Od grada slučaja Trogir je u šest godina postao grad primjer”, rekao je u razgovoru za Nacional gradonačelnik tog dalmatinskog grada Ante Bilić. SDP-ov gradonačelnik Trogira prije desetak dana ostvario je sjajan rezultat na izborima za mjesne odbore pa iako i sam priznaje da ti izbori nisu usporedivi s lokalnima, Bilić kaže da je podrška 60 posto sugrađana znak da je njegov rad priznat od stanovnika Trogira. Bilić i SDP osvojili su s koalicijskim partnerima na tim izborima većinu glasova u osam od devet mjesnih odbora, odnosno 60 posto ukupnih glasova birača te 35 od 53 vijećnika. Taj rezultat predstavlja još jedan uspjeh za SDP na lokalnoj razini nakon pobjede na izborima u Varaždinu. Iako ti rezultati vjerojatno ne znače previše na nacionalnom nivou, za SDP je sigurno dobar znak da prije tzv. superizborne godine pobjeđuju HDZ na lokalnim izborima. U razgovoru za Nacional Ante Bilić, koji je inače u sredini drugog gradonačelničkog mandata u Trogiru, prokomentirao je i najavljeno ukidanje prireza te se osvrnuo na ulogu koju bi lokalni SDP-ovi čelnici mogli imati na idućim parlamentarnim izborima.

NACIONAL: Prije desetak dana održani su izbori za mjesne odbore u Trogiru na kojima je vaš SDP premoćno pobijedio, sigurno ste zadovoljni takvim rezultatima?

Prezadovoljni smo potporom koju nam sugrađani pružaju sad već u kontinuitetu. Nisu ovi izbori do kraja usporedivi s lokalnima, ali kad na pola drugog mandata dobijete 60 posto od svojih susjeda i sugrađana, onda je to najveća odgovornost koju u politici mogu zamisliti. Godinama imamo stabilne partnere HSU i HNS, a postupno nam se priključuju novi, mladi ljudi koji su ranije bježali od politike. To je zapravo najveća pobjeda ovih izbora, uz potvrdu da možemo punom snagom nastaviti s potezima i projektima koje smo pokrenuli.

NACIONAL: Kojim ste to potezima i projektima zaslužili tako veliko povjerenje birača?

Od grada slučaja postali smo grad primjer. Trogir je relativno mali grad pa možda čitatelji nisu do kraja upoznati sa situacijom u kojoj je grad bio prije šest godina kada smo pobijedili i preuzeli ga od HDZ-a. Zatekli smo potpuno zatvorenu gradsku upravu s ogromnim financijskim dubiozama i bez projekata. Ono što me tad pak najviše deprimiralo bila je velika podjela u gradu na „vaše“ i „naše“. Uvođenje suvremenih politika i brisanje podjela je, po meni, primarni razlog povjerenja koje dobivamo. U proteklih šest godina dosta smo toga promijenili u gradu. Vjerujem da smo postali primjer suvremenih politika, uveli smo jasnu i transparentnu komunikaciju s građanima, pitamo ih prije donošenja odluka i informiramo ih o svemu što radi gradska uprava. Pokrenuli smo veliki broj projekta od kojih smo posebno ponosni na svoj projekt participativnog budžetiranja, prvi takav u Dalmaciji. Kroz taj projekt ne samo da smo uključili građane u kreiranje proračuna, već smo postigli da se zainteresiraju za lokalnu politiku i funkcioniranje grada, a sve zahvaljujući tribinama koje održavamo jednom godišnje u svim mjesnim odborima u gradu. Uveli smo punu transparentnost gradskih financija što znači da je doslovno svaki račun, svaki euro koji se isplati iz proračuna, dostupan građanima u dva klika mišem. Pokrenuli smo niz socijalnih projekata, od povećanja socijalnih davanja i povećanja stipendija do povećanja pomoći našim umirovljenicima. Uspjeli smo, među prvim gradovima u Dalmaciji, osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete kroz izgradnju dvaju novih vrtića. Posebno smo ponosni na naše zelene politike pa opet jedini u Dalmaciji imamo odlagalište otpada usklađeno sa svim zakonskim odredbama, imamo uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, značajno nam rastu stope odvajanja, one stvarne koje se očitiju smanjenjem odlaganja otpada na odlagalištu. Ulažemo znatna sredstva i u energetsku tranziciju, naš grad već ima dvije vlastite solarne elektrane, a uskoro će imati još dvije. Također, kraju privodimo i projekt modernizacije javne rasvjete.

Bilo je i nepopularnih poteza jer smo bili svjesni toga da je to jedini put u stabilizaciju gradskih financija, ali i povećanje učinkovitosti. Jedan od primjera je smanjivanje broja zaposlenih u nepotrebno velikoj gradskoj upravi. Naime, 2017. godine iz proračuna grada koji je iznosio oko 60 milijuna kuna financirano je 75 zaposlenih, a 2022. na proračun od 100 milijuna kuna imamo 60 zaposlenih u gradskoj upravi. Pored svega, proveden je niz komunalnih i infrastrukturnih projekta, od izgradnje kanalizacije na čitavom području grada, ulaganja u sportsku infrastrukturu, do uređenja obala i plaža.

Zaključno bih rekao da je možda najvažnije to što smo pokazali da znamo odgovorno raditi i provoditi projekte na dobrobit svih te da, polako ali sigurno, idemo prema ostvarenju svoje vizije da postanemo najpoželjniji grad za život u Dalmaciji. A posebno sam ponosan na promjenu atmosfere u gradu i načina komuniciranja u javnom prostoru što je rezultiralo uklanjanjem podjela među građanima na političkoj razini.

NACIONAL: Bliži nam se vrhunac turističke sezone, koliko Trogir danas ovisi o turizmu, a koliko ima razvijeno poduzetništvo i druge grane?

Turizam čini 50 posto našeg gospodarstva, uostalom, kao i kod većine gradova na Jadranu. Radimo ubrzano na razvoju održivog turizma od kojeg će najviše koristi imati lokalno stanovništvo. I radimo na tome koliko nam dopuštaju naše pozicije: širimo kulturni i gastro turizam, brendirali smo se kao grad majstora, pokušavamo produžiti sezonu organizacijom raznih događanja u predsezoni i postsezoni te rasteretiti špicu sezone redukcijom broja dolazaka. Od početka svog mandata zauzeli smo stav da nema novih „štekata“ ili ugostiteljskih terasa u gradu, želimo pokazati svoje posebnosti u odnosu na druge destinacije i upoznati turiste s bogatom kulturnom baštinom i činjenicom da smo grad pod zaštitom UNESCO-a. Naravno da se pitanje održivog turizma ne može rješavati isključivo na razni lokalne samouprave i mislim da ako želimo biti ozbiljna turistička destinacija, to pitanje moramo početi rješavati i na nacionalnoj razini. Nama se svima turizam događa, a premalo kontroliramo te procese. Moramo se zapitati u kojem smjeru želimo razvijati svoju turističku ponudu i koje koristi imamo od turizma ako se svodi na uvoz jeftine sezonske radne snage i hrane. Tu svakako u obzir treba uzeti i negativne strane turizma za lokalno stanovništvo, od zagađenja okoliša i apartmanizacije obale sve do potrebe izgradnje predimenzionirane infrastrukture kao posljedice sezonskog karaktera naše turističke ponude. Na primjeru to izgleda ovako: Trogir zimi ima oko 13.000 stanovnika, a ljeti preko 40.000. Da bi se u kolovozu u Trogiru zbrinuo komunalni otpad, potrebno nam je 14 vozila i 30 zaposlenih, dok su u zimskim mjesecima za isto potrebna tek dva vozila i osmero zaposlenih, a sustav je potrebno plaćati čitave godine.

Što se tiče ovisnosti o turizmu, rekao bih da Trogir ima sreću jer je donedavno bio dominantno industrijski grad pa još uvijek imamo aktivno brodogradilište koje s remontom zapošljava preko 300 ljudi. Pored toga, Trogir ima svoje majstore, obrtnike i poduzetnike, građevinski sektor te trgovinu, ali posebno veseli da se u našoj industrijskoj zoni trenutno gradi pogon za proizvodnju malih brodova.

‘Naše lokalne socijaldemokratske politike, kojima je cilj briga za svakog pojedinca u društvu, ne razlikuju se bitno od onoga što možemo ponuditi građanima na nacionalnoj razini’. FOTO: Grad Trogir

NACIONAL: Rezultati izbora u Trogiru, a nedavno i u Varaždinu, pokazuju da SDP na lokalnim razinama i nije u tako lošem stanju kako to prikazuju ankete na nacionalnoj razini. Mogu li se ti rezultati preliti i na državnu razinu iduće „superizborne godine“?

Po meni nije sporno da socijaldemokracija ima ogroman potencijal u Hrvatskoj i možemo sad nabrojiti mnoge sredine, Varaždin, Koprivnica, Rijeka, Sisak, Ploče… Njihovi rezultati prvenstveno su zasluga lokalnih organizacija, svih onih koji su uložili ogroman trud u dijagnosticiranje problema u svom okruženju, a potom u kreiranje i prezentaciju mogućih rješenja. Kada su u pitanju Trogir i naša lokalna vlast, svojim i ranije ovdje spomenutim projektima pokazali smo koliko su nam važne aktivnosti koje će poboljšati kvalitetu života u našoj sredini, od najmanjih koje se odnose na minimalne komunalne zahvate do onih većih, usmjerenih na poboljšanje dostupnih usluga na lokalnoj razini. A sve s ciljem stvaranja ugodne, zdrave i uključive sredine za građane različitih potreba i različitih životnih dobi. Takve lokalne politike i vlasti jasno pokazuju potencijale SDP-a.

Naše lokalne socijaldemokratske politike, kojima je cilj briga za svakog pojedinca u društvu, ne razlikuju se bitno od onoga što možemo ponuditi građanima na nacionalnoj razini. Prošlo je vrijeme kad smo glasove dobivali samo zbog stranačke markice. Ako u prvi plan gurnemo najbolje ljude i fokusiramo se na suvremene politike i komunikaciju s građanima, ne bojim se rezultata.

NACIONAL: Trebaju li lokalni čelnici poput vas ili gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja imati važniju ulogu u toj kampanji i kakav je uopće vaš odnos sa središnjicom stranke?

To je prvenstveno pitanje za predsjednika stranke. Mogu reći da SDP sigurno ima veliki broj kvalitetnih ljudi koji su prepoznati u svojim lokalnim sredinama i koji nesumnjivo mogu donijeti itekako potrebne i prvenstveno pozitivne promjene u Hrvatskoj. Uloge u kampanji sasvim sigurno ovise i o afinitetima pojedinca, a činjenica da je netko iznimno uspješan u upravljanju gradom ili općinom ne znači da bi bio jednako uspješan na nekoj upravljačkoj poziciji na nacionalnoj razini. Konačno, nema dvojbi da stranka treba iskoristiti sve potencijale koje ima i koji doprinosom u kampanji mogu pojačati uspjeh na izborima jer su to prije svega ljudi koji mogu mijenjati društvo. To su pokazali svojim angažmanom u lokalnim sredinama, što je vidljivo samo površnom usporedbom jedinica koje vode SDP-ovci u odnosu na one koje godinama vodi HDZ. Kao potpredsjednik Glavnog odbora imam dobar odnos sa središnjicom stranke, ali i s lokalnim organizacijama diljem zemlje. To su moji kolege s kojima svakodnevno razmjenjujem iskustva što je neizmjerno dragocjeno u kreiranju lokalnih politika, ali i stvaranju temelja za nacionalne politike i inicijative u vremenu koje je pred nama.

NACIONAL: SDP u Dalmaciji uz vas ima još nekoliko uspješnih gradonačelnica i gradonačelnika, poput Ivane Marković u Supetru, Zorana Paunovića u Makarskoj i Miše Krstičevića u Pločama, možete li to iskoristiti i napokon ozbiljnije ugroziti HDZ u Dalmaciji?

Niz je gradonačelnica i gradonačelnika, načelnica i načelnika iz SDP-ovih redova u Dalmaciji koji rade sjajan posao u svojim lokalnim sredinama, od kojih je većina potvrdu uspješnog upravljanja dobila ponavljanjem mandata.

Rekao bih da Dalmacija već od prošlih izbora nije više utvrda HDZ-a. Ako pogledamo samo gradove u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz Trogir, HDZ nema vlast ni u Makarskoj, Supetru i Komiži koje vodi SDP, ali ni u Splitu, Omišu, Sinju i Vrgorcu. Ako pogledamo nešto šire, ni u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji stanje više nije pretjerano povoljno za HDZ. Ipak, kao nešto upućeniji u stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, mislim da se HDZ tu malo uspavao. Imamo ogromnih problema u županiji po pitanju primarne zdravstvene zaštite i školstva i to bih uz regionalni centar za zbrinjavanje otpada možda izdvojio kao ključne probleme.

Dok neke županije na sjeveru intenzivno grade nove škole i provode napredne programe, kod nas još uvijek većina škola provodi dvosmjensku nastavu. Porazno je, usprkos izdašnim sredstvima koja će nam biti na raspolaganju u novoj financijskoj perspektivi, što mi na razini županije za ove i druge probleme nemamo ni spremne projekte. Jedina šansa ostaje okupljanje dobrog tima s jasnom vizijom i dobrim projektima. Spremni su Dalmatinci i na šire promjene, samo je na nama da budemo spremni to kvalitetno preuzeti, zato je posebno važno što se u splitskom SDP-u stvari pokreću jer nema pobjede u županiji bez jakog splitskog SDP-a.

NACIONAL: Kakav odnos sa središnjom vlasti imate kao gradonačelnik Trogira?

Mogu reći da su ti odnosi relativno korektni, i to prije svega na operativnim razinama što je vidljivo kroz brojne projekte koje smo realizirali u suradnji s držanim institucijama. U realizaciji projekata poput onih koje smo proveli u Trogiru, a koji zahtijevaju suradnju s institucijama središnje države, ali i regionalne uprave, na svu sreću nema velikog politikantstva. Naravno da to ne znači da imamo pogodnosti kakve ima npr. Bjelovar, koji je u posljednje vrijeme dobio ogromna sredstva iz proračuna, ali za većinu projekata mogu reći da su realizirani bez većih poteškoća i da smo imali potporu nadležnih institucija. Spomenuo bih npr. dobru suradnju s Hrvatskim cestama s kojima smo, osim izgradnje novog mosta, proveli niz projekata, poput sanacije starog čiovskog mosta i istočnog ulaza u grad. Dobru suradnju ostvarili smo i sa službama unutar Ministarstva kulture, ali i Fonda za zaštitu okoliša.

NACIONAL: Premijer često dolazi u Dalmaciju i hvali se milijunskim projektima, ima li Trogir, osim mosta koji je završen u mandatu ove vlade, neke koristi od toga?

Premijer dolazi na ceremonije i tu nema ništa sporno. Važnije od toga je dostatnost kapaciteta za pripremu i provedbu kvalitetnih projekata na razini države, ali i lokalne samouprave. Državne i gradske tvrtke su te čija je zasluga provedba brojnih projekata, prvenstveno onih financiranih europskim sredstvima što podrazumijeva određenu kvalitetu i ljudske kapacitete koji su u stanju osigurati održivost projekata. Spomenuo bih tu jedan veliki projekt, poboljšanja i izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Kaštela Trogir vrijedan preko milijardu kuna te niz manjih projekata koje smo provodili u suradnji s državom. Srećom, prošla su vremena kad se novac za projekte dijelio dekretom. Imam zamjerki i očekivanja u smislu vodovoda za naše Drvenike ili dinamike izgradnje cesta, ali ne vidim da se nacionalni projekti u Trogiru događaju sporije jer je na vlasti SDP.

NACIONAL: Kakav je vaš komentar najave ukidanja prireza i kako bi se to odrazilo na gradski proračun i neke od projekata?

Svako povećanje plaća je dobro i to će sigurno svi, posebno političari socijaldemokratskih uvjerenja, podržati bez dvojbe. Konkretne najavljene promjene ne mogu komentirati dok ne vidimo konačan prijedlog jer ono što je do sada poznato su samo medijske spekulacije. Međutim, ako ostane samo na tome da promjena podrazumijeva ukidanje prireza, onda govorimo o populističkoj mjeri koja će rezultirati time da će najviše rasti najveće plaće, a rast ostalih plaća bit će simboličan. Ta mjera izgleda kao predizborni spin. Govorit ćemo o tome kako plaće rastu dva do tri posto, a zapravo sakriti problem ogromne inflacije koja sigurno nije na razini prezentirane statistike od 10 do 15 posto, već je značajno viša. Mislim da je Vlada pala na ispitu borbe s inflacijom i zadržavanja standarda građana i da kozmetičkim mjerama želi prikazati kako je uspješna. A ono malo što rade, pokušavaju na teret lokalne samouprave. Ne mogu pozdraviti ako i ovo bude jedna takva mjera, ali komentirat ću kad vidim konačni prijedlog. Otvoreno ostaje pitanje financiranja lokalne samouprave i cjelovite porezne reforme kojom bi se osiguralo da se što više poreza prebaci na kapital i one koji imaju više. Hrvatska je, nažalost, i dalje izrazito centralizirana država i nužno je pronaći kvalitetno rješenje financiranja lokalne samouprave što bi konačno rezultiralo podizanjem kvalitete usluge u lokalnoj zajednici i standarda u predškolskom obrazovanju, vatrogastvu i drugim područjima nadležnosti lokalne zajednice. U ovom trenutku centralnoj državi odgovara da ima slabe gradove i općine kako bi mogla kanalizirati sredstva prema onima kojima oni žele. SDP ima spreman prijedlog reforme funkcioniranja lokalne samouprave. Vjerujem da ćemo ga biti u prilici provesti.

NACIONAL: Kako komentirate trenutno stanje u Brodotrogiru u kojem ste neko vrijeme bili u NO-u i koliko ta tvrtka i njena stabilnost utječu na gospodarstvo cijeloga grada?

Brodotrogir je proteklih godina prošao kroz nimalo lako razdoblje, od procesa privatizacije, restrukturiranja, smanjena broja zaposlenih, do preusmjeravanja u druge tržišne niše. Ipak, tvrtka je opstala pa danas Brodotrogir, odnosno sve tvrtke koje su proizišle iz Brodotrogira, predstavlja najveći gospodarski subjekt u gradu i posljedično najvećeg poslodavca. Veseli da su sve te tvrtke sada na zdravim nogama, od marine i servisnog centra preko Adria Docksa koji se bavi remontom i Brodotrogir Cruisea koji se bavi brodogradnjom. Svjedoci smo tome da se brodogradnja na trogirskom području nije ugasila kako su neki možda i navijali, ona je opstala i širi se što pokazuju i dva nedavno potpisana ugovora za izgradnju megajahti od kojih je jedna dugačka 130 metara. Sve te tvrtke sada traže nove radnike i s plaćama iznad nacionalnog prosjeka u iznosu između 1000 i 1300 eura poželjan su poslodavac.

Kao grad smo stalno isticali, iako je bilo skeptika, da želimo zadržati proizvodnju na tom području i da nećemo dozvoliti nikakve promjene prostorno-planske dokumentacije suprotne onome što je predviđeno još 2013. godine tadašnjim planom Vlade RH. A pri tome stojimo i dalje. Teško je predviđati takve stvari, ali stav grada je da Brodotrogir ima budućnost i ustrajat ćemo u tome prije svega kroz prostorne planove koji su naša domena.