izradu projekta plutajućeg terminala, daleko jednostavnijeg i lakšeg. Imali smo pomoć partnera i pripremili smo aplikaciju, išli na pregovore s nekoliko nužnih uvjeta”, rekao je Dobrović i dodao da je dobiveno 100 milijuna eura i to se kasnije pokazalo kao vrlo važan infrastrukturni objekt.
Otkup dionica Ine
SDP-ova Mirela Ahmetović pitala je o najavi Andreja Plenkovića 2016. o otkupu dionica Ine od MOL-a. “Temeljem čega je ta odluka najavljena? Što danas mislite o toj najavi i gdje vidite svoju odgovornost? Znam da je postojala studija koja govori o raznim scenarijima.”
“Odluka je bila razmatrana u kontekstu pravorijeka arbitraže koju smo izgubili. To je bio povod. Iskreno smo smatrali da je to jezičac da se krene u rješavanje problema Ine”, rekao je Dobrović. Najava je imala smisla i mi smo to podržali, dodao je.
Panenić: Što radimo, koju poruku šaljemo?
Riječ je dobio Tomislav Panenić. “Kao ministra su me dočekala dva arbitražna postupka. Bila je situacija oko uprave Ine koja unatoč preporuci Vlade nije produžena četiri godine, nego na jedan mandat. Kako funkcionirati kao ministar u tako velikom sektoru i jedna osoba ne može imati sva saznanja. Imali smo studije naftnih stručnjaka i analize za potrebe hrvatske strane. Meni je bilo važno da smo imali premijera s jasnim stavom oko toga – da se cijeli proces jasno artikulira, nije nikome bespogovorno vjerovao, a meni je davao sigurnost. Ne može se dogoditi da ministar, pogotovo u energetici, ne posveti tome. Kolega Darko Horvat mi se nijednom nije obratio oko nijednog pitanja vezanog uz energetiku. Ni on ni Tomislav Karamarko. Bio je pritisak na Most da mora formirati vladu pa je došlo do sporazuma između Mosta i HDZ-a. Program koji smo definirali, njega sam se pridržavao.
Što radimo, koju poruku šaljemo? Maknemo ljude iz uprave i tražimo od njih da se bave hrvatskim interesima. Procjena odštetnog zahtjeva kretala se između 10 i 20 milijardi kuna. Kumulativna šteta koja bi nastala da smo to konzumirali kako je vlada potpisala, značajno prelazi sve procjene odvjetničkog tima na samoj arbitraži. Sve što se događalo na sudu refleksija su naše političke scene. Članovi vlade kad govore da nešto nije u našem interesu, odvjetnički tim MOL-a je to iskoristio. Koju poruku šaljemo sucima na arbitraži ako visoki dužnosnici traže da se što prije završi?
Vezano za MOL dvije su zainteresirane strane – američka i ruska. Orban je sudjelovao u ključnoj odluci na razini MOL-a, a tiče se strategije razvoja MOL-a. MOL je promatrao Inu kao dio svog sustava iako je Ina bila samostalna tvrtka. MOL nema svoju politiku, nego mađarsku, nacionalističku politiku. Mađarska ostvaruje svoj interes kroz sve to.
MOL je uvjetovao da neće pokrenuti modernizaciju rafinerije u Rijeci ako se Sisak ne zatvori. Tražio sam da nam daju što nude. Dobili smo načelni dokument”, rekao je.
Hrvoje Zekanović pitao je Panenića tko je savjetovao Petrova i njega da ostanu na arbitraži. “Vjerujemo li svojim očima ili Boži Petrovu? I vi ste istaknuli u Saboru da će se gasiti sisačka rafinerija. Vjerujem li onome što je Dobrović rekao ili što je mislio? Petrov je plakao u kamere da će se ugasiti rafinerija, a znao je da će se to dogoditi.”
“Naveo sam jasno na početku s kim sam razgovarao, s Petrovom nisam, s premijerom jesam. Kako je Petrov dolazi do informacija, ne bih u to ulazio”, rekao je Panenić.
Nikola Grmoja zaključio je sjednicu: “Tjedan iza nastavio bih sa zviždačima, Predrag Sekulić i Vesna Balenović, a imat ćemo i dolazak glavne državne odvjetnice.”
Komentari