Andro Pavuna, pročelnik Ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, govori o kapitalnim investicijama za 2023. godinu te o raspodjeli 80 milijuna eura za potrebe gradskih četvrti

Grad Zagreb najavio je razne kapitalne investicije za 2023. godinu. No provodit će se i razni projekti na manjim razinama unutar gradskih četvrti. O dodijeljenim sredstvima gradskim četvrtima, projektima unutar njih i ostalim povezanim stvarima za Zagreb News govori pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu,  civilnu zaštitu i sigurnost Andro Pavuna.

ZgNews: Kolika je vrijednost dodijeljenih sredstava gradskim četvrtima? Koje su gradske četvrti dobile najviše i zašto?

Gradskim četvrtima je za 2023. osigurano oko 80 milijuna eura, odnosno oko 600 milijuna kuna. Na papiru to djeluje kao ogroman novac, čak i kada ga se podijeli na 17 vijeća gradskih četvrti. No iznos novca kojim jedinice mjesne samouprave doista raspolažu je znatno manji, a onaj koji ne moraju trošiti na redovno održavanje dodatno je umanjen.

Naime, dodjeljivanje proračunskih sredstava jedinicama mjesne samouprave regulirano je Odlukom o financiranju mjesne samouprave, dokumentu koji se sastoji od svega tri članka, tek nešto više od stranice teksta i tako malen izvor je brojnih problema, nepravdi i izazova. Upravo zbog toga intenzivno radimo na promjeni te Odluke kako bi bila transparentnija i pravednija.

Ukupna suma od nešto manje od 80 milijuna eura za 2023. godinu raspoređuje se na 17 vijeća gradskih četvrti prema formuli 70 posto prema broju stanovnika i 30 posto prema površini pojedine četvrti. To je također generator nepravdi jer se ne uzima u obzir razina izgrađenosti, količina komunalne infrastrukture u pojedinoj četvrti ili njezine osobitosti. Prema opisanom kriteriju najviše sredstava je dobila gradska četvrt Sesvete, 9.442.560,00 eura. Najmanje sredstava dobiva Gradska četvrt Podsljeme, 2.217.300,00 eura.

ZgNews:  Koje biste kapitalne projekte u pojedinim četvrtima istaknuli kao najbitnije u ovoj godini?

Ured koji vodim nije nadležan za kapitalne investicije i nova gradska uprava je od ove godine dokinula dosadašnju praksu prema kojoj su različiti uredi projektirali i izvodili kapitalne projekte. Centraliziranje izgradnje grada u nadležni ured osigurava višu razinu transparentnosti. No budući da je naš ured već započeo izgradnju dvaju objekata mjesne samouprave, dogovoreno je kako ćemo te objekte i dovršiti. Radi se o izgradnji Društvenog doma u Čučerju koji je devastiran u potresu te će novi biti točna kopija stare zgrade. Vrijednost radova iznosi oko 1,5 milijuna eura, oni su nedavno započeli i očekuje se da bi za godinu dana Čučerjani mogli ponovo uživati u svojem novom-starom društvenom domu. Temeljito uređujemo i objekt Mjesnog odbora Dinko Šimunović u Maksimiru, za što je osigurano oko 800.000 eura. Budući da se kao ured bavimo i održavanjem prometnica, možemo se pohvaliti da je u tijeku obnova Aleje Matije Ljubeka koja je u Zagrebu poznatija kao „cesta oko Jaruna“. Prvi put nakon gotovo 40 godina u cijelosti će se obnoviti kompletan kolnik u dužini od 6400 metara. Biciklisti dobro znaju u koliko je lošem stanju bio kolnik te će sportaši i rekreativci biti posebno zadovoljni rješenjem koje smo pripremili, a po završetku radova Jarun će u punom smislu biti sportsko-rekreativni centar.

Odmah nakon toga krećemo s asfaltiranjem najduže ceste u Zagrebu – Sljemenske ceste u cijeloj njezinoj dužini od 22 kilometra. Vrijednost radova za Aleju Matije Ljubeka je oko tri milijuna eura, dok je za Sljemensku osigurano 5,8 milijuna eura. Oba projekta su prijavljena na Fond solidarnosti Europske Unije i očekujemo dobiti povrat oko 80 posto sredstava.

ZgNews:  Koji su infrastrukturni projekti najzahtjevniji u pojedinim gradskim četvrtima?

Neki od zahtjevnijih projekata za nas u ovoj godini su rekonstrukcija sportskog igrališta Bijenik, radovi na uređenju OŠ Brezovica, izgradnja javnog kanala s crpnom stanicom na Karlovačkoj cesti, izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda na Brezovičkoj cesti, izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda u Lučkom te izgradnja cjevovoda i javnih kanala u dva odvojka ulice Bačunski krč na Podsljemenu.

ZgNews:  Koja područja grada imaju najviše problema s odvodnjom i što možete napraviti?

To su dijelovi grada na kojima je postojeći sustav odvodnje potkapacitiran budući da su se intenzitet i količina oborina u posljednjih desetak godina značajno povećali. Problemi tijekom pljuskova se pojavljuju znatno češće nego kada je sustav dimenzioniran. U tom pogledu projekti koje vijeća financiraju su tek manjeg obujma i mogu jedino djelovati točkasto na neku lokaciju, dok se rješavanju problema urbane odvodnje mora pristupiti cjelovito. Iz tog razloga je pokrenuto donošenje Programa urbane odvodnje čiji je zadatak povjeren ViO-u i provođenjem tog programa u narednom razdoblju sustavno će se unaprijediti ovo pitanje.

ZgNews: Rat u Ukrajini i dalje traje. Radi se li što po pitanju atomskih skloništa? U kakvom su stanju i tko brine o njima?

Na području Zagreba nalazi se više od 1000 skloništa, a Grad Zagreb upravlja s 83 skloništa od kojih je 10 javnih i 73 blokovska skloništa. Njihov popis je objavljen na internetskoj stranici Grada Zagreba te se o njima vodi briga. Sva gradska skloništa su pregledana, očišćena te su građevinski i funkcionalno ispravna. Grad ne upravlja s oko 650 stambenih skloništa koja se nalaze u privatnim zgradama, 150 skloništa u ustanovama te 134 u tvrtkama. Zagreb svoju sigurnosnu i obrambenu politiku temelji na Procjeni rizika velikih nesreća koja definira ključne sigurnosne izazove koji prijete građanima i njihovoj imovini. Posljednja Procjena donesena je prije dva mjeseca i radi se o kvalitetnom i detaljnom dokumentu koju je u suradnji s vrhunskim stručnjacima izradio upravo ured koji vodim. Iskoristio bih ovu priliku da vaše čitatelje pozovem na obilježavanje Dana civilne zaštite 1. ožujka na Europskom trgu, gdje će sve postrojbe civilne zaštite Grada Zagreba predstaviti građanima svoj rad kroz zanimljive i interaktivne demonstracije rada i opreme.