Njemačkim socijaldemokratama, vjerojatno neće biti do slavlja na kongresu stranke u Berlinu (8. do 10. prosinca) jer, prema najnovijoj anketi „Njemački trend” (Deutschlandtrend), koja se redovno provodi za njemački javni servis ARD, Socijaldemokratska stranka (SPD) kancelara Olafa Scholza trenutno može računati samo na 14 posto glasova birača. To je dva posto manje nego u studenom i najniža je vrijednost od lipnja 2021.

Partneri u vladi, Zeleni, trenutno imaju 15 % (+1), a liberali (FDP) bi bili ispod izbornog praga i ne bi ni ušli u Bundestag s četiri posto (+/-0).

Što se tiče opozicije, demokršćanske stranke CDU i CSU bi trenutno dobile 32 % (+2), što je najveća vrijednost od ožujka 2021, a slijedi desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 21 % (-1). Ljevica ne bi bila zastupljena u Bundestagu jer bi osvojila samo tri posto (-2).

Daljnji gubitak simpatija za Olafa Scholza

Radom vlade trenutno je zadovoljno samo 17 % birača, što je novi minimum. Njih 82 % smatra da vlada ne ispunjava dobro svoje zadatke.

Na meti kritike je posebno kancelar: samo 20 % ispitanih trenutno je zadovoljno radom Olafa Scholza. To je najniža vrijednost za nekog kancelara od kada se radi anketa „Njemački trend”, odnosno od 1997.

Doduše, skoro svaki drugi ispitanik (48 %; -16 od travnja 2022.) smatra da se Olaf Scholz ponaša razborito. Međutim, samo četvrtina ga trenutno vidi kao dobrog kriznog menadžera (23 o%; -14). Samo 12 % potvrđuje njegovu sposobnost da uvjerljivo komunicira (-15), a samo 27 % smatra da je on dorastao poslu kancelara (-20).

Foto: EPA/FILIP SINGER

Razlog za kritiku?

SPD, Zeleni i FDP već dvije godine čine saveznu vladu. Prošli su kroz nekoliko kriza, ali nijedna nije bila tako duboka kao trenutna proračunska kriza.

Sredinom studenog je Ustavni sud djelomično poništio vladinu financijsku politiku. SPD, Zeleni i FDP su preraspodijelili više od 60 milijardi eura neiskorištenih kreditnih ovlasti, svojevremeno namijenjenih ublažavanju posljedica od pandemije korone, – za projekte zaštite klime. Sada postoji ogromna rupa u državnom proračunu za 2024., koji je već odavno trebao biti izglasan. Štednja, ili podizanje novih kredita i ponovna suspenzija kočnice dugova? Oko toga se koalicija ne može dogovoriti.

U ovoj situaciji od kancelara se očekuje da izvede vladu iz krize. Ali, gdje bi moglo biti rješenje? Na to pitanje ni građani nemaju jedinstven odgovor.

Skoro polovina birača (47 %) računa da će doći so smanjenja izdataka države, prije svega na području troškova različitih projata i kada su u pitanju investicije, dok 35 % računa na ponovno proglašenje financijskog izvanrednog stanja, a time i na suspenziju kočnice dugova. Svega osam posto građana zalaže se za više poreza i nameta.

Pristalice SPD-a (59 %) i Zelenih (55 %) posebno se zalažu za suspenziju kočnice dugova. Glasači CDU/CSU (58 %) i AfD (69 %) podržavaju jasne mjere štednje. Stranačke pristalice FDP-a i Ljevice nisu posebno iskazane, jer, prema anketi, te stranke ne bi ni ušle u savezni parlament Bundestag.

Smanjiti socijalnu potrošnju i pomoć Ukrajini?

Anketari su pitali građane i gdje točno uštedjeti, ako se ne dižu novi krediti: 64 % građana smatra da treba smanjiti davanja za nezaposlene (Bürgergeld). Protiv toga je 31 %. Ali, Nijemci su također prilično otvoreni za smanjenje vojne pomoći Ukrajini (54:41 %).

Nasuprot tome, kritički se gleda na moguće uštede u klimatskoj transformaciji privrede (41:55 %), a posebno u planiranoj osnovnoj zaštiti djece (27:69 %).

Kao i kod općeg pristupa budžetskoj krizi, mišljenja u stranačkim taborima se značajno razlikuju i kada su u pitanju konkretne opcije štednje. Glasači SPD-a i Zelenih većinom odbacuju rezove kada je riječ o zaštiti klime i pomoći za djecu.

Većina pristalica CDU/CSU podržava isključivo smanjenje izdataka za nezaposlene, dok pristalice AfD-a podržavaju kako smanjenje pomoći Ukrajini, tako i sredstava za klimatsku transformaciju privrede, ali ne i za osnovnu zaštitu djece.

Klima: Nijemci misle da čine dovoljno i da su sad na redu drugi

U Dubaiju se trenutno održava 28. Konferencija UN-a o klimi. Očekivanja njemačkih građana od globalne suradnje u toj sferi su niža nego u kontekstu prethodnih konferencija, 2018. u Katovicama ili 2021. u Glasgowu.

Samo deset posto njemačkih građana trenutno je uvjereno da se međunarodna zajednica može nositi s posljedicama klimatskih promjena, dok 86 % u to ne vjeruje. Ispitanici nisu skeptični samo zbog učestalosti ekstremnih vremenskih prilika – Nijemci sumnjaju i u doprinos drugih zemalja.

Većina njemačkih građana ima dojam da Njemačka već čini mnogo u borbi protiv klimatskih promjena i da bi ostale zemlje sada trebale više učiniti (62 %).

Većina Nijemaca i dalje smatra nužnima ograničenja u načinu života (70 %; -15). Međutim, ta većina više nije tako velika kao 2019. godine, piše Deutsche Welle.