Antifašisti s Putinovom medaljom: Treba se boriti protiv revizije povijesti

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

PO UKAZU RUSKOG PREDSJEDNIKA Vladimira Putina povodom 75. obljetnice Dana pobjede uručuju se odlikovanja zaslužnim antifašistima diljem Europe, a među njih desetero iz Hrvatske su bivši predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik SAAB-a Franjo Habulin i Zdenka Brčić

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov uručio je u ponedjeljak u povodu Dana pobjede, 75. obljetnice pobjede nad fašizmom koja se obilježava 9. svibnja, odlikovanja bivšem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, predsjedniku Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franji Habulinu i 93-godišnjoj pripadnici partizanskog pokreta Zdenki Brčić. Riječ je o prvim trima od ukupno 10 odlikovanja koliko će ih Azimov, na temelju ukaza ruskog predsjednika Vladimira Putina, dodijeliti zaslužnim antifašistima, a u znak sjećanja na značajno sudjelovanje ruskih vojnika i Crvene armije u oslobađanju Hrvatske i Jugoslavije, kao i ostatka Europe, od njemačkog okupatora i njegovih saveznika.

“Ruski predsjednik je odlučio da tisuće antifašista u cijeloj Europi dobije tu vrijednu nagradu. Izrazito sam ponosan što će deset nagrada biti dodijeljeno u Hrvatskoj. Visoko cijenimo ulogu Narodnooslobodilačkog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Glavnu ulogu u konačnom oslobađanju od okupatora imali su jugoslavenski partizani i Crvena armija, a u toj zajedničkoj borbi svoje živote na tlu Hrvatske položilo je 7500 ruskih vojnika. Spomenik toj zajedničkoj borbi, koji se nalazi u Batini, jedan je od najvećih u svijetu i vrlo smo zahvalni hrvatskom narodu na brizi za očuvanje tog i 13 vrijednih spomenika u 11 hrvatskih gradova, u čemu financijski pomaže i Ministarstvo obrane Ruske Federacije te smo zajedno obnovili osam spomenika palim ruskim borcima i hrvatskim partizanima. Želim zahvaliti hrvatskim antifašistima na čuvanju sjećanja na tu zajedničku borbu, posebno u uvjetima u kojima se uloga Crvene armije pokušava umanjiti. Moram reći da sam u Hrvatskoj, gdje moj mandat uskoro završava, izvrsno surađivao s hrvatskim antifašistima, s veleposlanicima Azerbajdžana i Kazahstana. Sve što mi želimo je da se čuje povijesna istina o antifašističkoj borbi i ulozi Crvene armije u antihitlerovskoj koaliciji”, rekao je Anvar Azimov.

Medalju “Pobjeda” prvu je primila 93-godišnja Zdenka Brčić, koja je tom prilikom u emotivnom govoru rekla da je u partizane otišla u svibnju 1943. godine kao djevojčica od 15 godina. S prijateljima je, zapravo, otišla na izlet nakon kojeg su završili na Moslavačkoj gori s legendarnim partizanskim komandantom Vladom Janićem Capom. Kad je došla, nastavila je, dobila je staru drvenu francusku pušku s tri metka i tako se borila, a kad je osvojila svoju prvu pravu pušku, komandir joj je rekao: “Ti, mala, daj pušku starijem drugu.” Tako se ona nastavila cijelu 1943. godinu boriti s praznom puškom na leđima.

“Ja sam borac 10. korpusa zagrebačkog, bila sam dvije godine u partizanima s bratom, moje su roditelje zato ubile ustaše, oca na licu mjesta, a majka je odvedena u Jasenovac i ondje pogubljena. Zahvaljujem za ovo odlikovanje iz Rusije, to mi je značajna medalja jer sam dosad jedno dobila odlikovanje maršala Tita sa srebrnim vijencem, a poslije toga sam odbijala odlikovanja zato što su ih primali i neki koji to nisu zaslužili, a ja nisam htjela biti među njima.”

Zdenka Brčić u partizane je otišla s 15 godina, ustaše su joj zbog toga ubile oca, a majku odvele u Jasenovac i pogubile. Osim medalje od Tita, odlikovanja je do sada odbijala kad je vidjela tko ih sve dobiva

Zgrožena je današnjim pokušajima revizije povijesti jer se jako dobro sjeća ustaške strahovlade.

“Znate, ja sam još bila u Zagrebu kad su ustaše vladale, to je bila strahovlada. Ubili su mi i oca i majku. Majka mi se zvala Marija, a otac Franjo, dakle, bili su pravi Hrvati. Zašto? Samo zato što ih je ustaša pitao ‘Gdje vam je kći?’ a kad je moj otac rekao da ne zna, dobio je nož u leđa. Bez ikakve pravde, bez ikakva suđenja. Za majku više od 50 godina nisam znala kamo su je odveli i tek sam nedavno njezino ime našla na beogradskom popisu žrtava Jasenovca”, rekla je Zdenka Brčić i zahvalila i Franji Habulinu koji, kako je rekla, jako puno radi da bi održao na okupu to malo antifašističkih boraca koliko ih je ostalo. Danas o ustašama kaže:

“Ja nikad nemam ništa protiv ustaša, nikoga ne proganjam, oni su isto išli iz nekih ideala, nisu znali kako će proći, mi nitko ne znamo. Ima jedan vic. Veli Janko: ‘Čuj, kaj si čul da bu sutra rata?’ A veli ovaj drugi: ‘Samo da ne bu oslobođenja.’“

Bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću ovo nije prvo odlikovanje iz Rusije jer ga je predsjednik Putin već odlikovao u povodu 60. obljetnice Dana pobjede, i to na velikoj svečanosti u Moskvi. I ovoga puta Mesić je zahvalio na odlikovanju i rekao:

“Moramo znati da bez doprinosa Sovjetskog Saveza i Crvene armije danas ne bi bilo Europe, ne bi bilo demokratske i antifašističke Europe i to moramo uvijek znati. A što se tiče Hrvatske i Jugoslavije, mi smo sami oslobodili svoju zemlju, ali Crvena armija dala je tome veliki doprinos, prije svega na Srijemskom frontu i na Batinoj skeli, gdje je poginulo tisuće crvenoarmejaca. Crvena armija također je pomogla u oslobađanju Čačka i Beograda i tu se najviše istakao zapovjednik i komandant jedne jugoslavenske brigade u kojoj je bio najveći doprinos Hrvata, a koju je vodio pukovnik Marko Mesić. Često se zaboravlja doprinos tih naših boraca koji su se uključili u obranu zemlje čak i izvan naših granica. A od gospođe Brčić, koja je bila sudionik NOB-a, čuli smo kako se formirao otpor agresoru. Komunistička partija organizirala je ustanak 1941. i od malih jedinica dočekali smo 1945. s četiri armije koje su oslobodile čitavu zemlju i pomogle oslobađati i dio zemalja izvan Jugoslavije, prije svega Italiju. Međutim, moram reći da se često zaboravlja što je bila istina u Drugom svjetskom ratu, zaboravlja se kako je završio taj Drugi svjetski rat. Danas imamo one koji žele pretvoriti poražene u pobjednike, a pobjednike u poražene. To se događa kod nas i u nekim drugim zemljama, ali kod nas je problem u tome što čak i visoki dužnosnici u ovoj državi uz vojne počasti dolaze na grobišta onih fašističkih postrojbi koje su ratovale i protiv naših osloboditelja, a time i protiv naših saveznika u Drugom svjetskom ratu.”

Franjo Habulin rekao je da je počašćen što je i on dobio nagradu jer je predlagao da nagradu dobiju sudionici NOB-a te da je u tom smislu uputio i prijedloge.

“Kad sam čuo da sam i ja na tom spisku, osjećao sam se počašćeno i ponosno. Nisam sudionik NOB-a, ali moja obitelj bila je od glave do pete u partizanima. Ovo odlikovanje bit će nam još jedan poticaj da zaustavimo ovaj povijesni revizionizam i fašizaciju zemlje. To je proces koji će trajati, ali ulažemo puno napora s aktualnom vladom i već vidim određene pomake. Trebamo to pitanje rješavati korak po korak, a bitno je da ipak s aktualnom vlašću možemo naći zajednički jezik, da možemo sjesti za stol i snagom argumenata rješavati probleme koji su se nagomilali unatrag 30 godina”, zaključio je Habulin.

[adrotate banner=”19″]

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.