Na MAKK-u, u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva za autorsko pravo, koji će se održati 16. i 17. studenoga u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, glavna će tema biti utjecaj umjetne inteligencije na kulturne i kreativne industrije pod nazivom „Je li AI alat ili autor?“. Prvog dana konferencije najavljeno je predavanje digitalnog stratega i konzultanta Ante Magzana koji će održati prezentaciju “Future NOW” s namjerom da ponudi uvid u umjetnu inteligenciju i da djelatnike kreativnih industrija upozna s tehnološkim dostignućima i inovativnim praksama kako bi prilagodili i unaprijedili svoje poslovanje na digitalnom tržištu.

Ante Magzan je stručnjak za brendiranje, strategije i poslovni dizajn. Tijekom karijere je sudjelovao u pokretanju niza inovativnih medijskih, internetskih i poduzetničkih projekata u Hrvatskoj kao što su Max adsl, Max tv, Klik.hr, Iskon.hr, Tportal.hr i Net.hr itd. Edukaciju je stekao na Savannah College of Art & Design u SAD-u, poslovnoj školi London Business School i Europskoj školi za menadžment i tehnologiju (ESMT) u Berlinu. Jedan je od suosnivača coworking i event prostora HUB 385. Uz opće iskustvo u upravljanju, poznat je po traženju novih načina za pomicanje granica tržišta, tehnologija i poslovnog svijeta. Njegova glavna područja iskustva i interesa su strategija i komunikacija marke, poslovni dizajn, dizajn proizvoda, složeni tehnološki ekosustavi, ideje i hakiranje rasta. Suosnivač je i predsjednik tvrtke HUB 385, suosnivač je i kreativni direktor tvrtke Afekt, savjetnik za komunikacije u tvrtki Mobility One, savjetnik i mentor u organizaciji Nuqleus, član uprave STEMI i kreativni i strateški savjetnik tvrtke Include ltd.

NACIONAL: Na MAKK-u ćete održati prezentaciju o umjetnoj inteligenciji. Kako ste to zamislili?

Umjetna inteligencija je širok pojam i kad bih je pokušao predstaviti u cjelini, uzelo bi to previše vremena, pa sam se u dogovoru s organizatorima odlučio fokusirati na generative AI koji je i najbitnija forma umjetne inteligencije kad su u pitanju autori i kreativne industrije.

NACIONAL: Na čemu će biti naglasak?

Naglasak će biti na glazbenoj industriji koja je okosnica MAKK-a, ali ću kroz konkretne primjere i trenutno viđenje razvoja tehnologije nastojati dati što je moguće kvalitetniju sliku onoga što dolazi u narednim mjesecima, godinama i desetljećima, za sve dionike kreativnih industrija, a i malo šire. No osim moje prezentacije, mislim da je dosta zanimljiv i ostatak programa konferencije koji će se fokusirati na umjetnu inteligenciju, live radionice i ostala događanja u kojima će sudjelovati dobar dio onih koji će u nadolazećim godinama cijeli taj uragan koji u kreativne industrije donosi AI morati uobličiti u akte, propise i zakone kojima ćemo zaštiti autore.

NACIONAL: Zašto se ljudi boje umjetne inteligencije?

Strah od promjene je uobičajena pojava. Ni u slučaju umjetne inteligencije nije drugačije. Prema onome što vidim iz dosadašnjih iskustava u kreativnim, ali i drugim industrijama koje se suočavaju s ovim fenomenom, mislim da taj strah proizlazi ponajprije iz nepoznavanja AI-ja i otpora neminovnoj promjeni, a često i iz nekih drugih postojećih strahova od tehnologije i njena utjecaja na način kojim živimo i radimo.

NACIONAL: Zar nismo ništa naučili iz povijesti?

Ako smo išta naučili iz povijesti, to je da je otpor tehnološkim promjenama uzaludan. Ni kompjuteri nisu bili u potpunosti prihvaćeni u široj populaciji u samom početku, ni mejlovi, ni mobiteli, ni Facebook, kao ni još puno tehnologija bez kojih danas skoro da ne možemo zamisliti svakodnevicu. Umjetna inteligencija će vjerojatno imati sličan put u naše živote, na početku malo straha, malo otpora, a onda s vremenom potpuna integracija, što god mi trenutno mislili o tome.

NACIONAL: Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva. Je li Hrvatska spremna za digitalnu transformaciju?

Da, spremna je, da ne kažem zrela i prezrela. Ako ne namjeravamo budućim generacijama u nasljeđe ostaviti olupinu koja će biti u potpuno podređenom položaju u odnosu na ostale europske ekonomije, mislim da je krajnje vrijeme da se uozbiljimo i počnemo istinski transformirati način na koji funkcioniramo kao društvo, jer sve više zaostajemo, a to nije dobro. Iskreno se nadam da oni kojima je posao da brinu i odlučuju o tome, imaju konkretan plan kako to napraviti. Ali ne treba smetnuti s uma ni da digitalna transformacija, a pogotovo u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, na neki način podrazumijeva i apsolutnu transparentnost, što je nekom super, a nekom možda baš i ne.

NACIONAL: Kako to napraviti?

Srećom, iz hrvatskog startup ekosistema proizlazi sve više projekata koji upravo kroz vrhunske vlastite tehnologije, a nerijetko i uz primjenu umjetne inteligencije, svaki na svoj način, polako transformiraju svijet na bolje. Neki od poznatijih su PhotoMath, Nanobit, Orqa, Agrivi, Include itd. koji možda više i nisu toliko startupi, ali su otvorili put nastajanju niza novih imena za koja će se tek čuti, kao što su Ultrax, Airt, MobilityONE, Mindsmiths, Emhance, ili Stemi, startup iz Rijeke koji je u zadnjih par godina uspio pokrenuti potpunu revoluciju u srednjoškolskoj STEM edukaciji u Americi.

NACIONAL: Koliko sada umjetna inteligencija utječe na umjetničko stvaralaštvo i kreativnu industriju?

Sjećam se rasprave s kolegama iz strategije Deutsche Telekoma prije desetak godina. Tema je bila strojno učenje, tj. umjetna inteligencija koja je tada smatrana potpunom znanstvenom fantastikom za većinu ljudi izvan IT industrije, i stav je bio da što se tiče kreativnih poslova nema brige. Jer ako AI ikad i dođe, riješit će nas onih manualnih i dosadnih repetitivnih poslova, a čovječanstvo će se moći posvetiti kreativnosti.

NACIONAL: Jesu li bili u pravu?

E pa nisu mogli biti više u krivu jer prva stvar koja se dogodila ulaskom umjetne inteligencije u svakodnevni život je da smo spoznali njenu moć upravo u kreativnom smislu, ponajviše u vizualnom stvaralaštvu kroz Midjourney, Stable Diffusion, Dall-e i sl., ali i u glazbi, književnosti itd. Da, umjetna inteligencija utječe na kreativne industrije i s vremenom će sve više postajati njihov integralni dio, i to se ne može zaustaviti, ali o svima nama ovisi koju će ulogu zaista preuzeti u budućnosti i u kojoj mjeri će nam biti alat, a u kojoj problem.

NACIONAL: Jedno od elementarnih pitanja koje se nameće su autorska prava. U travnju ove godine je uz pomoć umjetne inteligencije nastala pjesma „Heart on My Sleeve“, stvorena spajanjem glasova dviju pop zvijezda Drakea i The Weeknda i koja je brzo po objavljivanju skupila preko 10 milijuna pogleda na TikToku i postala viralni hit, a da o tome pojma nisu imali ni Drake ni The Weeknd ni njihove diskografske kuće. Kako riješiti taj problem?

U ovom konkretnom slučaju, kao i u drugim sličnim situacijama, vjerojatno najbolji način rješavanja je upravo onaj kojim su to Drake i The Weeknd riješili. Pravnim putem su osigurali uklanjanje sporne pjesme sa Spotifya i drugih servisa tog tipa i to je bilo više-manje to. Bit će u budućnosti i kompliciranijih situacija kad ovakvo rješenje neće biti moguće. Zato je digitalna transformacija i prihvaćanje neminovnosti ulaska umjetne inteligencije u kreativne procese još bitnija. Jer izazove umjetne inteligencije moći ćemo rješavati jedino ako je prihvatimo, upoznamo, razbijemo strah i nađemo najbolji način da je primijenimo za zaštitu prava autora u kreativnim industrijama. Ako zabijemo glavu u pijesak i pravimo se da se to ne događa, tek onda smo u problemu.

NACIONAL: Što ako se pojavi diskografska kuća koja će svoje poslovanje temeljiti upravo na produkciji nepostojećih dueta ili generički napisanih pjesama s vokalima pjevača koji s tim nemaju veze?

Mislim da tu pitanje nije „što ako?“, nego „kad?“. Već sad je YouTube krcat produkcijama toga tipa. Pa kako bismo inače mogli čuti ‘’Barbie Girl’’ u izvedbi Franka Sinatre ili slične prelude kombinacije. Da, to se već događa i postoje raznovrsni manje ili više uspješni načini rješavanja, ali mi se čini da će nakon inicijalnog perioda prilagodbe, to sve leći na svoje mjesto i da će se i taj segment tržišta vremenom urediti.

NACIONAL: Umjetna inteligencija došla je u centar pažnje javnosti kada se pojavio Chat GPT dostupan putem interneta korisnicima diljem svijeta. Međutim, pokazalo se koliko je nesavršen i pun netočnih informacija. Kako riješiti problem dezinformacija?

Fenomen ‘’fake newsa’’ je postojao i prije umjetne inteligencije. S njenim ulaskom na scenu i s kontinuiranim rastom utjecaja društvenih mreža, samo je dobio krila. Dugoročno smatram da je apsolutno rješivo, ali nema instant rješenja preko noći. I opet, tehnologija je i uzrok problema i ključ rješenja. Osim tehnologije i zakonskih okvira, ključnu ulogu će vjerojatno igrati i snaga brendova kojima vjerujemo ili ne vjerujemo, koji su izvor ili platforma za distribuciju informacija. Na nama je da odaberemo kome vjerujemo, a na njima da ne iznevjere naše povjerenje.

NACIONAL: Snalažljiviji učenici i studenti brzo su shvatili da im umjetna inteligencija može pomoći u pisanju zadaća i znanstvenih radova. Koliko bi umjetna inteligencija mogla unazaditi obrazovanje novoj generaciji?

Šteta bi mogla biti poprilična ako se to događa nekontrolirano i na krivi način. Kao svaki drugi alat ili tehnologija, i umjetna inteligencija nam može značajno pomoći pri usvajanju novih znanja i razvoju nas kao pojedinaca, ali i društva u cjelini. Nisam za zabrane jer mislim da će tehnologija prije ili kasnije pronaći svoj put do svih nas pa i do djece. Svojoj sam djeci otpočetka omogućio pristup većini novih tehnologija, ali isto tako sam im nastojao pokazati osnove kako i zašto ih koristiti. Alat može biti najbolji na svijetu, ali bez da ih se uputi kako ga koristiti, kako učiti, kako tražiti informacije i kako koristiti logiku za doći do vlastitih zaključaka, djeca su prepuštena sama sebi i vjerojatno će taj alat upotrijebiti na krivi način. Ali nismo ni mi bili drugačiji kao klinci, samo nam, na žalost, AI nije bio dostupan.

NACIONAL: Koliko je sada, u beta fazi, teško razlikovati originalno djelo koje je stvorio čovjek od djela koje je stvorila umjetna inteligencija?

Kako koje i kako kome. Nekoj široj populaciji poprilično teško, ljudima koji dolaze iz industrije možda malo lakše, ali ne za dugo. Tehnologija se razvija brzo i uskoro bi te razlike mogle svima nama biti nevidljive.

NACIONAL: U opisu vaše prezentacije stoji da ćete kreativce upoznati s tehnološkim dostignućima i inovativnim praksama kako bi prilagodili i unaprijedili svoje poslovanje na sve dinamičnijem digitalnom tržištu. Što je ključno za ljude uključene u kreativnu industriju po pitanju umjetne inteligencije?

Vjerujem da je ključno prije svega prihvatiti promjenu, razbiti strah, upoznati AI iz što je moguće više perspektiva i putem pronaći najbolji način kako ga primijeniti u kontekstu vlastitih kreativnih procesa.

NACIONAL: Početkom ove godine ste sudjelovali na trodnevnoj edukaciji Nuqleusa gdje su sudjelovali profesori s dizajna, studenti, istraživači, dizajneri, poslovni stručnjaci, osnivači startupa i predstavnici industrije na svojevrsnom brainstormingu s ciljem pronalaska i odabira novih ideja vrijednih razvoja. Koliko se umjetna inteligencija koristi u tim djelatnostima i koliko olakšava posao?

Ideja Nuqleusa je potekla s FER-a, a realizirala se u okrilju njihova Inovacijskog centra Nikola Tesla, s ciljem stvaranja svojevrsne „tvornice startupa“ koja će omogućiti i ubrzati realizaciju istraživanja i svega onog što proizlazi kao rezultat rada šire akademske zajednice, kroz praktičnu primjenu i povezivanje s potencijalnim investitorima. U prošlogodišnjim brainstorminzima koje spominjete smo spojili neke od istaknutijih brendova domaće IT scene poput Rimca, Infobipa, Končar Digitala, AVL–AST, Infodoma, GDI itd. s nevjerojatnom količinom talenta proizišlog iz akademske zajednice, ponajviše s FER-a, ali i s drugih zagrebačkih fakulteta, uključujući i studente i profesore sa studija dizajna. Možda sam subjektivan pošto je vizualna kreativnost moje matično područje, ali upravo su se timovi gdje su se našli dizajneri, tj. kreativci s inženjerima pokazali najpotentnijima. Umjetna je inteligencija bila zajednički nazivnik većine brainstorminga koje sam vodio, ali i inače postaje sve nezaobilaznija kod startupa koji se rađaju u različitim kontekstima, kako kroz Nuqleus, tako i kroz Bird, HUB385 i druge domaće inovacijske točke.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni u kojem se smjeru kreću inovativne ideje i načinom razmišljanja polaznika?

Ma bilo je genijalno. Posao mentora, a u ovom slučaju i moderatora brainstorminga je obično da iskustvom i znanjem pomogne nekim novim generacijama poduzetnika. Ovaj put taj transfer znanja nije bio isključivo jednostran, od mene prema njima, već sam i ja učio od njih, ali i dobio nevjerojatnu količinu pozitivne energije i inspiracije za nove projekte.

NACIONAL: Koliko je takav brainstorming važan kada govorimo o umjetnoj inteligenciji?

Iza Nuqleusa stoji odlična mlada ekipa koja radi dobre stvari i do sada je iz njihovih programa proizišlo podosta zanimljivih startupa, a dobar dio njih je već osigurao i inicijalnu investiciju koja će im omogućiti daljnji razvoj. Brainstorminzi, strukturirano mentoriranje i drugi oblici prenošenja znanja važan su faktor u stvaranju uspješnih startupa, a pogotovo kod onih koji svoju poslovnu ideju temelje na umjetnoj inteligenciji. Ali to ne vrijedi samo za startupe, već i za sve druge koji namjeravaju opstati i rasti u poslovnom okruženju budućnosti, bez obzira na to pripadaju li kreativnoj ili nekoj drugoj industriji.

NACIONAL: Koliko se vi služite umjetnom inteligencijom u obavljanju poslova i koliko vam olakšava život?

Nekako sve više i sve više mi se sviđa. Kako je osnova onog čim se bavim izgradnja brendova u raznim područjima i podrška u definiranju njihovih poslovnih modela, strategija i komunikacije, razumijevanje onog što se događa oko nas, a naročito u budućnosti, stvarno mi je bitno. Tako da, htio ili ne htio, već niz godina se nastojim što više upoznavati i praktično eksperimentirati i s umjetnom inteligencijom i s drugim nadolazećim inovativnim tehnologijama poput IoT-a. Ponekad pronađem načina kako naučeno stvarno primijeniti na tržištu, a ponekad to ostane samo na optimizaciji vlastitih poslovnih procesa ili potrošnje struje kod nas doma i sl. U svakom slučaju me u poslu ubrzava i čini produktivnijim toliko da to prije samo par godina nisam mogao ni zamisliti, a i oslobađa sve veću količinu vremena za bavljenje stvarima kojima se želim baviti, a prije nisam stizao. Prije svega kreativnim stvaranjem, ali i boravkom u prirodi koja mi je kontinuirani izvor inspiracije i fino balansira svu tehnologiju kojom smo okruženi.