Usprkos žestokom protivljenju opozicije, sa 77 ruku saborske većine Ivan Paladina prošloga tjedna imenovan je za novog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Teme oko kojih su zastupnici na sjednici resornih odbora najviše propitivali Paladinu bile su njegove ruske veze, Kupari, Hidroelektra niskogradnja, IGH, HPB i poslovanje u IGH. Jedna od najoštrijih kritičarki bila je Anka Mrak-Taritaš, predsjednica stranke GLAS, bivša dugogodišnja članica HNS-a, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja u vladi Zorana Milanovića od 2011. do 2015. i bivša protukandidatkinja Milanu Bandiću na izborima za gradonačelnika Zagreba 2017. Diplomirana je inženjerka arhitekture, specijalizirana za urbanizam.

NACIONAL: Sabor je izglasao Ivana Paladinu za novog ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Žestoko ste kritizirali taj izbor, kao i mnogi drugi opozicijski zastupnici, jer na ministarsku poziciju dolazi s velikim teretom i to baš u trenutku ruske agresije na Ukrajinu. Zašto je Plenković inzistirao na problematičnom kandidatu?

Sigurna sam da je premijer Plenković imao izbor. Ovo pokazuje da nije želio na mjestu ministra vidjeti nijednog visokopozicioniranog HDZ-ovca, a ja to čitam tako da je on svjestan da obnova ne ide i da je neće biti tako skoro. On za fijasko želi okriviti nekog drugog, nekoga tko nije član njegove stranke. Kad je doveo Paladinu na raspravu, ja sam nastojala biti razumna, iako u cijeloj priči imam dodatnu emociju. Kao bivša ministrica graditeljstva, znam to ministarstvo, znam kako funkcionira i ljude koji tamo dobro i kvalitetno rade. Učinilo mi se i kako je dobro da na čelo Ministarstva dođe netko iz realnog sektora, netko tko bi donio novu energiju i novi način promišljanja. Kao članica Odbora za gospodarstvo došla sam na tu raspravu zapravo benevolentno, da čujem Paladinu. Čak sam pomislila da ja možda vidim bijele miševe koji ne postoje, da možda čovjek ima neku ideju, nekog potencijala. Međutim, on se za predstavljanje nije ni pripremio, on i ne zna u koji resor dolazi. Iza njega je bazično veliko neznanje. Jer kada je netko bezobrazan i bahat, time skriva vlastite nekompetencije. Naravno da, kada dolazite iz realnog sektora, donosite određenu prošlost. Ona može biti pristojna i afirmativna, ali Paladina je donio teret. I to ne teret kojeg se može riješiti, već utege koji će ga cijelo vrijeme pratiti. Tako da smo i prije nego što je imenovan svi mi raspravljali o njegovu liku i djelu, dok je obnova ponovo u drugom planu.

NACIONAL: Kako to da u situaciji ruske agresije na Ukrajinu Plenkovića ne smeta podatak, koji je objavio tjednik Nacional u prošlom broju, da je Paladinin bivši poslovni partner Sergej Gljadelkin povezan s Putinovom tajnom službom FSB?

Da budem razumna do kraja. Cijeli ruski narod u ovoj situaciji ne smije biti stigmatiziran zbog Putinove politike. Mnogi ruski investitori u Hrvatskoj bili su dobro došli. Ali iza ovog investitora ništa nije ostalo. Ja ne mogu razumjeti premijerovu tvrdoglavost da ide kontra svega. Dovoljno je bilo da je samo otišao na Google i pogledao što se o Paladini izlistalo. Zar mu nitko oko njega nije mogao reći: čekajte malo, vodite računa o tome što se oko nas događa. Treba li nam to u ovom trenutku? No takvih oko Plenkovića očito nema.

NACIONAL: U medijima se tvrdi kako ste u ime Ministarstva graditeljstva svojedobno dali preporuku da se odobri državljanstvo ženi Maxima Poletaeva. Je li to točno i u kojim okolnostima? 

Uobičajena praksa je kod nas i u ostalim zemljama EU-a dosad bila da se velikim investitorima omogući stjecanje državljanstva izvan standardnih zakonskih uvjeta, ako je to u interesu zemlje. Neke zemlje čak imaju tzv. “zlatne putovnice” koje su, posebno sada, kontroverzne. Ruski investitori nisu bili ništa drukčiji, znamo da su ruske investicije bile više nego dobrodošle i kod nas i u ostatku EU-a. U tom kontekstu je bila i preporuka. Sve dosad, naravno. Ovo je nova, izvanredna situacija i za ruske investitore vrijede potpuno nova pravila, vjerojatno na dulje vrijeme.

‘Plenković jedino želi da se svi dive njegovu liku i djelu i podrže njegove prijedloge. Zato sada sigurno nije trenutak za rušenje Vlade’, smatra Anka Mrak Taritaš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Nacional je objavio i da brojni istaknuti članovi HDZ-a imaju poslovne veze s Putinom, ili tvrtkama koje su s njime povezane. I Jakov Kitarović i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Uostalom, Putin je povezan i s mnogim desnim strankama u EU-u.

Iznenadila me činjenica da se EU već nekoliko dana nakon ruske agresije ujedinio oko sankcija Rusiji, ali i ljudima koji su bliski Putinu. Hrvatska je članica EU-a i ako je premijer imao bilo kakvu sumnju u čovjeka kojeg misli imenovati ministrom, morao se o tome jako dobro informirati i razmisliti o svojoj odluci. Imenovanje Paladine je problematično u nekoliko aspekata, a jedan od tih problema je veza s ruskim kapitalom bliskim Putinu. Kakvu poruku je time Plenković poslao Putinu? „Mi ćemo si ipak biti dobri!“ A druga poruka je – od obnove neće biti ništa, ali za to neću biti kriv ja niti itko od visokopozicioniranih članova HDZ-a.

NACIONAL: Ipak, premijer je hvalio Paladinu kao operativca s velikim iskustvom. Nije li apsurdno da, zanemarivši njegove veze s ruskim kapitalom, Kupare punih sedam godina stoje netaknute. Nije li to kontradiktorno?

Meni bi bilo jasno da je premijer doveo nekoga tko ima neki dovršeni projekt, na koji se mogao pozvati. On je doveo navodno menadžera. Pa nije ga doveo u Ministarstvo financija, već u Ministarstvo graditeljstva, na čijem čelu treba biti operativac koji zna o čemu govori i poznaje način na koji to treba realizirati. Ja sam Paladini postavila vrlo jasno pitanje: recite mi što je vaš kratkoročni plan? Netko tko se sprema na takvu poziciju bi taj čas odgovorio: vidjet ću tko u tome sudjeluje, vidjet ću koje su procedure, možemo li ih skratiti, provjerit ću koliko ima građevinskih tvrtki koje možemo angažirati, koliko ima građevinskih radnika na raspolaganju, tako da ovo proljeće i ljeto počnemo raditi. To bi bio odgovor. Međutim, on je očito odabran u zadnji čas, nije se imao vremena spremiti. To je dodatni dokaz njegove bahatosti. Kao da je mene, na primjer, netko postavio za direktoricu nuklearne elektrane. Ja bih isti čas posumnjala u onoga tko mi je to ponudio i u to da on ne zna što hoće. Dakle, premijer očito ne zna što hoće. Ako postavlja ministra s toliko utega i procesa protiv sebe i projekata koji nisu završeni, onda time šalje poruku da mu je obnova nebitna.

NACIONAL: Kako komentirate nastupni posjet ministra Ivana Paladine Baniji, odnosno Petrinji? 

Pretpostavljam da se novi ministar treba upoznati sa situacijom na terenu, iako ne znam što nije jasno i ne zna se. Ono što su mediji prenijeli nije ohrabrujuće, koliko sam vidjela, ministar sad tek namjerava skupljati informacije, što će trajati neko vrijeme. Koje informacije nisu svima već poznate odavno? Zbilja je krajnje vrijeme da se prestane “nastupati” i počne nešto ozbiljno raditi. To je ono što svi čekamo od novog ministra.

NACIONAL: Prošle su dvije godine od zagrebačkog potresa, godina i nešto od petrinjskog. Sramotno je da obnova nije ni počela, a Paladina tvrdi da mu je obnova prioritet. Vjerujete li da je on u stanju pokrenuti obnovu?

Sudeći po njegovu dosadašnjem radu, teško je u to povjerovati. Naš novi ministar, kada je naišao na problem u Kuparima, od projekta je pobjegao i odlučio izaći. Kada se susreo s pitanjem što s postojećim kućama, što znači njihova rekonstrukcija, kakav je odnos cijene i kvalitete tih radova, vidimo da je od Kupara odustao. A problemi koji ga čekaju u Zagrebu i na Baniji višestruko su veći.

NACIONAL: Paladina će kao ministar o Kuparima, u kojima ima i dalje 10% vlasništva, morati donositi odluku. On je u sukobu interesa.

Morat će se izuzeti od toga, a ja mislim da se na kraju odluka neće ni donijeti i od Kupara neće biti ništa. Pa Kupari nisu ni započeti, na njih su svi zaboravili.

NACIONAL: Nije li nevjerojatno da u situaciji u kojoj obnova nije ni počela na takvo mjesto u takvom ministarstvu premijer uporno imenuje ekonomiste, umjesto arhitekata ili građevinara. Postavili ste i pitanje prostornog uređenja, tko će se onda time baviti?

Premijer Plenković kada je predstavljao ministra nije ni spomenuo prostorno uređenje. Zato što mu je to očito nevažno. U ovom trenutku u prvoj liniji Ministarstva, a pritom mislim na ministra i državne tajnike, nema nijednog arhitekta. A na prostornom uređenju baziramo sve. Naime, razvoj države uvelike ovisi o prostornom planiranju, time se stvaraju uvjeti za daljnji gospodarski razvoj ove zemlje. Prostornim planovima bave se urbanisti koji se obrazuju na Arhitektonskom fakultetu. Što je premijeru uopće važno u tom resoru? Očito ništa. Prostornim uređenjem nitko se bavi, državnom imovinom se ne upravlja, odnosno zloupotrebljava se u korist pojedinaca na vlasti, a što se graditeljstva tiče obnove nema i po onome što smo čuli, neće je ni biti tako skoro.

NACIONAL: Zar nakon Horvata i njegova sramotnog mandata koji je završio u istražnom zatvoru, nije trebalo skupiti glave i izabrati nekog operativnog ministra u interesu općeg dobra i brze obnove, pa i iz opozicije?

Plenković to neće napraviti nikad. Njegova taština jača je od želje da stranka na vlasti radi u javnom interesu. Kad sam pokrenula opoziv ministra Horvata, moji glavni argumenti su bili njegova nesposobnost i činjenica da obnove nema. Treba samo prošetati Zagrebom ili Banijom i uvjeriti se vlastitim očima. Bilo je pompozno najavljivano rušenje one nesretne zgrade na uglu Petrinjske i Đorđićeve u Zagrebu, koja dvije godine nakon potresa i dalje stoji kao ruglo i simbol nedjelovanja. Jasno je ko’ dan da se zakazalo na administrativnom dijelu, jer do operativnog još nismo ni došli.

NACIONAL: Premijer Plenković se hvalio time da je uspio produljiti rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za još godinu dana. Do sada smo uspjeli potrošiti tek 2% od 680 milijuna poklonjenih eura. Vjerujete li da je izgledno da ćemo ostalih 98% potrošiti do lipnja 2023.?

Ja svakom problemu pokušavam pristupiti analitički, jer sam tehničkog obrazovanja. Zato uvijek stavljam sve u neke kućice i radim cost-benefit analize. Mi do lipnja 2023. imamo na raspolaganju 8 milijardi kuna. Pet milijardi namijenjeno je Zagrebu i okolici i oko 3 milijarde za Baniju. Na razini godine dana građevinski sektor u Hrvatskoj u dobrim vremenima radio je posao za 10 milijardi kuna. Da bi se takav posao obavio, u tome je sudjelovalo 20 tisuća radnika. Dakle, da bismo u godini dana napravili posao vrijedan 8 milijardi kuna, trebamo na raspolaganju imati spremnu građevinsku operativu i dovoljan broj radnika. Morali bismo točno znati koliko građevinskog materijala trebamo, gdje ćemo ga nabaviti, po kojim cijenama, koliko ima zaštićenih objekata. Jedan veliki zid u sobi ministra morao bi biti u dijagramima i tablicama. Natječaji su trebali biti raspisani još prošle godine, za vrijeme ministra Horvata, a još ništa od toga nije napravljeno.

NACIONAL: Je li DORH opozivom Horvata spasio premijera? Horvat je uhićen nekoliko dana prije saborske rasprave o njegovu opozivu.

Jest. Apsolutno sam sigurna. Zamislite situaciju da je, recimo, rasprava bila u srijedu, da je u petak većina podržala ministra Horvata, a da je u subotu uhićen i poslan u istražni zatvor. Zamislite tu blamažu. To bi bila blamaža zbog koje Vlada odlazi. Ovo je bilo spašavanje premijera Plenkovića od totalnog fijaska s Horvatom. Osim toga, premijer njega ni u raspravi ne bi mogao obraniti, jer se ne može braniti neobranjivo, pa ni pred zastupnicima vlastite stranke. Čak i da optužbe USKOK-a zanemarimo. Bilo je jasno ko’ dan da Horvat ne zna raditi svoj posao i izvlači se različitim blagoglagoljivim objašnjenjima.

NACIONAL: Puno se pisalo i o tome da je i ruska agresija na Ukrajinu spasila Plenkovićevu vladu. Je li to doista tako? Naime, prema istraživanju tjednika Nacional, 49% građana misli da treba ići na prijevremene izbore ako još jedan ministar bude optužen, a 42% da treba odmah.

Sasvim sigurno je to u ovom trenutku spasilo Plenkovićevu vladu. Ruska agresija na Ukrajinu usmjerila je svjetla pozornice na tragediju koja se tamo događa. Uoči agresije puno se govorilo o tome kako bi trebalo inicirati prijevremene izbore, pažljivo sam proučila i rezultate Nacionalova istraživanja, ali sada nikako nije trenutak. Naravno da Vlada nije dobra, jedan ministar je završio u zatvoru, dvojica su optužena i cijele dane provode kod svojih odvjetnika da riješe situaciju. Plenković je usto imenovao novog ministra koji za sobom vuče teret kakav ipak nema nitko od trenutačnih ministara, ali bilo kakvi prijevremeni izbori koje bismo mi kao opozicija inicirali, doveli bi do toga da javnost upire prstom u nas zbog neodgovornosti u ovakvoj situaciji u kojoj je potrebno zajedništvo. To je naravno kvazi zajedništvo, jer Plenković jedino želi da se svi dive njegovu liku i djelu i podrže njegove prijedloge. Zato sada sigurno nije trenutak za rušenje Vlade jer, između ostalog, cijene rastu, a izbori i puno koštaju. Hoće li ih biti u svibnju ili lipnju, ako se stvari s Ukrajinom smire, moguće je.

‘Mislim da je nemoguće spojiti desne i lijeve stranke opozicije jer postoji jako puno stvari oko kojih se ne slažemo’, izjavila je u razgovoru za Nacional Anka Mrak Taritaš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Koliko je lokalna samouprava odgovorna za fijasko s obnovom? Bili ste kritični i prema Gradu Zagrebu, a Luka Korlaet je vaš kolega, arhitekt koji bi trebao znati što treba raditi. Jesu li oni mogli više?

Lokalnoj samoupravi su ruke vezane, jer sve ovisi o Ministarstvu graditeljstva, koje drži sve konce. Gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici imaju pred sobom jedan ozbiljan i odgovoran posao. Bila sam kritična i još uvijek jesam, zato što HDZ i Vlada cijelo vrijeme pokušavaju odgovornost za svoj nerad i neefikasnost prebaciti na Grad Zagreb. Mislim da su Tomašević i njegova ekipa pomalo naivno prihvatili tu odgovornost. Grad Zagreb je trebao inzistirati da se kroz izmjene Zakona jasno odredi ono za što su formalno zaduženi. Ovako HDZ cijelo vrijeme govori da se novac u Zagrebu ne troši, jer grad nije pripremio projekte, što nije točno. Grad i država mogu biti partneri, ali se javnosti mora jasno reći koje su čije ovlasti. Tko je odradio svoju dionicu, a tko nije.

NACIONAL: Bili ste ministrica graditeljstva u vladi Zorana Milanovića. Uza sve kritike i optužbe da su kvadrati bili preskupi, Gunja je nakon katastrofalne poplave obnovljena za godinu dana. Zašto se taj recept nije primijenio na Zagreb i Baniju?

Ne znam, mene nitko o tome nije konzultirao. Što se tiče različitih optužbi za nepravilnosti, uvjerena sam da toga ne bi bilo da se ja nisam odlučila kandidirati za gradonačelnicu grada Zagreba. Tada se pokušalo taj dobar posao, koji je bio transparentan i odlično odrađen, zagaditi. Kad jednom tako nešto zagadite, teško je doprijeti do javnosti i dati prava objašnjenja. Nisam tada imala prilike iznijeti činjenice i argumente i dokazati da optužbe ne stoje. Gunja je na području Cvelferije i osim Gunje tamo je u poplavi stradalo još pet naselja, a mi smo Zakon vezan uz taj prostor donijeli u roku od mjesec dana. Dakako da se razmjeri štete na području Cvelferije, Zagreba ili Banije teško mogu uspoređivati. Različiti su i problemi, ali je princip isti. Program mjera koji je pratio Zakon donesen je odmah, tako da smo imali sve alate u rukama. Na dva mjesta organizirali smo punktove na kojima su ljudi davali zahtjeve za obnovu. Uz zahtjev su trebali priložiti kopiju osobnih dokumenata i dokaze da im je tamo bilo prebivalište u trenutku poplave. Cijelu proceduru je tada država preuzela na sebe, a u Ministarstvu graditeljstva bili su organizirani timovi ljudi koji su rješavali papirnati dio. Rezultat svega bio je da je obnova krenula za dva mjeseca, čim je završila deratizacija. Točnije, 17. svibnja je puknuo nasip, a 24. srpnja započeli smo s radovima. Bavili smo se rekonstrukcijom obiteljskih kuća, izgradnjom novih tipskih kuća i rekonstrukcijom zgrada javne namjene. Svi koji su bili sposobni raditi su radili, a cijena je bila tema natječaja. Radilo je otprilike 1500 ljudi, a ja sam bila jednom tjedno na gradilištu, znala sam svaku kuću. Do 15. kolovoza iduće godine rekonstruirali smo ili izgradili ispočetka 1100 kuća. Srušili smo ih nešto manje od petsto i obnovili 40 zgrada javne namjene. Taj posao bez PDV-a koštao je negdje oko 700 milijuna kuna. Tada nismo mogli dobiti novac iz EU-a, osim za obnovu infrastrukture, zato što oni nisu financirali obnovu privatne imovine. Sve je bilo odrađeno u najkraćem mogućem roku.

NACIONAL: Zar premijeru Plenkoviću nije jasno da zbog fijaska s obnovom gubi sljedeće izbore? Nije li to i njemu u interesu?

Zagrebački potres bio je 22. ožujka 2020. Ja sam tri tjedna nakon potresa napisala otvoreno pismo pokojnom gradonačelniku Milanu Bandiću i premijeru Plenkoviću i poslala hodogram i neku strukturu toga kako bi obnova trebala ići. Što su hitne mjere, što je cjelovita obnova, što je transformacija pojedinih dijelova grada. Naravno da ništa od toga nije uzeto u obzir, a u obnovi se nitko još s pravim problemima nije ni počeo baviti. Mi smo još uvijek na razini pripreme dokumentacije, a pravi problem nastaje kad počinje operativa. Jedan od problema bit će i obnova zaštićenih dijelova gradova koji su kulturno dobro, poput centra Petrinje. Tamo će se raditi faksimili, odnosno rekonstrukcije povijesnih građevina. To je kao prvo strašno skupo, iznosi će biti enormni u odnosu na stvarnu vrijednost. A drugo, tko će to raditi? Imamo li radnu snagu koja je spremna na to i zna?

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da i nakon svih korupcijskih afera, pa i ovih posljednjih, koje je otvorio mobitel Josipe Rimac, HDZ i dalje ima najviši rejting od 25%?

Oni imaju svoje stabilno biračko tijelo koje je svjesno toga da HDZ-ovi dužnosnici kradu i uhljebljuju svoje rođake i prijatelje. Ali razmišljaju prema onoj: HDZ krade, ali i nama daje. To je fina kapilarna mreža koja se jako proširila.

NACIONAL: Budući da su Aladrović i Milošević pod istragom, a Tomislav Ćorić u svjedočenju svog bivšeg pomoćnika optužen da je povezan s aferom Vjetroelektrane, hoće li Plenković biti prisiljen na veću rekonstrukciju Vlade?

On nema izbora. On će tu rekonstrukciju napraviti, ali ne sada, kada je najveći pritisak javnosti. Plenković će je napraviti onda kada on odluči da su mu ti ljudi preveliki teret. Već se po hodnicima čuju imena novih ministara. Uostalom, on je svaki put to napravio na isti način – čekao, čekao i onda prerezao kada je njemu odgovaralo. Ja uvijek gledam govor tijela – na predstavljanju novog ministra sjedio je u Saboru kao građanin prisutan. Kao da se njega sve to uopće ne tiče.

NACIONAL: Koliko je izgledna velika antikorupcijska koalicija protiv Vlade HDZ-a?

U opoziciji nema koalicije. Mi se možemo složiti oko nekih zajedničkih inicijativa i projekata, a uspjeli smo se dogovoriti uvijek kada je u pitanju bila nesposobnost Vlade, korupcija ili fijasko oko obnove. Kada sam ja pokrenula opoziv ministra Horvata, inzistirala sam na sastancima, na dogovorima oko rasprave do koje, na Plenkovićevu sreću, nije došlo. Traju određeni razgovori i dogovori, no govoriti o koaliciji za neke buduće izbore još je rano. Mislim da je nemoguće spojiti desne i lijeve stranke opozicije, jer postoji jako puno stvari oko kojih se ne slažemo. Meni je Istanbulska konvencija orijentir koji predstavlja rez između jednih i drugih. Netko tko nije glasao za Istanbulsku konvenciju, protiv nasilja nad ženama, netko tko ima problem s istospolnim zajednicama, ne može biti u koaliciji s liberalnim strankama i strankama lijevog centra. To su nepremostive razlike. Da budemo jasni do kraja – dio ljudi u opoziciji prije će otići s HDZ-om nego s nama. Sigurna sam da Plenković ima barem jedno sedam-osam spavača koji bi u presudnom trenutku dali ruku za njega, s takvim ministrima, takvim utezima i korumpiranom Vladom.