Veleposlanica Kraljevine Švedske u RH, koja je dužnost preuzela krajem rujna prošle godine, govori kako je nakon dvaju stoljeća neutralnosti njezina država 7. ožujka postala 32. članica NATO-a usprkos prvotnom protivljenju Turske i Mađarske
Nakon dva stoljeća neutralnosti, Kraljevina Švedska je 7. ožujka postala 32. članica NATO-a. Iako su u članstvo bile pozvane zajedno, dogodilo se to gotovo godinu dana nakon Finske, budući da su prvo Turska, a onda Mađarska blokirale ulazak Švedskoj, iz različitih razloga. Turski predsjednik Erdoğan dugo je tvrdio da je razlog protivljenja Turske švedska podrška skupinama poput zabranjene Kurdske radničke stranke (PKK), koju i Europska unija i SAD drže terorističkom organizacijom.
S druge strane, Viktor Orbán sve je do prosinca 2023. tvrdio da ne postoji prijetnja sigurnosti Švedske koja “neopravdano optužuje” mađarske vlasti za narušavanje demokracije. No nakon što mu je Europska unija na summitu u prosincu deblokirala 10 milijardi eura iz europskih fondova, Orbán je dao zeleno svjetlo za ulazak Švedske u NATO, sastavši se nakon toga sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.
Na summitu Europskog vijeća prošloga tjedna u Bruxellesu države članice usuglasile su novi paket pomoći Ukrajini, koja nasušno treba municiju i oružje, osobito u svjetlu činjenice da američki Kongres, zbog protivljenja republikanaca, blokira 60 milijardi dolara vojne pomoći.
O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanicom Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj Annom Bodom, koja je dužnost preuzela krajem rujna prošle godine. Pravnica po struci specijalizirana za europsko i međunarodno pravo te međunarodne odnose, Anna Boda karijeru je započela u Odjelu za međunarodno pravo i ljudska prava švedskog Ministarstva vanjskih poslova, a nakon toga je obnašajući različite funkcije unutar veleposlanstava boravila u Buenos Airesu, Beču i Budimpešti. Prije dolaska u Hrvatsku bila je voditeljica Odsjeka za Jugoistočnu Europu i proširenje EU-a pri švedskom Ministarstvu vanjskih poslova, a radila je i kao savjetnica za vanjsku i sigurnosnu politiku u Uredu predsjednika vlade, u Tajništvu za EU koordinaciju.
NACIONAL: Švedska se zastava 11. ožujka zavijorila u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Kako je taj događaj, nakon dva stoljeća neutralnosti, primljen u Švedskoj?
To je zaista povijesni korak za Švedsku, kao i za Finsku prije toga, budući da smo za članstvo aplicirali zajedno, u proljeće 2022. Ali to je ujedno i prirodan korak za nas. Mi smo, doduše, bili vojno nesvrstani preko dva stoljeća, ali smo isto tako vrlo blisko surađivali s NATO-om kao partneri od polovine devedesetih. Kao što je rekao naš premijer Kristersson – Švedska se zapravo vraća kući, u obrambenu zajednicu atlantskih, demokratskih zemalja.
Diljem Švedske organizirane su proslave, a svakako bih htjela naglasiti nešto što je izuzetno važno za cijeli ovaj proces. To je široka politička podrška stranaka u parlamentu, ali i u populaciji. Samo da napomenem da su svečanosti, kada je podignuta švedska zastava u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, nazočili naš premijer i nekoliko članova vlade, naš glavni zapovjednik oružanih snaga, princeza Victoria, kao i šest vođa političkih stranaka, kako bi demonstrirali nacionalno jedinstvo. Ne oko svih pitanja, ali oko ovog svakako da.
‘Kada je podignuta zastava u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, nazočili su premijer i članovi vlade, glavni zapovjednik oružanih snaga, princeza Victoria te vođe šest političkih stranaka, a to pokazuje naše jedinstvo’
NACIONAL: Samo nekoliko sati kasnije švedski su Gripeni poletjeli iznad Baltičkog mora jer je otkriven neidentificirani objekt. Je li to izazvalo paniku, odnosno strah od ruske odmazde za članstvo u NATO-u?
Na naše članstvo u NATO-u u ovom trenutku prvenstveno se gleda kao na odgovor ruskoj invaziji na Ukrajinu, budući da Rusija predstavlja ozbiljnu prijetnju Švedskoj, Europskoj uniji i globalno, budući da smo u najgoroj sigurnosnoj situaciji u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ruska invazija predstavlja ne samo potpuno nepoštovanje međunarodnog prava nego i međunarodnog poretka.
Članstvo u savezu nije samo Švedsku učinilo sigurnijom nego i NATO snažnijim, a to je i velik doprinos globalnoj sigurnosti. Ne bih rekla da je dizanje Gripena izazvalo paniku, nego je, naprotiv, dalo osjećaj sigurnosti. Jer članstvo u NATO-u učinilo je sjever Europe sigurnijim, budući da su sada sve države koje okružuju Baltičko more, naravno – osim Rusije, članice i Atlantskog saveza i Europske unije, kao što je sedam od osam arktičkih država također u članstvu NATO-a.
NACIONAL: Mađarska je bila posljednja država koja vam je blokirala ulazak. Koji su bili stvarni Orbánovi motivi?
Nije na meni da to komentiram. To ćete morati pitati predstavnike mađarske vlade. Švedska je u svakom slučaju sretna da je mađarski parlament ratificirao švedsku kandidaturu i da smo napokon članica NATO-a.
NACIONAL: Turska je dugo bila glavna prepreka. Koje ustupke je švedska vlada učinila kako bi dobila zeleno svjetlo? Naime – Danska je zabranila paljenje Kurana, a švedska vlada rekla je kako to nije moguće jer biste morali mijenjati ustav.
Kao što se sjećate, Švedska, Turska i Finska su na summitu NATO-a u Madridu u srpnju 2022. potpisale Trilateralni memorandum. Proveli smo obveze, koje smo preuzeli memorandumom, zajedno s Turskom, kako bismo odgovorili na legitimne sigurnosne probleme. To je za dobrobit obje naše zemlje i mi ćemo nastaviti razvijati našu suradnju, kako bilateralno tako i kao saveznici. Riječ je o dugotrajnom angažmanu. Iako je švedska vlada jasno izjavila da je spaljivanje Kurana ili bilo koje druge svete knjige čin vrijedan prezira, Trilateralni sporazum ne bavi se pitanjima vezanima za Kuran.
NACIONAL: Traje treća godina ruske agresije na Ukrajinu, Putin je dobio još jedan šestogodišnji mandat, a u EU se osjeća određeni zamor pomaganjem Ukrajini. S druge strane, francuski predsjednik ne odustaje od prijedloga slanja francuskih vojnika u Ukrajinu. Kakav je stav Švedske o tom prijedlogu?
Švedska u svakom slučaju smatra da EU mora nastaviti pomagati Ukrajini i to je jedna od najvažnijih zadaća naše generacije. Jer to je, naravno, i u našem vlastitom interesu. U Švedskoj postoji vrlo snažna podrška javnosti pomoći Ukrajini i po tome smo negdje na vrhu među europskim zemljama. Prošlog petka lideri europskih zemalja sastali su se na summitu u Bruxellesu i dogovorili novi paket pomoći Ukrajini, uključujući i vojnu pomoć.
Ono što je najvažnije u ovom trenutku jest da Ukrajina dobije dovoljno municije i vojne opreme koja joj je potrebna, kako bi se mogla nastaviti braniti. Švedska želi da EU kupuje municiju na globalnoj razini kako bi udovoljila akutnim potrebama Ukrajine. Švedska na mnoge načine pomaže Ukrajini, uključujući vojnu potporu, obuku ukrajinskih vojnika i misiju EU-a EUMAM. Radimo ono što smatramo da je nužno – a to je, kao što sam rekla, slanje municije i ostale vojne pomoći Ukrajini.
NACIONAL: Švedska je nedavno uvela obvezno služenje vojnog roka, a Hrvatskoj se o tome vode burne političke rasprave. Kako su uvođenje vojne obveze primili švedski građani?
Dok sam bila mlada, vojni je rok još uvijek bio obvezan. Onda se, tijekom devedesetih, od toga odustalo i mi smo smanjili našu vojnu potrošnju, kao i izdvajanja za obranu. No 2017. godine odlučili smo se na obavezan sistem vojnog roka, koji je rodno neutralan – naime, odnosi se i na žene i na muškarce i uglavnom traje deset mjeseci. To je dio našeg sustava opće obrane. Osim vojnog roka, postoji i civilno služenje, kao i opće, nacionalno služenje koje se odnosi na svu odraslu populaciju, u slučaju visokog rizika od rata.
Mislim da to svi razumiju i, ako pogledate istraživanja povjerenja građana u švedske institucije, oružane snage uvijek su na visokom mjestu. Posljednjih nekoliko godina to je povjerenje još i poraslo jer mislim da je porasla svijest o ozbiljnosti sigurnosne situacije u Europi. No to je i dio obrazovanja kroz koji se djeci objašnjava zašto je služenje vojnog ili civilnog roka važno za naše društvo i obranu naše zemlje.
NACIONAL: Švedska je izložena hibridnom ratu od strane Rusije – koliko su se te aktivnosti pojačale zbog ulaska u NATO?
Teško je reći o čemu to ovisi, ali doista svjedočimo povećanom broju cyber-napada i povećana je prijetnja hibridnim ratom. To je drugačija situacija od klasičnih konflikata iz povijesti, iako je rat informacijama postojao oduvijek, u svim konfliktima.
No u svakom slučaju postoji potreba da se poveća svijest o toj opasnosti, kroz educiranje ljudi, kako bismo ojačali otpornost našeg društva prema različitim oblicima prijetnji. Zato je Švedska i osnovala Agenciju za psihološku obranu, čiji je zadatak upravo podignuti razinu svijesti kod građana i spriječiti širenje dezinformacija o našoj zemlji, naravno, u suradnji s ostalim međunarodnim akterima.
Naime, cilj svih kampanja koje šire dezinformacije jest pogoditi naša društva ondje gdje postoji najveća mogućnost da se kreiraju nered, kaos i općenito nepovjerenje u institucije, kao i u informacije koje dolaze iz klasičnih medija i činjenice.
Na tim smo područjima vrlo osjetljivi i kao pojedinci morali bismo dva puta promisliti o tome odakle dolaze informacije koje dobivamo i biti oprezni prije nego što ih nastavimo širiti dalje. Zato vi, kao klasični mediji, imate tako važan zadatak u vremenima kada se traže točne informacije, budući da se medijsko okruženje, uz sve društvene mreže i ostale platforme, dramatično promijenilo u posljednjim desetljećima.
NACIONAL: Jedan od europskih zajedničkih problema su i migranti, kojih je najviše u Njemačkoj i skandinavskim zemljama. Upravo na ksenofobiji rastu nacionalističke stranke i stranke krajnje desnice. I u Švedskoj su na izborima 2022. radikalno desni Švedski demokrati ostvarili povijesni rezultat i podržavaju manjinsku vladu. Rastu li Švedski demokrati i dalje?
Rekla bih da su migracije pitanje kojim se bave sve države i sve vlade i zato moramo surađivati kako bismo prevladali taj problem, i na europskoj i na međunarodnoj razini. I o tome su europski čelnici raspravljali na summitu u Bruxellesu prošlog petka. Imamo i dobar dijalog Švedske i Hrvatske o tom pitanju.
Švedska migracijska politika upravo prolazi kroz velike promjene, prije svega reduciranjem broja migranata koji neregularno dolaze u Švedsku, a u skladu s međunarodnim zakonima i obvezama. Vlada već poduzima određene korake u tom smjeru, a fokusira se i na integraciju migranata koji su već stigli u Švedsku.
Naravno, ima pozitivnih efekata migracije, ali i izazova koje migracije donose, a to je dio rasprave koja je sada prilično aktivna u Švedskoj. Što se tiče jačanja radikalne desnice, ne bih željela etiketirati nijednu stranku. Švedska ima manjinsku vladu koju čine tri stranke – umjereni, demokršćani i liberali – a Švedski demokrati je podržavaju u parlamentu na temelju sporazuma koji su potpisali. Jačaju li Švedski demokrati – ne mogu vam reći, morat ćete pogledati posljednja istraživanja javnog mnijenja u Švedskoj.
‘Švedska na mnoge načine pomaže Ukrajini, uključujući vojnu potporu, obuku ukrajinskih vojnika i misiju EU-a EUMAM. Radimo ono što smatramo da je nužno protiv ruske invazije koja je i nama prijetnja’
NACIONAL: Hrvatska doduše nije kupila Gripene, ali razvijamo suradnju na drugom planu. Naime, hrvatska tvrtka Dalekovod dobila je posao izgradnje novog dalekovoda u Švedskoj, ukupne dužine 43 kilometra i vrijednog više od 40 milijuna eura. Koliko je taj projekt važan za suradnju naše dvije zemlje?
Općenito bih rekla da je za bilateralne odnose između Švedske i Hrvatske suradnja između švedskih i hrvatskih tvrtki i poduzetnika vrlo važna. Smatramo da je važno imati dobru poslovnu suradnju i trgovinsku razmjenu, kako bismo ojačali konkurentnost i ekonomije obiju zemalja.
Mislim da ta suradnja daje doprinos inovacijama, kao i održivim rješenjima. Nama je to vrlo važno, a to je ujedno i jedna od mojih bitnih dužnosti – pomagati švedskim kompanijama koje su već prisutne u Hrvatskoj ili žele investirati u Hrvatsku.
Sada otprilike 50 švedskih tvrtki posluje u Hrvatskoj, zapošljavaju 10.000 građana Hrvatske na različitim područjima – od ICT-ja i drvne industrije do sigurnosti, farmacije, brige za zdravlje i sličnog. A to onda pridonosi i suradnji i izgradnji boljih odnosa naše dvije države na različitim razinama.
NACIONAL: Približavaju se europski izbori – očekujete li da će upravo zbog ruske agresije na Ukrajinu, pobune poljoprivrednika i hibridnog rata koji provodi Rusija diljem EU jačati stranke krajnje desnice i što će to značiti za europsko jedinstvo?
Ne bih željela spekulirati o rezultatima europskih izbora. U mnogim zemljama članicama izborne kampanje već su počele. Ono na što bih željela podsjetiti, usprkos svim problemima, jest veliko jedinstvo EU u podršci Ukrajini, protiv ruske agresije, i to je izuzetno bitno ne samo za slobodu Ukrajine nego i za slobodu svih nas.
Jer europski projekt je tu da štiti našu slobodu i naše demokracije. Mislim da bismo se tijekom ove izborne kampanje za europske izbore trebali fokusirati upravo na snagu Europske unije i snagu našeg jedinstva te da je to ono na čemu moramo kontinuirano zajednički raditi.
NACIONAL: Jedan od apsurda je da je izlaznost u novim zemljama članicama, koje su toliko stremile članstvu u EU, vrlo niska. Kakva je u Švedskoj?
Posljednji puta bila je između 50 i 60 posto i vjerujem da će opet biti vrlo visoka. Osim toga, europske institucije u državama članicama rade na tome kako povećati izlaznost, dok je švedska ministrica za EU Jessika Roswall počela odbrojavanje od sto dana do izbora.
Svaki dan objavljuje videoklip u kojem objašnjava zašto je članstvo u EU važno, na koji način utječe na naše svakodnevne živote i koje sve beneficije donosi. No mislim da je najvažnije doprijeti do mladih ljudi. Bitno je da oni shvate važnost svoga glasa u EU.
Komentari