Rekonstrukcija zgrade putničkog terminala u Zračnoj luci Zadar počinje krajem ljetne turističke sezone. Taj će se projekt raditi prema arhitektonskom rješenju Arhitektonskog biroa Ante Kuzmanića iz Splita, a to je nakon dubrovačke luke drugi aerodrom prema njegovu projektu.

Krajem ljetne turističke sezone počet će radovi na rekonstrukciji zgrade putničkog terminala u Zračnoj luci Zadar. Bit će to početak realizacije složenog, dugotrajnog i kompleksnog projekta koji će se raditi prema arhitektonskom rješenju Arhitektonskog biroa Ante Kuzmanića iz Splita. Ante Kuzmanić je dugi niz godina zapažen po svojim smjelim, funkcionalnim, tehnički i vizualno zanimljivim arhitektonskim rješenjima. Sa Samuelom Martinom, Ante Kuzmanić je autor idejnog projekta po kojem se, kroz tri faze rekonstruirala, gradila i 2016. godine dovršila Zračna luka Ruđer Bošković u Dubrovniku. Ante Kuzmanić i tim njegova arhitektonskog biroa izradio je projekt rekonstrukcije i uređenja splitskog Žnjana, trenutno najvećeg splitskog gradilišta, o čemu posebnu brigu vodi član tima, arhitekt Marin Kaliterna. Već sljedećeg ljeta Žnjan će postati reprezentativna plaža i zelena oaza Splita, šetnica koja će tijekom ljeta biti prepuna sportskih i zabavnih sadržaja, opremljena i biciklističkom stazom, dječjim igralištima, sportskim terenima, amfiteatrom, podzemnim garažama i čak jedanaest ugostiteljsko-turističko rekreativnih objekata. Izvan turističke sezone, tijekom godine, Žnjan će postati zona odmora, rekreacije i šetnje. Ante Kuzmanić je autor i projekta Muzeja sinjske alke, kupališta Bačvice, kompleksa igrališta uz spomenik Draženu Petroviću u Šibeniku, bolnice u Novoj Biloj, splitskih stambenih naselja Kila i Trstenik i nove Obrtne škole.

Kuzmanićev projekt Zračne luke Zadar – pogled iz zraka. Foto: Arhitektonski studio Ante Kuzmanić

U razgovoru za Nacional govorio je o specifičnosti i složenosti projekta fazne izgradnje novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zadar, u sklopu ukupne šire rekonstrukcije aerodroma u Zemuniku. Ta mega-investicija koja osim nove zgrade putničkog terminala, sadrži i projekt produljenja uzletno-sletnih staza i stajanke, mogla bi se realizirati u narednih šest godina i koštati oko 160 milijuna eura. Zadar će tako slijedom projekta elektrifikacije i ekologizacije sustava prihvata i otpreme zrakoplova biti prva “zelena” zračna luka u cijeloj regiji. “No Zračna luka Zadar će još po nečemu biti posebna. U naš projekt ugradili smo ideju iz natječaja i u podrumu ispod zgrade putničkog terminala ostavili prostor za ugradnju i smještaj željezničke stanice za lakošinsko vozilo”, rekao je Ante Kuzmanić. To znači da će zadarska zračna luka biti prva u Hrvatskoj koja će željeznicom biti povezana s lukom Gaženica, odnosno središtem grada.

NACIONAL: Što sve sadrži novi kompleks Zračne luke Zadar?

Cjeloviti projekt sadrži produljenje i proširenje uzletno-sletne staze, voznih staza i proširenje stajanke kako bi u Zadar mogli slijetati interkontinentalni zrakoplovi. To ima vitalni značaj za razvoj Zračne luke Zadar. Ali projekt podrazumijeva proširivanje i rekonstrukciju zgrade putničkog terminala, kao sveobuhvatni i kapitalni projekt, što je bio zadatak moga tima. Autori toga projekta novog terminala i uređenja Zračne luke Zadar u fazama smo kolega arhitekt Ivan Jurić i ja. Na provedenom urbanističko-arhitektonskom natječaju Društva arhitekata Zadar 2019. naš je rad dobio prvu nagradu, prema mišljenju žirija kojem je na čelu bio zadarski arhitekt Nikola Bašić, a time i mogućnost realizacije novog terminala Zračne luke Zadar.

NACIONAL: Što su osnovne zadaće projekta?

Projekt je imao zadatak rekonstrukciju postojeće, neodgovarajuće zgrade kroz nekoliko faza gradnje, ali uz neophodan uvjet da je Zračna luka pritom u stalnoj funkciji. Upravo iz toga razloga, kao okosnica naše ideje, odabrana je fleksibilnost prostora i mogućnost rasta zgrade kroz različite faze. S obzirom na to da ukupni projekt Zračne luke osim putničkog terminala podrazumijeva i rekonstrukciju uzletno-sletne staze i stajanke, ishođena je lokacijska dozvola za 10 faza gradnje Zračne luke Zadar. Prve dvije faze odnose se na stazu i stajanku. Dakle, naš projektantski posao koji je vezan za putničku zgradu i uređenje terena, s parkiralištem, parkom i infrastrukturnim zahvatima, obuhvaća izgradnju od treće do desete faze. Treća faza ukupne gradnje je zapravo prva faza u našem dijelu projekta i ona podrazumijeva linearno proširivanje gateova, odnosno čekaonica putnika na odlasku. Do sada su na zadarskom aerodromu putnici skoro na pisti čekali zrakoplov. Proširenje gateova u našoj prvoj fazi izvest će se tako da će se ispred stare zgrade, po cijeloj njezinoj dužini, već koncem kolovoza, početi graditi nove čekaonice s izlazima za putnike. I tako će zgrada po cijeloj dužini dobiti sasvim novi izgled i konačno oblikovanje prostora zgrade putnika u odlasku. Ishođena je građevna dozvola i radovi će započeti po okončanju turističke sezone, a završit će se 2026. Druga faza bit će izgradnja podruma i nove sortirnice za prtljagu, koja čini srce aerodroma. Tunelom smo spojili checkinge s novom sortirnicom. Dakle, prema projektu izgradit ćemo novu zgradu, u čiji smo u podrum premjestili sortirnicu s koje se diže prtljaga, dok smo u prizemlju predvidjeli dolazak putnika, kontrole, carinu, policiju. Dio stare zgrade ostat će u funkciji dok se gradi nova, a potom se automatizmom gase funkcije u staroj zgradi terminala. Dakle, primjenjujemo princip izgradnje po fazama, nešto vrlo slično iskustvu koje smo razvijali u rekonstrukciji Zračne luke u Dubrovniku. U našoj trećoj fazi checking prebacujemo u novi dio zgrade i sve radne funkcije su zadovoljene. U četvrtoj fazi potpuno ćemo srušiti staru zgradu terminala i taj prostor pretvoriti u novi aerodromski trgovačko-ugostiteljski dio. Na prvi pogled čini se komplicirano i neprovedivo, ali smo u potpunosti poštovali projektni zadatak da putnici u svakom trenutku moraju prolaziti zgradom i da Zračna luka niti jednog trenutka ne smije prestati funkcionirati i biti zatvorena.

‘Uzletno-sletna staza produžuje se s 2,5 na 3,2 km kako bi zadarski aerodrom mogao primati velike interkontinentalne zrakoplove, čime će se deset posto povećati promet’

NACIONAL: Hoće li se radovi na uzletno-sletnoj stazi i stajanki kao dio rekonstrukcije cijele Zračne luke Zadar odvijati neovisno o rekonstrukciji i izgradnji novog putničkog terminala?

Upravo tako. Rekonstrukcija uzletno-sletne staze i stajanke već se izvodi, tu su radovi u tijeku. Uzletno-sletna staza produžuje se s 2,5 kilometara na 3,2 kilometra kako bi zadarski aerodrom mogao primati velike, širokokutne i interkontinentalne zrakoplove, čime će se deset posto povećati promet. Prošle godine Zračna luka Zadar imala je rekordnih 1,2 milijuna putnika. Proširenje stajanke omogućit će jednoredno parkiranje zrakoplova uz ugradnju uređaja za napajanje zrakoplova električnom energijom na samoj stajanki. Zračna luka će imati elektroopremu u koju spada električno vozilo za guranje zrakoplova, električna kolica za prtljagu, samohodne stepenice te autobus za prijevoz putnika na električni pogon. Zadrani ozbiljno namjeravaju biti prva zračna luka koja će na stajanci imati električni bus za prijevoz putnika. Naš projekt uključuje i izgradnju fotonaponske elektrane kapaciteta 610 kWh, kojom će se zrakoplovi napajati sunčevom energijom te neće ništa trošiti dok su na stajanci. Usto, početkom prošle godine započeli su radovi rekonstrukcije zgrade za prihvat putnika koji su izvan Schengena.

Ante Kuzmanić sa svojom ekipom iz arhitektonskog biroa Kuzmanić | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

NACIONAL: Što je tražio novi schengenski režim?

Zapravo je to doista bila prva faza koju je trebalo hitno napraviti i dovesti u red do konca ožujka prošle godine. Trebalo je sagraditi i urediti dodatne podrumske anekse zgrade putničkog terminala u kojima su smješteni međunarodni dolazak i odlazak tzv. non-Schengen putnika. Iako su većina putnika ulaskom Hrvatske u Schengen postali domaći putnici, povećao se non-schengenski promet, posebno putnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva. Utoliko smo u podrumskog dijelu predvidjeli dva aneksa na postojeću zgradu putničkog terminala. Aneksi su kontejnerskog tipa i privremeno su rješenje do početka rada nove zgrade putničkog terminala i kroz njih još od proljeća prošle godine se odvija promet, dok se aerodrom gradi. Tako se dobilo novih 600 četvornih metara za non-schengenske putnike i 700 četvornih metara za schengenske putnike.

‘Naš projekt uključuje i izgradnju fotonaponske elektrane kapaciteta 610 kWh, kojom će se zrakoplovi napajati sunčevom energijom te neće ništa trošiti dok su na stajanci’

NACIONAL: Što je prepoznatljiva odlika i stalni konstruktivni element u projektiranju putničkog terminala?

S obzirom na kompleksnost izgradnje po fazama i nelinearnost sljedećih koraka, izabrali smo strukturalistički pristup u kojem se umnožavaju isti elementi u konačnu cjelinu. U ovom slučaju radi se o šesterokutnom elementu krova koji se može širiti u različitim smjerovima. Cijeli čelični krov terminala sastoji se od šesterokuta i omogućava razvoj zgrade u bilo kojem smjeru. Šesterostruki stupovi su konstanta u rasponima od po 20 metara, jer oni nose cijeli krov. Šest takvih elemenata oslanja se na centralni stup i formira svojevrsno stablo s krošnjom. Centralni stup je šupljina na krovu koji dovodi svjetlo u dubinu zgrade i tako formira ozelenjene prostore unutar terminala. Osim ove funkcije stupovi postaju infrastrukturni elementi te se u njih smještaju ostakljeni liftovi, ventilacijski uređaji, topovi za ubacivanje svježeg zraka. Grupiranjem osnovnog oblikovnog elementa formira se zgrada pod jednim krovom okružena staklenom ovojnicom sa sve četiri strane. Staklenom ovojnicom osiguravamo prožimanje prirodnog krajolika s objektom. Krov je konstruiran tako da uvuče okolnu šumu u zgradu. Tako gusta borova šuma koja je smještena neposredno uz pristupnu prometnicu ostaje prisutna u zgradi, jer je omogućen sa svih strana pogled na šumu. Na simboličan način to se iskazuje povezivanjem osnovnog elementa šesterokuta i stabla.

Rekonstrukcija Zračne luke u Dubrovniku, prema Kuzmanićevu projektu, išla je u fazam. Foto: Arhitektonski studio Ante Kuzmanić

NACIONAL: Zašto ste strukturu unutrašnjeg prostora odlučili toliko vezati za prirodni okoliš?

Vizualni kontakt s prirodom kroz neprekinutu staklenu ovojnicu terminala, formiranje unutrašnjih vrtova i osnovni gradbeni element stupa s nadstrešnicom, po našem mišljenju, predstavlja logični spojni element guste šume i prostora čiste infrastrukture, prostora uzletno-sletnih staza i stajanke za zrakoplove. Gusta borova šuma smještena uz Zračnu luku je identitetski element ovog prostora pa smo odlučili na arhitektonski način interpretirati ovaj projekt kao nastavak tog doživljaja. Šesterokutni stupovi s nadstrešnicom su i ispred zgrade gdje smo rekonstruirali parking, odnosno reorganizirali kolodvor za putničke autobuse, na kojem će u jednoj od daljnjih faza gradnje biti postavljene punionice za električne autobuse. Kao zaštita od glavne pristupne prometnice, projektirali smo i prostrani park, a glavni pješački pristup s parkirališta i autobusnog stajališta nadsvođen je prozračnom nadstrešnicom od istih šesterostrukih elemenata sa sjenilom. Održivost gradnje i energetska neovisnost omogućit će se izgradnjom fotonaponske solarne elektrane na krovu objekta. Sve tehničke prostore za funkcioniranje buduće zgrade realizirat će se u najzahtjevnijoj fazi gradnje koja slijedi – izgradnja svih prostora za putnike u dolasku, čitavu sortirnicu prtljage, prostor za njezino preuzimanje. Četvrta i peta faza gradnje bit će radovi na dovršetku same zgrade terminala, u kojima se realizira prostor za prijem putnika, veliki trgovački sadržaji i ugostiteljsko-kongresni dio. U punoj funkciji Zračna luka Zadar moći će opsluživati od 2,5 do 3 milijuna putnika godišnje. S najavljenim radovima postat će prva zračna luka u Hrvatskoj koja će uz pomoć fotonaponske solarne elektrane na krovu objekta proizvoditi vlastitu električnu energiju, i to više nego što će joj biti potrebno. Već je 1/3 energije dovoljna za sve funkcije terminala, pa ostatak aerodrom može prodavati. Zadar će tako biti prva zračna luka koja će upotrebljavati električne autobuse, prva naša zračna luka sa solarnim punjenjem zrakoplova i prva “zelena” zračna luka ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji.

‘Gusta borova šuma uz Zračnu luku identitetski je element ovog prostora pa smo odlučili na arhitektonski način interpretirati ovaj projekt kao nastavak tog doživljaja’

NACIONAL: Zašto ste ostavili mogućnost izgradnje željeznice u podrumu ispod zgrade putničkog terminala?

Zato što su Zadrani odgovorni i pametni ljudi koji za razliku od nekih drugih sredina, misle i 20 godina unaprijed. Oni su još od 1995. u svojim planovima napisali da nova luka Gaženica treba postati home port za kruzere. I što je onda logičnije od povezivanja željeznicom luke Gaženica kao home porta, u kojem se iskrcavaju i ukrcavaju putnici, sa Zračnom lukom u Zemuniku. Stoga su takvu ideju napisali i u natječaju za ovaj projekt. S obzirom na potrebe povezivanja luke Gaženica i Zračne luke Zadar, prilikom projektiranja idejnog rješenja ostavili smo mogućnost smještaja željezničke stanice za lakošinsko vozilo u podrumskoj etaži objekta. Kad će aerodrom željeznicom biti povezan za lukom Gaženica i središtem grada ne znam, ali sigurno jednom hoće. Tako je u 30.000 četvornih metara površine nove zgrade putničkog terminala uz sve dodatne sadržaje predviđen i željeznički terminal.

Kuzmanić i njegov tim izradili su projekt rekonstrukcije i uređenja splitskog Žnjana. Foto: Arhitektonski studio Ante Kuzmanić