Projekcijom filmova u kratkometražnoj konkurenciji u ponedjeljak je u zagrebačkom kinu Europa počeo Svjetski festival animiranog filma – Animafest, a na svečanom otvorenju dodijeljeno je i nekoliko nagrada za zasluge u animaciji, među kojima i ona za životno djelo istaknutom hrvatskom animatoru Borivoju Dovnikoviću – Bordi.

“Pored svih mojih svjetskih nagrada, sada primam onu koja je možda i najvažnija, jer je to međunarodna nagrada festivala kojemu sam i sam bio osnivač”, rekao je Bordo primajući nagradu.

Zahvalivši Vijeću festivala što je nakon Dušana Vukotića, odlučilo njemu kao drugom hrvatskom autoru dodijeliti tu nagradu, podsjetio je da je prije točno 66 godina u kinu Europa održana premijera “Velikog mitinga”, prvog domaćeg autorskog dugometražnog filma, na kojemu je on radio kao “klinac”.

Uručivši nagradu tom filmskom redatelju, animatoru, karikaturistu, ilustratoru i grafičkom dizajneru s karijerom dugom sedamdesetak godina, predsjednica Vijeća Margit Antauer je ustvrdila kako je on i dalje “pun kreativnosti, žara i ljubavi”.

“Do dana današnjeg pokazuješ vjeru da crtići mogu dovesti do zvijezda, a kada jednom dođemo do zvijezda tamo ćemo te naći, jer si ti naš superstar”, poručila mu je.

Jednom od začetnika Profesora Baltazara, kao i najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma na festivalu će se  prikazati retrospektiva filmova i organizirati razgovor s publikom.

Nagrada za izniman doprinos proučavanju animiranog filma dodijeljena je Maureen Furniss, koja je, obrazložio je član Vijeća festivala Nikica Gilić, jedna od najvećih stručnjaka proučavanja animacije uopće i vrhunska povjesničarka umjetnosti.

Podsjetio je na njezinu važnu ulogu na području publikacija posvećenih animaciji, od doktorata o paralelama apstraktne animacije s duhovnošću i glazbom te o stvaralaštvu Chucka Jonesa do prošlogodišnje “Nove povijesti animacije, kojom je otvorila novo poglavlje u proučavanju animiranog filma.

Furniss, osnivačica utjecajnog časopisa “Animation Journal”, rekla je kako je osobito sretna što joj je nagradu dodijelio festival kojega iznimno cijeni i koji joj je prije dvadeset godina, kada je prvi put bila ovdje, otvorio nove vidike.

“Ovo je vrhunac moje karijere i prekrasno je kada netko prepozna rad povjesničara animacije koji, kao i animatori, najčešće rade u samoći svog doma”, istaknula je.

Nagrada ASIFA-e za izniman doprinos umjetnosti animacije uručena je doajenu francuske animacije, Jean-Francoisu Laguionieu, “autoru koji je mnogo godina stvarao u prvim redovima i poticao mlađe generacije, dajući im nadu za budućnost” te stvarao radove “prepune ljubavi za čovječanstvo, poeziju i filozofiju”.

Laguionie, koji na Animafestu sudjeluje sa svojim novim filmom “Louise na obali” je rekao kako nije ni slutio da će biti nagrađen tako velikom nagradom, a drago mu je što je dobio priznanje za sve što je napravio zahvaljujući svom velikom trudu i upornosti.

Nagrada za najbolju školu animacije dodijeljena je slavnoj praškoj Akademiji za film i izvedbene umjetnosti FAMU, petoj najstarijoj filmskoj školi u svijetu, osnovanoj 1946. godine, kojoj se na festivalu priređuje i posebna retrospektiva u programu Škole animacije.

Otvorenje u prepunom kinu Europa

Svečano otvorenje održalo se u prepunom kinu Europa, a među uzvanicima su bili i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te izaslanica hrvatske predsjednice Renata Margaretić Urlić.

Otvarajući festival zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević zahvalila je “mnogobrojnoj ekipi koja marljivo priprema festival i čini Grad Zagreb posebnom kulturnom destinacijom svih sladokusaca koji vole, cijene i bave se animiranim filmom”.

Napomenuvši kako u porastu broja posjetitelja Zagrebu svakako ulogu imaju i kulturne manifestacije, ustvrdila je kako se Grad Zagreb obvezuje da će i dalje “financijski i na sve druge načine podupirati Animafest”.

Ravnatelj HAVC-a Daniel Rafaelić je rekao kako je Animafest najprepoznatljivi hrvatski festival na međunarodnoj sceni. “Kada gledate arhivu Animafesta to je zaista ‘who is who’ animiranog svijeta. To je festival koji ima prošlost, ali ima i budućnost”, istaknuo je.

Ovogodišnje izdanje Animafesta održat će se do 10. lipnja u kinima Europa i Tuškanac, te na još petnaestak lokacija u Zagrebu. Konkurencija i popratni filmski programi donose više od 300 filmova, uz koje su priređene izložbe, predavanja, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, projekcije na otvorenom.

U Veliko natjecanje kratkometražnog filma uvršteni su i hrvatski filmovi i koprodukcije, “Ježeva kuća” Eve Cvijanović, “Aerodrom” švicarsko-hrvatske animatorice Michaele Müller, “Noćna ptica” Špele Čadež, “Crvenkapica Redux” Danijela Žeželja, “Manivald” estonsko-hrvatske autorice Chintis Lundgren, “Posljednji izazov” Božidara Trkulje.

Dugometražna produkcija obuhvaća devet raskošnih produkcija, među ostalim film “Crvena kornjača” Michaëla Dudoka de Wita, “Moj život kao tikvica”  “Louise na obali” Jean-Françoisa Laguioniea, “Moji psi JinJin & Akida”, novi film Billa Plymptona i Jima Lujana “Osveta”.

Središnja tema festivala je odnos stripa i animiranog filma, s obzirom na njihove neraskidive veze i da su se brojni autori okušali u oba medija – po predlošku grafičkih romana napravljeni su globalno uspješni animirani filmovi, a brojni su strip-serijali nastali nakon filmskih uspješnica.

Stoga će se prikazati neki od ponajboljih primjera tog odnosa, među kojima se ističu dugometražni filmovi “Mačak Fritz” i “Divlje religije  i izložba motion comicsa u galeriji ULUPUH.

Odnosom stripa i animacije bavi se i znanstveni skup Animafest Scanner, kao i retrospektivni program “Majstori animacije”, u kojem se prikazuju opusi nizozemskog redatelja, glazbenika i vizualnog umjetnika Rosta te Borivoja Dovnikovića – Borde.

Festival ove godine donosi i niz projekcija na otvorenom, u ponedjeljak se na pozornici Ljetnog kina Gradec prikazuje “Corto Maltese u Sibiru”, adaptacija albuma o najpoznatijem stripovskom moreplovcu, u povodu pedesete obljetnice prvog izdanja.