Ekstremni vremenski uvjeti kao posljedica klimatskih promjena ne zaobilaze dakako ni Hrvatsku. Prošlih ljeta proživljavali smo rekordne vrućine, suše i požare, dok se sada ponovo suočavamo s poplavama zbog dugotrajnih obilnih kiša. Kao što svjedočimo posljednjih dana, najteže je u Obrovcu, Hrvatskoj Kostajnici, Gračacu, Novoj Drenčini, a Kupa buja i prema Petrinji, Sisku, Karlovcu.  

Službe su na terenu, pomaže vojska, no – katastrofalne posljedice po kuće, infrastrukturu i imovinu mogle bi se izbjeći pravovremenim preventivnim mjerama. Iako postoje planovi obrane od katastrofe i iako mnogi klimatološki, pa i hidrološki stručnjaci tvrde da se u slučaju ovakvih količina oborina ne može puno napraviti, činjenica jest da je Republika Hrvatska posljednjih desetljeća potpuno zanemarila održavanje vodnih tokova rijeka, čišćenje i odmuljivanje dna, obnovu nasipa, a o izgradnji kanala kojima bi se odlijevao višak vode u ovakvim situacijama, ili koji bi se koristili za navodnjavanje u sušnim godinama, gotovo da se i ne razmišlja.  

Čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš cijelu tu situaciju komentirala je u emisiji “Gošća dana” Radio Nacionala, a s njome je razgovarala Tamara Pavlica.

Kako komentirate situaciju na poplavljenim područjima – čini se kao da su nadležne službe opet iznenađene, upitana je Mrak Taritaš koja se na početku odmah osvrnula na klimatske promjene.

“Klimatske promjene su činjenica, tu opće nema nikakvih dilema. Jednako tako, ne morate se baviti klimatskim promjenama, dovoljno je da pogledate svoj pametni telefon – kojeg svi, više manje, imamo – uključimo onaj dio gdje nam je vremenska prognoza i vidimo onih deset dana. Tih deset dana otprilike je deset dana kiše… Dakle, klima se mijenja”, navodi saborska zastupnica.

Za to, ističe, moramo biti pripremljeni. Spomenula je Hrvatsku Kostajnicu za koju kaže da je u posljednjih devet mjeseci plavila čak šest puta.

“Idemo vidjeti što treba napraviti, a ne čuditi se. Ministri u posebnim uniformama obilaze pa gledaju pa najavljuju pa govore o šest mjeseci, godinu dana. Nešto možete prevenirati čišćenjem kanala”, smatra Mrak-Taritaš koja potom spominje velike požare i data upozorenja za čišćenjem šuma.

“Jednako tako, kada je riječ o velikim vodnim valovima, trebaju se čistiti svi mogući – i najmanji – kanali jer je najvažnije da se ta velika količina vode uspije odvesti izvan naseljenog mjesta ili poljoprivredne površine”, dodaje.

Drugi problem na koji svi trebaju ukazivati, kaže, jest da smo mi svojim zakonodavstvom ograničili eksploataciju pijeska i šljunka.

“Da se iz nekakvih vodotoka bez kriterija ne treba eksploatirati, jednim dijelom se slažem, ali ništa ekstremno nije dobro. Sada se dogodilo da su se korita rijeka digla za pola metra, metar”, navodi Mrak-Taritaš u razgovoru za Radio Nacional dodajući kako se o tome treba voditi računa jer rijeke dovode i pijesak i šljunak.

No ni tu nije stala. Kaže kako klimatske promjene traže još jednu stvar. “To je da u sustavu prostornog planiranja vodimo računa o ‘Karti 3’. To su uvjeti i načini korištenja gdje su ograničenja korištenja. Tu moram reći – pojedini gradovi nastali su na rijekama. Obrovac je nastao uz Rijeku, Hrvatska Kostajnica isto. Karlovac uvijek govori na koliko je rijeka… Protiv opasnosti od visokih voda treba se boriti kontinuiranim održavanjem, pametnim prostornim planiranjem i izgradnjom nasipa”, pojašnjava.

Među ostalim, važno je, ističe, da se ta voda slijeva uz prirodno tlo. “S time se treba kontinuirano baviti”, ponavlja.

Emisiju u cijelosti možete preslušati u nastavku: