Afera i INA-i od subote trese zemlju. Alarm su upalile banke koje su detektirale sumnjive račune. Nakon toga osumnjičenima je blokiran najveći iznos u hrvatskoj povijesti, čak 813 milijuna kuna. USKOK procjenjuje da je šteta koja je malverzacijama s plinom počinjena INA-i još i veća. Više detalja o otkrivanju “plinske afere” za HRT je otkrio predstojnik Ureda za sprečavanje pranja novca Ante Biluš.

Kaže kako su im se banke javljale kroz jedan određeni vremenski period ovisno o tome kakav je bio modalitet obavljanja transakcija pojedinih predmetnih osoba u pojedinim bankama. “Kao što sam ranije rekao, više banaka je izvijestilo naš ured o sumnjivim transakcijama”, rekao je Biluš HRT-u dodavši kako ne postoji limit za sumnjive transakcije, može to biti 20 tisuća kuna ili 10 milijuna kuna.

Ističe kako je ovaj slučaj nije trajao toliko dugo i koji je osim aktivnosti Ureda tražio i postupanje tijela kaznenog progona.

“Ono što ja mogu reći je da se to relativno brzo izanaliziralo i izrealiziralo”, kaže Biluš.

Kada njihov Ured dobije dojavu na raspolaganju su mu određene mogućnosti i alati.

“Mi imamo mogućnost pribaviti sve podatke iz naših internih baza o svim povijesnim, ranijim transakcijama i eventualnoj povezanosti tih osoba koje su predmet prijave s nekim ranijim prijavama, nekim drugim osobama, pristupamo određenim podacima nadležnih državnih tijela koji su nam bitni za otkrivanje i povezivanje tog slučaja i, ono što je izrazito bitno pogotovo u ovakvim slučajevima, koordiniramo svoje daljnje aktivnosti s drugim tijelima iz sustava”, objasnio je Biluš.

Ured je pratio novac na spornim računima.

“Transakcije su se događale, prebacivale su se preko računa, ali ono što je ovdje bitno napomenuti je da je, sukladno ovlasti koju Ured ima, a to je nalog za stalno praćenje, taj je novac cijelo vrijeme bio pod kontrolom, monitoringom”, ističe Biluš.

Na pitanje je li možda bilo naznaka da osumnjičeni planiraju novac iznijeti iz zemlje, odgovorio je da ne bi ulazio u takve detalje.

“Ono što mogu reći je da bi se na takve pokušaje reagiralo na način na koji se sada reagiralo”, dodao je.

Kaže kako Ured može vrlo brzo reagirati, rade i vikendom, blokirali su i izvan radnog vremena, banke imaju stalni kontakt s njima.

Ističe kako do sada nisu imali slučaj poput ovoga.

“Bilo je slučajeva koji su uključivali puno više osoba, puno više transakcija, imali i međunarodni karakter, ali nijedan nije imao ovakve iznose uključene, pogotovo ovakve iznose koji su na kraju blokirani”, rekao je.

Vrlo je brzo bilo jasno da je u pitanju veliki slučaj.

“Bile su te sumnjive transakcije koje su vrlo brzo išle u tom smjeru, znači, da se ide prema većim iznosima. Ono što mogu reći da u pitanju sustav za sprječavanje pranja novca koji ne ovisi o jednoj instituciji nego o više institucija. I ovdje smo mi vrlo brzo angažirali, povezali sustav, imali smo i angažman i privatnog sektora i tijela kaznenog progona i rezultat svega toga su i ove blokade i uspješni rezultati kriminalističkog istraživanja”, ističe Biluš.

Na pitanje je li Ina u svojim internim kontrolama i revizijama mogla uočiti da se nešto neobično događa odgovorio je da u to ne može ulaziti jer ne zna na koji način su te kontrole i revizije postavljene.

“Vjerojatno će to biti predmet interesa, bit će očitovanja nadležnih”, smatra Biluš.