‘HDZ će graditi novu nacionalnu dječju bolnicu i novu bolnicu na jugu Dalmacije. Vlada Zorana Milanovića upucala je 100 milijardi kuna u zdravstveni sustav, a unatoč tome europsko izvješće pokazalo je da nazadujemo’

Ante Ćorušić, pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj, predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju i predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo, najizgledniji je kandidat za ministra zdravlja u slučaju pobjede Domoljubne koalicije na parlamentarnim izborima. Ministarstvo zdravlja je sklizak teren i osjetljivo područje u mandatu svake vlade. Kako je poznato, do sada su samo dvojica ministara, i to iz HDZ-ove vlade, odslužila cijeli mandat ministra zdravstva od početka do kraja. Upravo zato neće biti iznenađenje ako u slučaju da uspije sastaviti vladu, HDZ vodstvo tog resora povjeri afirmiranom sveučilišnom profesoru, prvom čovjeku opozicije zaduženom za zdravstvena pitanja.

U intervjuu za Nacional Ante Ćorušić analizira probleme zdravstvenog sustava, iznosi HDZ-ovu strategiju razvoja te svoje stavove o problemima kao što su pobačaj i legalizacija marihuane.

NACIONAL: U čemu je najveći strukturni problem našeg zdravstva?

Najveći strukturni problemi hrvatskog sustava javnog zdravstva su financijska (ne)održivost, potpuna centralizacija sustava, nepotrebna rasipnost i stalne improvizacije. Kada to kažem, onda prvenstveno mislim na aktualnu vladu koja nema jasnu viziju kako dalje niti strategiju razvoja i održivosti sustava. Bivši ministar Rajko Ostojić pompozno je predstavio Nacionalnu strategiju razvoja hrvatskog zdravstva 2012-2020. i pohvalio se da je teška 1200 grama. Nije važna težina knjige, nego što u njoj piše. Uostalom, praksa novog ministra Siniše Varge pokazuje da se u vođenju sustava ne pridržava bitnih načela koja su u toj knjizi označena kao strateška.

NACIONAL: Ako HDZ dođe na vlast, koji su prvi potezi koje možemo očekivati u sektoru zdravstva i možemo li očekivati smjene čelnih ljudi najvećih hrvatskih bolnica?

Prvi potezi bit će detaljna epidemiološka analiza stanja na razini županija i Grada Zagreba i usklađivanje s postojećim brojem posteljnih kapaciteta na pojedinom području. Poznato je da u Hrvatskoj postoji višak bolničkih postelja, naročito u Zagrebu. Razlog tome je sljedeći: većina bolnica građena je prije tridesetak i više godina, kada je u Hrvatskoj živjelo pola milijuna ljudi više, a osim toga, na hrvatsko zdravstvo se tada naslanjao značajan broj stanovnika BiH. Uz to, danas suvremena medicina omogućuje ljudima kraći boravak u bolnici. Sve je to rezultiralo viškom posteljnog fonda. Jedan dio tih kreveta pretvorit ćemo u palijativne jer za to postoji potreba. Imamo razrađen plan integrirane palijativne skrbi, od skrbi u zajednici preko timova primarne zdravstvene zaštite do palijativnih bolničkih postelja. Što se tiče smjene ravnatelja pojedinih bolnica, o tome uopće nismo razmišljali. Ako iza rada ravnatelja stoje rezultati, ako ima stručni ugled među svojim kolegama i širom zajednicom i uz to je kooperativan, zašto bismo ga smjenjivali? No sanacijski upravitelji koji su postavljani na temelju partijskog klijentelizma i zbog kojih su mijenjani statuti zdravstvenih ustanova jer nisu imali statutom propisane uvjete, bit će smjenjeni.

NACIONAL: Koje su osnove HDZ-ova programa koje se odnose na zdravstveni sustav?

Temelj našeg programa u sljedećem četverogodišnjem razdoblju je poboljšanje zdravstvenih ishoda. Prioriteti su i nova vrijednost za uloženi novac te transparentni nadzor i regulacija pružatelja zdravstvenih usluga, kao i javna objava financijskih pokazatelja i indikatora kvalitete. Nećemo uvoditi nikakve “košarice” zdravstvenih usluga. Ne trebaju nam novi zakoni za pozitivne promjene. Jedan od naših glavnih ciljeva jest očuvanje javne zdravstvene mreže, uz posebnu pozornost ruralnim područjima. Svake godine iznaći ćemo sve više novca za neposrednu zdravstvenu zaštitu pučanstva. Javnu nabavu učinit ćemo transparentnijom, na temelju slobodnog udruživanja bolnica unutar bolničke mreže. Smanjit ćemo nagomilani broj agencija i zavoda unutar sustava javnog zdravstva koji troše značajan novac, a rezultati su minorni.

• ‘MINISTAR VARGA JE U 16 MJESECI MANDATA promijenio četiri glasnogovornika. Tri prethodna još su na plaći. Sanacija bolnica nije uspjela, izmjene i dopune dvaju ključnih zakona nisu prošle’

NACIONAL: Planirate li, u slučaju pobjede na parlamentarnim izborima, ukinuti neke neprofitabilne bolnice, možemo li očekivati gradnju novih bolnica ili spajanja zdravstvenih ustanova?

Već sam više puta kazao da nećemo ukidati postojeće bolnice, ali ćemo dio aktivnih kreveta usmjeriti prema palijativnoj skrbi. Decentralizirat ćemo sustav i dati veću autonomiju bolnicama i mogućnost slobodnog udruživanja u okviru međužupanijske suradnje. Danas imamo s Ksavera nametnuto, gotovo prisilno, “funkcionalno spajanje” pojednih bolnica kroz tzv. Master plan bolnica koji je strancima skupo plaćen, a uz to se i ne provodi. U sljedećem mandatu HDZ-ove vlade gradit ćemo novu nacionalnu dječju bolnicu, jer postojeća dječja bolnica u Klaićevoj ne zadovoljava minimum infrastrukturnih, sanitarnih i radnih uvjeta za ugodan boravak naših malih pacijenata. Također smo najavili gradnju manje komunalne bolnice na jugu Dalmacije za stanovnike Metkovića, Ploča, Makarske, Imotskog i Vrgorca. To je jedina regija u Hrvatskoj u kojoj je udaljenost dviju bolnica – Split i Dubrovnik – veća od 220 kilometara. Tamo živi 93.000 stanovnika, a od svibnja do listopada se taj broj zbog gostiju udvostruči. I tu će biti važan međužupanijski dogovor.

NACIONAL: Kakav je vaš stav o privatizaciji zdravstva, odnosno zalažete li se za jačanje privatizacijskog udjela u zdravstvu?

Od ukupnih zdravstvenih troškova stanovništva Hrvatske, 1,5 do 2 posto odlazi privatnom sektoru. U usporedbi s ostalim članicama EU-a, to i nije puno. Recimo, u Češkoj je taj iznos 5 posto, a u Njemačkoj 11 posto. Ne trebamo se bojati privatnog sektora u zdravstvu jer taj privatni sektor može biti komplementaran sektoru javnog zdravstva. Recimo, državni osiguravatelj po potrebi može sklopiti ugovor s privatnom klinikom u opsegu za koji je on zainteresiran, kako bi riješio problem zagušenih listi čekanja za neke dijagnostičke postupke ili neke zahvate. No mi moramo čuvati cjeloviti sustav javnog zdravstva, jer privatni sektor je zainteresiran samo za profitabilni dio medicinskih usluga kao što su dijagnostika, ortopedija, dijaliza, okulistika i sl. Sumnjam da bi privatni sektor ulagao sredstva, recimo, u onkologiju, hematologiju ili kompleksnu kirurgiju, jer su postupci liječenja tih bolesnika ekstremno skupi, ali moraju postojati u svrhu cjelovite zaštite stanovništva.

NACIONAL: Kakav je vaš stav o izdvajanju sustava zdravstva iz državne riznice?

Smatram da je to tehničko pitanje koje je ministar Varga iskoristio kao svoju političku promidžbu u sukobu sa svojim kolegom, bivšim ministrom Ostojićem. Dobro je da se novac namijenjen zdravstvu troši isključivo u zdravstvene svrhe. No to se može učiniti i kroz državnu riznicu ako ministri zdravstva, financija i premijer imaju isti cilj, što u vladi Zorana Milanovića nije bio slučaj.

NACIONAL: Kako biste ocijenili rad dosadašnjeg ministra Varge i njegov Program plus ili Nacionalni plan razvoja bolnica?

Iako se ministar Siniša Varga preko svog PR-a voli hvaliti svojim “postignućima”, rezultate njegova rada, kao i rada njegova prethodnika, najbolje opisuje ovogodišnje izvješće EHCI-ja (European Health Consumer Index – Europski zdravstveni potrošački indeks) koje kaže: “Nešto nije u redu s hrvatskim sustavom javnog zdravstva. Hrvatska nazaduje, dok druge tranzicijske članice EU-a napreduju.” Mandat ministra Varge obilježen je silnim aferama i čak je tri puta kažnjen zbog sukoba interesa. Mandat mu je obilježen i “štancanjem” brojnih “strateških dokumenata”, “projektićima” i “programčićima” bez ikakvog učinka. Program plus rađen je isključivo zato da se pokuša popraviti europsku statistiku, a nacionalni programi prevencije su zapeli. Ministar Varga je u 16 mjeseci mandata promijenio četvero glasnogovornika, a prvih troje još uvijek je na platnom spisku Ministarstva zdravlja. Sanacija zdravstvenih ustanova nije uspjela. Izmjene i dopune dvaju ključnih zakona nisu prošle. Vlada Zorana Milanovića je u ovom mandatu u zdravstveni sustav upucala 100 mlrd. kuna, uz izvanjsko zaduživanje, a rezultat je vidljiv iz navedena izvješća EHCI-ja.

• ‘NAMJERNI PREKID TRUDNOĆE ILI POBAČAJ najgadljiviji je postupak u medicini. Ali, zabrana nigdje nikad nije donijela dobro jer se žene tada odlučuju na kriminalni pobačaj. No, promijenit ćemo zakon iz 1978.’

NACIONAL: Može li se i kako spriječiti masovni odlazak doktora i medicinskih sestara u inozemstvo?

I prije su hrvatski doktori i medicinske sestre odlazili iz Hrvatske. Naši medicinski fakulteti produciraju dobre liječnike. Jedan dio njih je zbog ambicije, profesionalne i znanstvene znatiželje, ali i zbog zarade i uvjeta rada, odlazio u inozemstvo. Mnogi su se i vraćali. No sada je situacija drugačija. Otvoreno je tržište rada EU-a i jedan dio mladih kolega otišao je iz Hrvatske. Vjerujem da razlog odlaska nije samo novac. Mislim da su uvjeti rada glavni razlog odlaska mladih liječnika izvan Hrvatske.

Mi moramo iznaći način i sredstva da mlade doktore zadržimo u Hrvatskoj. Kako? Pa tako što ćemo im omogućiti sustavnu edukaciju i napredovanje, kao i stručno usavršavanje u europskim centrima izvrsnosti. Nabaviti im opremu za rad kakvu imaju i njihove kolege u EU-a. Kako bismo u tome uspjeli, moramo se osloboditi bilo kojeg oblika nepotizma i političkog kadroviranja. Nesmetani stručni razvoj mladih i ambicioznih liječnika, ključ je njihova ostanka u Hrvatskoj. Ako izuzmemo Rumunjsku i Bugarsku, Hrvatska je jedina država EU-a koja ne razvija robotsku kirurgiju. Primjerice, malena Slovenija ima dva robota, Češka šest, Slovačka tri, a mi nula. Logično je da će mladi kirurg, koji želi operirati pomoću robota, otići tamo gdje je to moguće.

NACIONAL: Kakav je vaš stav, kao ginekologa, prema pobačaju? Biste li ga zabranili?

Namjerni prekid trudnoće ili pobačaj, najgadljiviji je postupak u medicini. Budući da život počinje začećem, odnosno, spajanjem muške i ženske spolne stanice, pobačaj s bioetičkog aspekta možemo smatrati i nasilnim prekidanjem ljudskog života. Apsolutna zabrana pobačaja nigdje, nikada i nikome nije donijela dobro iz jednostavnog razloga što se tada žene odlučuju na kriminalni pobačaj. Naravno da će pravo na pobačaj ostati, ali ćemo sigurno promijeniti zakon o pobačaju iz 1978. godine. Suvremena i demokratska Hrvatska ne smije biti talac zakona donesenog u vrijeme totalitarnog režima. Ne smije se zaboraviti da namjerni prekid trudnoće može uzrokovati ozbiljne posljedice za tjelesno i duševno zdravlje žene. Stoga ćemo promijeniti proceduru. Kod zahtjeva za arteficijelni pobačaj, žena će uz svojevrsni “time out” dobiti stručnu pomoć ginekologa i psihologa.

NACIONAL: Kakav je vaš stav o umjetnoj oplodnji?

Mislim da bračnom paru koji želi dijete, a do njega ne može doći prirodnim putem, treba omogućiti sve što suvremena medicina može dati kako bi došli do potomstva. Skeptičan sam prema nekontroliranim ili manje kontroliranim postupcima izvantjelesne oplodnje kada se namjerno žena hiperstimulira kako bi se dobio što veći broj spolnih stanica. To se može izbjeći suvremenim protokolima stimulacije ovulacije kako bi se izbjegle komplikacije, ali i zlouporabe spolnih stanica i embrija.

NACIONAL: Što mislite o legalizaciji marihuane u zdravstvene svrhe?

Nema medicinski utemeljenih dokaza da ti lijekovi uistinu koriste pacijentima.

NACIONAL: Kakav dojam na vas ostavlja Tomislav Karamarko i koliko često komunicirate s njim?

Tomislav Karamarko je prije tri i pol godine pobijedio na unutarstranačkim izborima i preuzeo vođenje HDZ-a. Stranka je tada bila, rekao bih, “razvalina”, opterećena brojnim frakcijskim borbama. Uspio je u vrlo kratkom vremenu stranku konsolidirati, pa je tako HDZ pobijedio u četiri izborna ciklusa.

Uvjeren sam u pobjedu i na predstojećim parlamentarnim izborima. Tomislav Karamarko je pošten čovjek, srdačan i ugodan sugovornik, vrstan organizator koji uvažava mišljenje svojih suradnika. U političkom smislu, po meni, on je istinski narodnjak i protiv bilo kojeg je oblika totalitarizma. Komuniciramo po potrebi, a najmanje jednom tjedno popijemo kavu u užem društvu stranačkih prijatelja.

• ‘NE TREBAMO SE BOJATI PRIVATNOG SEKTORA koji je zainteresiran samo za profitabilni dio medicinskih usluga kao što su dijagnostika, ortopedija, dijaliza i okulistika. Sumnjam da bi ulagali u onkologiju’

NACIONAL: Koji su, po vama, temeljni razlozi da glasači daju svoj glas HDZ-u?

Temeljni razlog leži u povijesnom sjećanju hrvatskog naroda. HDZ je pod vodstvom dr. Franje Tuđmana stvorio samostalnu i demokratsku Hrvatsku. Potom je, u nametnutom nam ratu, država obranjena i oslobođena zahvaljujući političkoj platformi HDZ-a. Osim toga, HDZ je najveća hrvatska stranka s više od 200.000 članova. I kad gubimo izbore, u Saboru smo pojedinačno najjača stranka.

Budući da smo najveća stranka, logično je da među članstvom i simpatizerima imamo i najveći broj stručnih i sposobnih ljudi koji mogu preuzeti odgovornost za vođenje države. S druge strane, vlada Zorana Milanovića se pokazala nesposobnom i neuspješnom, ako uzmemo u obzir činjenicu da je u protekle četiri godine silno porastao javni dug, da je porastao vanjski dug i da je skoro 100.000 ljudi napustilo Hrvatsku. Uz to je sve veća stopa nezaposlenosti mladih, a bilježimo skroman rast BDP-a, nedovoljan za vraćanje prispjelih kamata. HDZ je, u suradnji s uglednim bavarskim IFO institutom, pripremio gospodarski program oporavka Hrvatske. I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i sindikati ocijenili su ga obećavajućim. Iz svega navedenog je razvidno zašto će hrvatski birači dati glas Domoljubnoj koaliciji na čelu s HDZ-om.