Objavljeno u Nacionalu br. 832, 2011-10-25

Kukuriku koalicija osvojit će većinu u Saboru, a pravi trijumf smiješi se Lesarovim laburistima kojima ankete predviđaju šest zastupničkih mandata

Stranke Kukuriku koalicije SDP, HNS, IDS i HSU na izborima bi osvojile apsolutnu parlamentarnu većinu od 77 mandata, pokazalo je veliko istraživanje koje je HNS nedavno naručio za svoje i potrebe koalicije. Istraživanje koje je agencija Promocija plus potkraj rujna provela na 8000 ispitanika (800 po izbornoj jedinici) pokazuje da stranke Kukuriku koalicije zajedno dobivaju deset mandata više od 67 zastupnika koje su četiri stranke ostvarile zasebnim nastupima na izborima prije četiri godine.

Po njemu HDZ dobiva 44 mandata, za trećinu manje nego u sadašnjem sastavu u kojem su osvojili 66 mjesta (od toga pet u dijaspori), i riječ je o istinskom potopu jer su čak i 2000. godine osvojili 46 mandata i pojedinačno bili najjača stranka u parlamentu. Hrvatskim laburistima Dragutina Lesara anketa predviđa 6 zastupnika i oni bi jedini mogli proglasiti izborn i trijumf, budući da ih sada u Saboru predstavlja samo Lesar, ali i da nemaju baš nikakvih proračunskih dotacija i financiraju se isključivo iz članarina i skromnih donacija simpatizera.

HDSSB-u se smiješe 4 mandata, po 2 neovisnoj listi Ljube Jurčića “Znati kako”, HSS-u i HSP-u, dok bi na jedan mandat mogli računati neovisna lista “Stijena” Milana Bandića, HGS Željka Keruma, i lista Ladonja Plinija Cuccurina. U istraživanju se navodi da je tzv. visećih mandata (koji su na granici ulaska u parlament) čak deset, od čega 4 HSLS-ova, 3 Jurčićeva, 2 HSS-ova i 1 HDSSB-ov. Pokaže li se da je ova anketa točno predvidjela biračku volju, u 7. sazivu Sabora, umjesto sadašnjih 12, u diobi mandata sudjelovalo bi 13 stranaka i neovisnih lista.

OPOZICIJSKI SAVEZ NA ČELU SA šefom SDP-a Zoranom Milanovićem s ovom anketom ima razloga tek za umjereni optimizam. Premda osvajaju apsolutnu većinu, ona će, budu li rezultati izbora istovjetni nalazu ankete, biti vrlo tanka, jer će iznositi tek jedan mandat više iznad natpolovične većine, i vrlo je izvjesno da bi Kukuriku koalicija morala tražiti dodatne partnere kako bi imala uvjerljivu, stabilnu većinu za svoju vladavinu. Oni realističniji u njenim redovima skloni su reći da je rezultat koji pokazuje anketa, iako govori o apsolutnoj pobjedi, ravan porazu zbog tanašne i fragilne većine koja ne svjedoči o snažnom legitimitetu jer građani traže velike promjene, dok bi samo relativna pobjeda, od koje strahuje dio oporbenjaka, bio prava katastrofa. Prilično neugodno iznenađenje za kastavski savez izvrstan je rezultat Lesarovih laburista koji bi uzeli čak šest mandata, te Jurčićeva dva, uz još tri viseća. Svjesni su da su to mandati koje će izglasati birači na koje je koalicija računala.

Stoga će, uz onaj protiv HDZ-a, oporbena četvorka otvoriti još jedan izborni front, i to ponajprije protiv Lesara, jer aspiriraju na isto biračko tijelo, i protiv Jurčića, koji, iako ideološki nedefiniran, također gricka dio njihova elektorata. I Lesar i Jurčić skidaju glasove Kukuriku koalicije, pa će se dio njene kampanje usmjeriti na prokazivanje Lesara i Jurčića kao populista i demagoga, koji daju programska obećanja bez pokrića i stvarne mogućnosti realizacije. Posebno će se, otkrivaju u oporbenom kvartetu, usmjeriti na Lesara i pokušati ga prikazati kao autoritarnog vođu stranke, kojemu se ogranci raspadaju, a članstvo ga masovno napušta, uključujući i sisačkog suca Tončija Majicu, poznatog po tome što je osudio Inu za onečišćenje okoliša. Pomoć u toj taktici imat će i od zviždačkih blogova poput laburisti.blog.hr na kojem se okupljaju nezadovoljnici Lesarovim predsjednikovanjem i bivši članovi njegove mlade stranke. Dodatni motiv za takav nastup prema Lesaru imaju u rezultatima ankete koji pokazuju da šefa laburista u velikoj većini izbornih jedinica birači doživljavaju bitno pozitivnije od vrlo izglednog budućeg predsjednika Vlade Milanovića. Prema anketi, šampionka pozitivne percepcije je HNS-ovka Vesna Pusić, za kojom zaostaju i Lesar i Milanović, dok je daleko pri dnu Jadranka Kosor.

U SPREČAVANJU GUBITKA svojih glasova Kukuriku partneri uzdaju se i u vrlo jak fenomen bipolarizacije političke scene koji, ističu, jača kako se izbori približavaju i po kojem birači, kad se nađu pred glasačkom kutijom, ne žele gubitak svog glasa, pa se opredjeljuju za jednu od dviju najjačih opcija. Ipak, budu li imali tanku većinu, Kukuriku će morati posegnuti za dodatnim partnerima, i vjerojatno je da će morati pregovarati s Lesarom, ali i manjincima, kojih se svih osam uvijek drže zajedno i, u pravilu, uvijek idu uz vlast. Problem za svakog mandatara je u tome što su uvijek teški i zahtjevni pregovarači, s nemalim financijskim apetitom, zbog čega ih u dva najveća bloka posprdno nazivaju etnobiznismenima. Budući mandatar, bude li za stabilnu većinu morao pregovarati s osam manjinskih zastupnika, morat će imati uho za specifične manjinske probleme i biti spreman da posegne u proračun kako bi omogućio realizaciju manjinskih programa. Za svaku vladu posebno su “skupi” zastupnici srpske manjine, vjerojatno će i u idućem mandatu svi biti SDSS-ovi, jer je riječ o vrlo konkretnom podmirivanju troškova povratka srpskih izbjeglica, obnove kuća, rješavanje mirovina… Ako kalkulacija za većinu bude uključivala Lesara, vjerojatni mandatar Milanović naići će na vrlo teškog i tvrdog pregovarača. Šef laburista već sada najavljuje da u vlast neće pod svaku cijenu, spreman je ostati i u opoziciji ne bude li u budućoj većini po principu “uzmi ili ostavi” prihvaćena laburistička platforma od deset točaka. U tih deset zahtjeva među visokorangiranim ultimativnim prioritetima laburista je neposredna demokracija, odnosno referendumsko izjašnjavanje građana o svakoj važnijoj temi, povećanje neoporezivog dijela plaće do razine minimalca od 2800 kuna, ali i ukidanje devizne klauzule.

ANKETA U SVIM izbornim jedinicama pokazuje u prosjeku 20-ak posto neodlučnih i čak do 30-ak posto apstinenata. Padne li i kod neodlučnih konačna odluka o tome koga će zaokružiti na glasačkom listiću, moglo bi se promijeniti brojčano stanje u parlamentu, jer istraživanje pokazuje deset visećih mandata koji su tik do prelaska praga. Budući da analiza biračkog tijela upućuje na to kako neodlučni birači mahom naginju desnom političkom spektru, a nisu se odmah spremno izjasnili u korist HDZ-a, njihovi bi glasovi mogli otići bliskim konzervativnim opcijama, što bi uzelo pokoji mandat HDZ-u, a konačni rezultat za tu stranku bio bi još porazniji. Od deset visećih mandata u anketi četiri otpadaju na HSLS, koji se u ovoj kampanji priklonio “kritici svega postojećeg”, uz ipak naglašeniju lijevu notu, pa bi mogao stradati poneki kukuriku mandat, a poslu zastupnika nadaju se Darinko Kosor i Velimir Srića. Ozbiljnije bi se još jednome mandatu mogli nadati u 9. izbornoj jedinici gdje prolazi tvrđa nacionalna i domoljubna retorika, za što vjeruju da imaju dovoljno jakog Dražena Budišu, a to bi moglo skinuti jedan HDZ-ov mandat. Na visećim mandatima HSS ima dva, Damira Bajsa i Stipe Gabrića Jambe, što bi opet moglo ugroziti HDZ-ov rezultat, kao i jedan viseći HDSSB-ov u četvrtoj jedinici. I lista Ljube Jurčića visi s tri mandata, a kako on kombinira i lijeve i desne elemente (što pokazuje i koalicija s HDZ-ovim umirovljenicima s jedne, te Hrvatskom radničkom strankom i PGSom s druge strane) s druge strane, prijetnja je objema velikim opcijama kukuriku stranke u 1. izbornoj jedinici ostvarile su zajednički devet mandata, a isto toliko, predvođenima Milanovićem, na prosinačkom izjašnjavanju građana predviđa im i njihova anketa. HDZ na čelu s Gordanom Jandrokovićem pao bi sa sadašnjih pet na tri zastupnika, a po mandat bi uzeli laburist Branko Vukšić i neovisni Jurčić, koji će se natjecati u toj jedinici. Za tu izbornu jedinicu anketa pokazuje 19,8 posto neodlučnih glasača i čak 31,1 posto izbornih apstinenata. Kukuriku koalicija koju u 2. izbornoj jedinici vodi koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić dobiva sedam zastupnika, jednog više nego na prošlim izborima. HDZ s čelnim Đurom Popijačem i tu je na gubitku u odnosu na prošle izbore i umjesto pet osvaja četiri zastupnika. Još jedan mandat smiješi se laburistima, HSS-ovcu Josipu Friščiću, te Milanu Bandiću, čija se kandidatura očekuje upravo u toj jedinici, u kojoj se uspješno za SDP natjecao na prethodnim izborima. Kukuriku, prema anketi, u 3. izbornoj jedinici predvođen HNS-ovcem Radimirom Čačićem ponavlja devet mandata s prošlih izbora, a četiri s Tomislavom Karamarkom ponovno dobiva i HDZ. U svojoj izbornoj jedinici u Sabor će ući i laburist Dragutin Lesar.

ČETVRTA IZBORNA JEDINICA, prema ovom istraživanju, za Kukuriku koaliciju koju vodi Biljana Borzan sa šest zastupnika znači jednog zastupnika više u odnosu na sadašnje stanje, dok će HDZ s prvom violinom Vladimirom Šeksom zabilježiti dvostruko lošiji rezultat i pasti sa šest na tri zastupnika. HDSSB čiji će Vladimir Šišljagić biti prvi povećat će broj zastupnika s dva na tri, a u Sabor iz osječke jedinice ulaze i laburist Željko Lukšić te šef HSP-a Daniel Srb. Još je jedan viseći mandat za HDSSB, koji će nastojati pretvoriti u realni odlukom da im izborne liste nosi osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš. Postoje nagađanja da bi Glavaš mogao biti i prvi kandidat na listi u toj jedinici, no odluka još nije pala, a ovisit će i o tome hoće li uspjeti na vrijeme pribaviti hrvatske dokumente koji su mu ljetos istekli. Bitno bolji rezultat u usporedbi s prošlim izborima Kukuriku koalicija s prvim Igorom Dragovanom postiže u 5. izbornoj jedinici gdje će umjesto dosadašnja četiri imati sedam zastupnika, a HDZ na čelu s Petrom Čobankovićem pada s osam na pet. Na mandat još mogu računati HDSSB-ovac Boro Grubišić i HSP-ov gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, dok visi još jedan mandat Jurčićevoj listi. Pomak nabolje za kastavski savez je i u 6. izbornoj jedinici, gdje poboljšava rezultat za jedan mandat i u idućem bi sazivu imaa osam zastupnika, koje će na izborima povesti sisačka županica Marina Lovrić Merzel. Jednog zastupnika manje, pet, imat će HDZ pod vodstvom rehabilitiranog bivšeg financ-ministra Ivana Šukera. S potvrdom jedinog mandata iz te jedinice može računati HSS-ovka Marijana Petir.

U 7. IZBORNOJ JEDINICI Kukuriku pod vodstvom Milanke Opačić osvaja devet mandata, dva više od sadašnjeg stanja, a HDZ koji predvodi Martina Dalić s aktualnih šest pada na četiri mandata. Zastupnik će ponovno postati i nekadašnji HNS-ovac, danas laburist Nikola Vuljanić, a mandat visi čelniku Bloka umirovljenici zajedno Lazaru Grujiću, koji na izbore izlazi u koaliciji s Jurčićem. Za tradicionalno opozicijsku 8. jedinicu istraživanje za Kukuriku kojemu je na čelu Zlatko Komadina donosi neugodno iznenađenje, jer bi u odnosu na prošle izbore izgubili tri mjesta u parlamentu i pali s 11 na osam mandata. HDZ s Davorom Božinovićem zadržava svoja tri mjesta, a u diobi mandata svoj će dobiti i labinska laburistica Nansi Tireli. U Sabor bi se mogao vratiti i PGS-ovac Darijo Vasilić, koji nastupa na Jurčićevoj neovisnoj listi, kao i čelnik Ladonje Plinio Cuccurin. Kukuriku s Arsenom Baukom popravlja rezultat i u najjužnijoj 10. jedinici, pa će u idućem sazivu umjesto pet imati sedam zastupnika, dok HDZ Branka Bačića pada s osam na šest poslanika. Anketa pokazuje i ulazak HGS-ovca Željka Keruma u Sabor, dok je mandat HSS-ovca Stipe Gabrića Jambe viseći. Iz 11. izborne jedinice, nakon ustavnih promjena, biraju se samo tri zastupnika dijaspore, a u BiH, za razliku od dosadašnje prakse, glasat će se na samo pet biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, Tuzli i Banjaluci, što bi moglo bitno smanjiti birački odaziv. Kukuriku koalicija i na ovima, kao i na prethodnim izborima, iz načelnih razloga bojkotira izlazak u toj jedinici. Od nje, međutim, velika očekivanja imaju HDZ i Bandićeva “Stijena”, a s listama će se pojaviti i HSP, HSLS s vodećim Mladenom Zeljkom, te Jurčić čiju će listu predvoditi Ilija Tolić.