Prošloga tjedna u Hrvatskom saboru vodila se žestoka višesatna rasprava o reviziji tzv. Vatikanskih ugovora na prijedlog saborske zastupnice i predsjednice GLAS-a Anke Mrak-Taritaš. Prijedlog je podnesen prije gotovo pet mjeseci, a na red je došao jer ga je podržalo 30 saborskih zastupnika iz redova GLAS-a, Centra i SSIP-a, SDP-a, Možemo!, HSS-a i Radničke fronte, IDS-a te Fokusa i Reformista, dok su Socijaldemokrati imali određene dvojbe. Naime, Hrvatska je sa Svetom Stolicom 1996. potpisala tri ugovora –Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, Ugovor o pravnim pitanjima i Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH. Četvrti, Ugovor o gospodarskim pitanjima, potpisan je 1998. U svakom od ugovora postoji odredba koja otvara mogućnost preispitivanja potpisanih prava i obaveza, što može pokrenuti bilo koja potpisnica ugovora ako se promijene okolnosti.

Inače, Anka Mrak-Taritaš održala je i press konferenciju na temu najnovije afere na Geodetskom fakultetu, gdje je nakon istrage Ureda javnog tužitelja Europske unije uhićeno ukupno trideset ljudi, među njima i bivši dekan Almin Đapo i Boško Pribičević, profesor na tom fakultetu. Uhićeni su zbog sumnje da su u razdoblju od svibnja 2019. do studenoga 2023. nenamjenski trošili europski novac. Ukupna procijenjena šteta je 2.073.514,46 eura, od čega je šteta za proračun EU-a 1.715.017,32 eura. Situaciju komplicira i činjenica da je Ministarstvo kulture i medija tom istom fakultetu isplatilo 19 milijuna kuna za 3D snimanje objekata oštećenih u potresu iako je upitna svrsishodnost takvih snimki, koje su se od privatnih tvrtki mogle dobiti znatno jeftinije. Prošloga tjedna premijer je to pokušao opravdati činjenicom da se ne radi o europskom novcu već novcu iz državnog proračuna.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Ankom Mrak-Taritaš, predsjednicom stranke GLAS i bivšom ministricom graditeljstva i obnove.

NACIONAL: Kako komentirate posljednju aferu s Geodetskim fakultetom u koji su ušli istražitelji EPPO-a, koja je višestruko neugodna za Vladu Andreja Plenkovića. O tome je pisao Nacional, a premijer je, čini se, zbog toga prilično nervozan?

Točno, čini se da je premijer prilično nervozan. Ali nije nervozan zato što je počinjen niz malverzacija, već je nervozan zato što su mediji koji se bave istraživačkim novinarstvom odradili svoj dio posla. I usudili su se to objaviti. A premijer umjesto da je izašao pred javnost i objasnio o čemu se radi, nastavio je petljati i muljati, zajedno sa svojom ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek. Mi još do danas nemamo jasan podatak o tome radi li se o sredstvima EU-a ili o novcu iz proračuna. Prvo se tvrdilo da je dio sredstava korišten iz Fonda solidarnosti, namijenjenog za obnovu nakon potresa i elementarnih nepogoda. Da bi se onda pojavio podatak da to izgleda nije tako. Odnosno, ministrica pa onda i premijer sada tvrde da se radi o novcu iz hrvatskog proračuna. Što je također javni novac, odnosno – naš novac. No oni nisu objasnili zašto se taj novac nije mogao povući iz europskih fondova, u čemu je bio problem? Cijela ta priča ima nekoliko aspekata: jedan je onaj politički, drugi aspekt je pitanje što je točno radilo Ministarstvo kulture i koje su njegove nadležnosti u ovom slučaju, a treći i možda najvažniji – čemu točno te snimke koje je napravio Geodetski fakultet zapravo služe?

NACIONAL: Ono što je najviše zasmetalo javnost, iako se navikla na takve stvari, jest nenamjensko i beskrupulozno trošenje javnih sredstava na jahte, skupe automobile i slično. Što navodi učene ljude s karijerom, ugledne u svojoj struci, da se počnu baviti nečasnim radnjama?

Da podsjetim o kolikom se iznosu radi, odnosno, koliko novca im je isplaćeno iz proračuna Ministarstva kulture i medija. Radi se o 19 milijuna kuna – a to je novac za koji se mogu napraviti dva vrtića. Zamislite poruku koju šalju jedan dekan i jedan profesor svojim studentima takvim postupcima. Poruka je – važno je ugovoriti dobar posao, nešto spetljati oko njegove izvedbe i na kraju dobro zaraditi. A zapravo varaš i kradeš. Ne treba zaboraviti i da su taj posao za Fakultet odrađivali studenti. Svaka tvrtka ima odgovornost za poslove koje radi, ali odgovornost jednog fakulteta je višestruka. Očekivala sam i da će akademska zajednica, pa i rektor Sveučilišta, na neki način reagirati na tu aferu, koja je užasna pljuska cijelom Sveučilištu. No to se nije dogodilo.

NACIONAL: Vratimo se na sam slučaj posla 3D snimanja zgrada oštećenih u potresu. Zašto je ono bitno i koja mu je trebala biti svrha? 

Bila bih jako sretna da mogu jednostavno odgovoriti na to pitanje. Dakle, ministrica je u jednom od svojih intervjua koji smo svi pažljivo gledali, rekla kako je to 3D snimanje izuzetno važno za projektante. Rekla je da se ti dokumenti sada nalaze u posebnim „cloudima“ i da će to projektanti s velikom pozornošću koristiti. Da se razumijemo, projektantima koristi sve – i filmovi i fotografije, ali kada krenete raditi projekt, onda morate napraviti i arhitektonski i građevinski projekt, projekte instalacija. Ta 3D snimka služi samo kao slika. Vi iz nje ne možete dobiti tlocrte, nacrte ili podloge.

NACIONAL: Jesu li projektanti uopće znali da te 3D snimke postoje?

Oni s kojima sam ja razgovarala nisu imali pojma da je to napravljeno. Onda kada su za to saznali, uspostavilo se da nemaju softvere pomoću kojih to mogu koristiti. Onda se uspostavilo da nemaju dovoljno jake kompjutore koji mogu to otvarati. A onda kada su to napokon otvorili, uvidjeli su da na tim snimkama postoji jako puno grešaka, da iz tih 3D snimki nisu mogli vući sve podatke koji su im trebali i morali su izaći na teren. Jedno obrazloženje koje mi je posebno zazvonilo u glavi bilo je ono premijerovo. On je ustvrdio da su se morale koristiti kamere i dronovi kako ljudi ne bi stradali. A što je s onim statičarima koji su išli na teren sa šljemovima, obilazili zgrade nakon potresa i procjenjivali štetu? Zar nam njih nije bilo žao i zar oni nisu mogli stradati? Nakon svega nije mi jasno čemu će točno služiti te 3D snimke ljudima u Ministarstvu kulture i medija. Za koju evidenciju? Za koje podloge?

NACIONAL: Jesu li projektanti na kraju uopće koristili te 3D snimke koje je napravio Geodetski?

Kada su shvatili da moraju imati te 3D snimke, jer je tako definirano, projektanti su ih krenuli naručivati od drugih izvođača po upola jeftinijoj cijeni i daleko kvalitetnije materijale. Kako to da Ministarstvo ni u jednom trenutku nije sjelo s projektantima i pitalo ih: ljudi, je li vama ovo uopće korisno? Imate li sve podatke koje trebate? Umjesto toga samo su naručivali te snimke, zbog čega su trebali nabaviti i posebne uređaje za pohranu tih podataka. A što će točno raditi s njima – to je pitanje na koje bi odgovor morala dati ministrica. Naime, konzervatorske podloge rade se drugačije, a osim toga, to nisu podaci na temelju kojih su projektanti projektirali, već su morali ponovo „pješice“ ići na teren i mjeriti sami.

‘Ova vlada Andreja Plenkovića bila je apsolutno nespremna na tu veliku prirodnu katastrofu, nisu htjeli nikoga slušati, a posao su odradili nikako, odnosno traljavo’, tvrdi Anka Mrak Taritaš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Upitan je i izbor zgrada koje trebaju biti snimljene. Neke od njih uopće ne spadaju pod kulturna dobra dok neke imaju „zelenu naljepnicu“, dakle, potpuno su ispravne za korištenje. Kako to komentirate? 

To je strahota. Postoje pojedinačne zgrade koje su definirane kao kulturno dobro i naravno da takve treba detaljnije snimati i obnavljati. Imate i zgrade na području Grada Zagreba koje je definirano kao područje su pod posebnom zaštitom. Ali sama zgrada nije zaštićena. Kad vidite da su u Zagrebu snimane i takve zgrade iako to nije bilo potrebno, jer takva snimka ne služi nikome – ni projektantu jer nema nikakvog projekta ni Ministarstvu kulture jer se ne radi o pojedinačnom kulturnom dobru – onda se stvarno pitate kome je to bilo u interesu. Osobito zato što za zgrade sa zelenom naljepnicom nema obnove. Dakle, nitko nije vodio računa niti kontrolirao ono što je Geodetski fakultet radio. Barem da su definirali koje snimke rade – npr. zgrade s crvenom i narančastom naljepnicom ili zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro ili veće od 1000 kvadrata. To je jedna od većih sramota, a ponavljam – za iznos koji je plaćen Geodetskom fakultetu mogla su se izgraditi dva vrtića. A ministrica mrtva-hladna kaže da bi to ponovo napravila. Iako joj je Geodetski fakultet isporučio nešto što joj uopće ne treba.

NACIONAL: Premijer se opravdava činjenicom da je taj novac isplaćen iz nacionalnog proračuna, a ne iz europskih fondova. Je li to uopće bitno? 

Apsolutno je nebitno otkud je isplaćen novac jer se radi o javnom novcu. Naime, i nacionalni proračun, ali i fondove EU-a pune hrvatski porezni obveznici. Ovaj posljednji sa svim ostalim građanima EU-a. No zašto je to važno našem premijeru? Ja to čitam na dva načina. S jedne strane, da se radi o europskim fondovima, mogla bi ga njegova prijateljica Ursula von der Leyen pitati što to petlja i radi s europskim novcem. A drugo, mi smo dobili 1,03 milijarde eura iz Fonda solidarnosti, novac namijenjen saniranju štete nakon potresa. Taj novac je isplaćen. Kao što su isplaćeni i neki radovi. No možda se netko u jednom trenutku sjeti provjeriti što se točno radilo. Vjerujem da je zato premijer nervozan, jer postoje pokazatelji koji daju naslutiti da je i na tom planu bilo svega i svačega. Ali za to, osim naznaka, nemam dokaza. Zbog države, ne bih voljela da sam u pravu. No svakako mislim da njegova nervoza i strah imaju veze s tim.

NACIONAL: Posljednji broj tjednika Nacionala donio je tekst u kojem se propituje uloga supruga ministrice kulture Hrvoja Koržineka, koji je na čelu Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija. Je li on mogao nešto znati i upozoriti suprugu na trošenje javnog novca na nepotrebne 3D snimke? 

Služba za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine bavi se zapravo nedozvoljenim intervencijama u kulturna dobra, tako da ne znam je li gospodin Koržinek mogao imao uvid u načine na koje se trošio taj novac. Ali ministrica je svakako morala i trebala imati uvid i kontrolirati cijeli proces. Ministarstvo ima sektor za unutarnju reviziju koji se time morao baviti.

NACIONAL: Sa snimkama ili ne, činjenica jest da obnova strahovito kasni. Uskoro će biti četiri godine od zagrebačkog i tri od petrinjskog potresa. Kako kao bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, koja je uspjela obnoviti Gunju u godinu dana, vi to komentirate?

Prvo sam se jako ljutila, pa vikala, pa bila jako tužna. Dakle, da je sve to napravljeno u godinu dana, točnije, da su sve te podloge koje je radio Geodetski fakultet bile iskoristive i potrebne, imala bih za to razumijevanja i rekla bih – dobro, radilo se u brzini pa su se potkrale greške, možda je plaćeno više nego što je trebalo, ali je ipak napravljeno. Međutim, mi govorimo o tome tri godine nakon petrinjskog i gotovo četiri nakon zagrebačkog potresa. Zamislite Vladu koja se hvali time da četiri godine nakon zagrebačkog potresa kreće rušiti i graditi prvu obiteljsku kuću na zagrebačkom području. To je sramota. Za obnovu zgrada javne namjene nije nam trebao nikakav zakon, moglo se odmah krenuti. Najprije se izmišljao Zakon pa je nakon godinu dana onaj nesretni ministar Darko Horvat, koji je završio u zatvoru, zaključio da je Zakon neprovediv. Pa je onda mijenjan. Pa je smijenjen i drugi ministar nakon njega, koji također nije imao nikakvih rezultata, Ivan Paladina. Da bi onda premijer imenovao Branka Bačića, koji sada, tri godine nakon petrinjskog potresa, govori o nekakvim rezultatima. Mene nitko ne treba slušati, neka ode na Baniju i vidi kakvo je stanje i što sve nije napravljeno.

NACIONAL: Izbori su blizu, može li se situacija s obnovom do tada popraviti, jer to je sigurno u interesu vladajućima? 

Ne mislim da se može drastično popraviti. Jedino što su konačno napravili na području Banije jest da su ljude maknuli iz kontejnera. Ali je i to privremeno. Nije ih se maknulo zato što su izgrađene zamjenske kuće, već u drugi privremeni smještaj koji je nešto kvalitetniji od kontejnera. Dakle, samo su problem odmaknuli od sebe. Bit će izgrađeno nekoliko višestambenih zgrada i tu će ljude smještati u stanove. Ali po kojim kriterijima i kako, radi li se o vlasništvu ili nekom novom stanarskom pravu, na to odgovora nema. Ova vlada Andreja Plenkovića bila je apsolutno nespremna na tu veliku prirodnu katastrofu, nisu htjeli nikoga slušati, a posao su odradili nikako, odnosno, traljavo. No imaju odličan PR pa će uoči izbora valjda uvjeriti ljude da su potpuno obnovili i Baniju i Zagreb. Bit će valjda – vjeruješ li više mojim riječima ili svojim očima? Ali su apsolutno zakazali.

NACIONAL: Svinjogojci nezadovoljni Vladinim mjerama oko afričke svinjske kuge započeli su blokadu prometnica zbog odbijanja ministrice Marije Vučković da se s njima sastane, dok ih premijer optužuje da su ispolitizirani i marionete u rukama Domovinskog pokreta, Mosta i Suverenista. Kako to komentirate i kada će buna završiti? To nikako ne ide u korist HDZ-u u predizbornoj godini.

Ne znam kad će i kako završiti, ali premijer i ministrica ne mogu se tako odnositi prema ljudima koji su očito pretrpjeli ogromnu štetu. Na stranu sad tko su i u kojim su strankama vođe prosvjednika, do ovoga ne bi došlo da je Vlada reagirala na vrijeme i kako treba. Budući da nije, problem mora riješiti sada kako god zna i umije. To se sigurno neće dogoditi bahatim odbijanjem razgovora i etiketiranjem prosvjednika.

NACIONAL: U Saboru se vodila žestoka rasprava o reviziji Vatikanskih ugovora, desne i lijeve stranke oko toga su oštro suprotstavljene. HDZ tvrdi da bi to nanijelo međunarodnu štetu Hrvatskoj iako postoji odredba prema kojoj ih se može mijenjati. Što je, po vama, najspornije, osim vjeronauka u školama? 

Saborska rasprava pretvorila se točno u ono što nije trebala biti – u natjecanje tko je veći vjernik i bolji Hrvat. A zapravo je riječ o tome da je ugovorima definiran niz novčanih, materijalnih, političkih, društvenih i drugih obaveza RH bez i jedne jedine obaveze Svete Stolice. Taj popis privilegija rezultirao je nizom situacija koje imaju učinke suprotne načelima koja su jamčena Ustavom RH, posebno jednakosti pred zakonom, slobodi vjeroispovijesti i odvojenosti Crkve od države. I ne treba nam ništa više od toga – odredbe tih ugovora su protuustavne. To bi trebalo biti sasvim dovoljno da se krene u njihovu reviziju. Tek onda dolazi i financijsko opterećenje koje ti ugovori predstavljaju za naš proračun, a i utjecaj koji Crkva zahvaljujući njima ima u našem obrazovnom sustavu. Što se tiče stava Vlade i službenog mišljenja koje je potpisao premijer, ne samo da je postavljeno na potpuno krivim temeljima pa tvrdi da nam se okolnosti nisu mijenjale otkad su ugovori potpisani, nego se koristi i krivim podacima. Namjerno ili slučajno, ne znam. No sigurno znam da su nam se okolnosti itekako mijenjale i da su se svakako stekli uvjeti za pokretanje procesa revizije. Ako ništa drugo, u odnosu na 2011., prema popisu stanovnika iz 2021. imamo 630 tisuća katolika manje.