U drugom dijelu specijalne emisije Radio Nacionala povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, uz bivšu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor koja je bila u studiju s glavnom urednicom radija Zrinkom Vrabec-Mojzeš, telefonom se u razgovor uključio i bivši ministar obrane, umirovljeni brigadni general i jedan od zapovjednika u operaciji Oluja Ante Kotromanović.

Zapovjednik 126. sinjske brigade i Operativne grupe Sinj najprije je rekao da mu je zadovoljstvo što se po prvi put javlja u Radio Nacional:

“Dobar dan, osobito mi je zadovoljstvo da se javim po prvi puta za Nacional, novi radio u hrvatskom medijskom prostoru.”

Zrinka Vrabec Mojzeš naglasila je da je riječ o prvom digitalnom radiju s nacionalnom koncesijom:

“Mi smo pioniri bili i ostali, sad otvaramo digitalne sfere.”

Bivši SDP-ov ministar obrane u studiju je posebno pozdravio bivšu HDZ-ovu premijerku Jadranku Kosor:

“Puno pozdrava za gospođu Jadranku Kosor, jednu lijepu, prelijepu i mudru damu.”

Na pitanje Zrinke Vrabec Mojzeš zašto on na dan proslave Oluje nije u Kninu, objasnio je da je u Kninu bio dan ranije, na primanju ratnih zapovjednika koje je organizirao predsjednik i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović. No, što se tiče same proslave, rekao je da posljednjih godina često Oluju slavi u društvu prijatelja za koje organizira večere pa jednostavno ne ide u Knin.

“Ne iz nekog bojkota, nego zadnjih pet, šest godina imamo običaj da svake godine ja organiziram ručak za svoje frendove ratnike, kod sebe odnosno kod mog rođaka doma, i onda ja za njih kuham. Prije pet minuta gulio sam kapulu, rezao paradajz… Dođe mi 40-ak ljudi pa mi je teška zadaća doći sad u Knin”, rekao je.

“Gospodine Kotromanoviću, jako ste se dobro izvukli, jer posljednjih šest do sedam godina zapravo na neki način i traje prepucavanje oko Knina. Iako to nitko od vas ne želi glasno reći, ali to je tako. To je počelo s Karamarkovom erom u HDZ-u i tada mi se čini da se sve to nekako okrenulo u nešto što ne bi trebalo biti”, komentirala je urednica emisije Zrinka Vrabec-Mojzeš.

Kotromanović se složio s tim i istaknuo što ga je najviše smetalo kod proslava Oluje:

“Potpuno se slažem, jer kad su neki postali veći, da tako kažem, domoljubi, veći Hrvati, veći borci za hrvatsku državu od nekih drugih. To je najveći problem. Strašno me muči ili mori kad vidim da ja kao bivši ministar SDP-a nisam dovoljno dobar Hrvat, a s 24 godine postao sam zapovjednik brigade. Upravo u to vrijeme, koje vi spominjete, najviše smo bili pecipirani kao “nenarodna vlast” ili ne znam što su sve govorili. To su notorne gluposti, ali to ljudi na žalost brzo apsorbiraju i brzo prihvaćaju takvu retoriku radikalne desnice.”

Smatra da je najveća odgovornost na ljudima koji vode državu te da je više puta zadnjih dana ponovio sljedeću rečenicu:

“Mi se ne moramo ni previše družiti ni tolerirati u zadnjih 365 dana, ali stvarno bismo na Dan pobjede trebali biti manje isključivi i trebali bismo se poštivati.”

Kad je riječ o prozivanjima iz Srbije da je Oluja bila etničko čišćenje, Kotromanović je oštro odbacio takve teze, a na pitanje urednice Zrinke Vrabec Mojzeš treba li se Hrvatska ispričati zbog pojedinačnih zločina koji su se događali nakon Oluje, odgovorio je:

“Ne znam za što bih se ja trebao ispričati kao ratni zapovjednik koji je vodio tri brigade s nešto manje od 9 tisuća ljudi. Evo, ja se sad nalazim u svom mjestu, to je selo općini Hrvace u Peručkoj dolini. U tri do četiri dana 1991. Srbi su zapalili sve kuće tim selima, od dima se ništa nije moglo vidjeti. U mom selu ubijena su 22 čovjeka. Među njima, zapalili su mi baku, mamimu mamu, a tatinu mamu su zadavili i bacili, ali ja ne mrzim nikoga i ne želim mrziti nikoga. Međutim, mi ne možemo odgovarati za nešto za što nismo mi krivi. Ovdje, to je divno selo, ovdje su živjeli isključivo Hrvati, nas je napala JNA i naši susjedi s područja Knina. Iz kojeg razloga? Prema tome, mi smo morali reagirati.”

Bivša premijerka Jadranka Kosor podsjetila je da je i oslobađajuća presuda hrvatskim generalima u Haagu jasno definirala da hrvatska država nije odgovorna za zločine nakon Oluje.

“I Haag je između ostalog u presudama rekao još nešto važno što se često puta preskače odnosno krivo interpretira, da državno vodstvo Republike Hrvatske u to vrijeme nije ni naredilo niti poticalo pojedinačne zločine i to ni na koji način nije dokazalo. Govorim o pojedinačnim zločima. A kao potpredsjednica Vlade prva sam reagirala i stala u zaštitu starih srpskih povratnika u jednom selu kraj Škabrnje čije su kuće bile kamenovane. Iste sam sekunde odjurila tamo, i bivši predsjednik Mesić je došao, stala sam u njihovu zaštitu i rekla: ” Nitko ne smije baciti jednu travku, a kamoli kamen. To je nedopustivo.” Znam da su mnogi tada u Škabrnji prosvjedovali protiv mene, to je bila delikatna pozicija, potpredsjednica Vlade za ljudska prava i ministrica branitelja.”