Život u mirnijoj sredini, blizina obitelji i roditelja, uravnoteženost posla i obiteljskog života, samo su neki od razloga koji su prevagnuli u odluci jedne naše sugrađanke da se nakon osam godina života u Irskoj vrati u Hrvatsku, konkretno u Slavoniju.

Obratila se redakciji portala dnevnik.hr da bi ukazala na jednu nelogičnost u sustavu.

‘Svi smo hrvatski državljani, a onda gubimo pravo kojim se političari hvale’

Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) odbio je njezin zahtjev za dječjim doplatkom, za koji je mislila da ostvaruje pravo.

“Podnijela sam zahtjev i dobila odbijenicu s objašnjenjem da ne ispunjavam uvjet da unatrag tri godine imam prebivalište u Hrvatskoj“, požalila se čitateljica te dodala kako je taj potez države prema onima koji se vrate u domovinu doživjela kao – razočaranje, piše dnevnik.hr.

“Nisam ovim putem htjela istjerivati pravdu, jednostavno nemam pravo, jer ne ispunjavam uvjete, i to je tako. Ali i ja, i moje dijete, i suprug, svi smo hrvatski državljani, rođeni smo ovdje i onda izgubimo pravo kojim se političari toliko hvale“, kaže čitateljica pa dodaje kako su zbog preseljenja u inozemstvo prebivalište morali odjaviti.

U Irskoj dobila i zaostatke

Na rješenje HZMO-a mogla se žaliti, ali je odustala smatrajući da nema šanse, jer zakonske uvjete ne ispunjava.

Službenice HZMO-a savjetovale su joj isto govoreći da bi rješenje nakon žalbe vjerojatno bilo isto.

Uspoređuje tretman u Irskoj i kaže kako su joj ondje isplaćeni i zaostaci za mjesece od useljenja do izdavanja rješenja o doplatku koji je dobila na ime maloljetnog djeteta.

U Irsku se odselila kako bi ona i dijete bili sa suprugom koji je tamo radio.

“Znate kakav je život u Slavoniji, jedan bračni partner, najčešće suprug, radi vani da bi obitelj u Hrvatskoj mogla preživjeti. Tako je bilo i s nama, a da ne bismo bili razdvojeni, odselili smo se sve troje”, požalila se.

‘Ako nemaš vezu ili nisi u stranci, teško ćeš naći posao u Hrvatskoj’

Ondje je radila u menadžmentu jednog laboratorija. Uz Irsku je vežu lijepe uspomene, no odluka da se vrati u Hrvatsku bila je, kaže, dobra i opet bi to učinila.

Ipak, dok je sa suprugom razmišljala o povratku, mnogi su ih podržali, ali i upozoravali da se pripreme na sporu administraciju i – korupciju.

“Prijatelji su mi to govorili, u smislu ‘ako nemaš neku vezu ili ako nisi u stranci, teško ćeš naći posao‘ i slično. Posao sam ipak našla, ali to nije išlo glatko. Slala sam mailove i životopise u brojne laboratorije. Iz vrlo malo njih dobila bih odgovor, a i on bi najčešće bio da trenutačno nemaju potrebu za takvim profilom radnika. Bilo je i odgovora u kojima bi mi poručili da sam previše kvalificirana za radno mjesto koje bi mogli ponuditi”, ispričala je.

Radi kao zamjena u školi

Sada predaje prirodoslovne predmete u školi. Naravno, kao zamjena.

“Bez obzira na to, ponovno bih se vratila u Hrvatsku, to je bila odluka zbog koje ne žalim. Ali, svojim primjerom htjela sam ukazati na problem ili pokrenuti raspravu pa se možda zakon dopuni, korigira jer brojni se ljudi odsele pa se vrate, neki su samo u tranzitu, neki su tu samo privremeno. Nekako bi trebalo zaštititi hrvatskog državljanina, to je bila moja poanta”, objasnila je i dodala da će zahtjev za dječji doplatak ponovno predati – za tri godine.

Istovremeno, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na predstavljanju mjera za demografsku revitalizaciju najavio je i donošenje novog Zakona o doplatku za djecu, no što će se točno mijenjati, još nije poznato, zaključuje dnevnik.hr.

DEMOGRAFSKA OBNOVA Evo čime će Vlada poticati žene na rađanje, a iseljenike na povratak