Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZG) osnovan je 1962. i upravo je obilježilo 60 godina postojanja. To je najstarija znanstvena institucija s područja političke znanosti u ovom dijelu Europe i jedini studij političkih znanosti u Republici Hrvatskoj. Fakultet je bio prva akademska institucija te vrste u komunističkoj istočnoj Europi te je od svog osnivanja djelovao kao znanstvena i visokoškolska institucija u sklopu Sveučilišta, u svemu izjednačena s drugim sveučilišnim sastavnicama. Akademska autonomija bila je osnova razvoja Fakulteta te ga je u kriznim vremenima zaštitila od političkih pritisaka i presezanja vlasti. Godine 1971. na FPZG-u je osnovan dvogodišnji paralelni studij novinarstva koji je ubrzo postao puni četverogodišnji sveučilišni studij.

Od akademske godine 2005/6. studiji politologije i novinarstva izvode se po bolonjskom modelu kao preddiplomski i diplomski studiji. Fakultet također izvodi nastavu na specijalističkim poslijediplomskim studijima politologije kao i trogodišnji opći doktorski studij politologije koji uključuje sve grane politologije. U svrhu poboljšanja kvalitete studija FPZG je 1996. osnovao Radio Student, 2012. Televiziju Student, 2014. studentske novine Global, a 2017. u rad je pušten web portal Global. Te medije, uz pomoć akademskih nastavnika i profesionalnih stručnjaka, autonomno oblikuju i vode studenti.

Iako je Nacional od dekana Fakulteta političkih znanosti u drugom mandatu Andrije Henjaka želio saznati kakve su bile političke i društvene okolnosti u Jugoslaviji kad je 1962. osnovan Fakultet, zašto to osnivanje nije dočekano srdačno od drugih fakulteta, posebno onih društvenog usmjerenja, odnosno zašto je Fakultet bio nepoželjan, dekan nije želio razgovarati o prošlosti. Nije želio govoriti ni o početku 1990-ih, kad je Fakultet političkih znanosti još jednom bio nepoželjan, ovoga puta od vlasti novostvorene hrvatske države.

Henjak se posvetio sadašnjosti i planovima FPZG-a, posebno nakon što se za 18 mjeseci obnovi zgrada Fakulteta stradala u potresu.

Andrija Henjak je izvanredni profesor i dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, od travnja 2022. u drugom mandatu. Nositelj je nekoliko preddiplomskih i diplomskih predmeta na hrvatskom i engleskom jeziku.

NACIONAL: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obilježava 60 godina od svog osnutka, kakve su bile društvene i političke okolnosti te 1962. godine, a koliko se fakultet do danas promijenio?

Ne mogu vam puno reći o prošlim vremenima, ne znam tko su bili akteri i kako je to izgledalo u to vrijeme, ali znam da je Fakultet političkih znanosti danas jako različit od onoga što je bio prije 30-ak godina, a posebno prije 60 godina.

NACIONAL: Prati li Fakultet političkih znanosti trendove u društvu i kako? Prije nekoliko godina promijenili ste studije, uveli nove – primjerice, specijalističke studije za europske fondove i prije toga studij Odnosa s javnošću – dakle, pratite sve što se događa u društvu i reagirate, koliko je to važno?

Studiji su se dosta izmijenili i važno je pratiti trendove, svakako. Ali to je zapravo manje bitno. To su stvari koje se vide kad se pogleda naša internetska stranica, ali iza toga stoji puno stvari koje se ne vide. Ljudi koji su navikli gledati ovaj fakultet iz jednog ugla neće sigurno vidjeti neke značajne promjene kroz koje prolazimo.

NACIONAL: Na što mislite?

Prije desetak, 15 godina mnogo studenata koji bi diplomirali na Fakultetu političkih znanosti nisu imali ideju što bi i gdje radili. Svatko se morao snaći sam za sebe. Fakultet je prije davao osnovna znanja iz društvenih znanosti i medija, ali nije usmjeravao studente prema prepoznatljivim poslovima. Danas je to znatno drugačije.

NACIONAL: Kako? Jesu li se studiji više profilirali?

Dogodilo se više stvari od kojih neke i nisu vezane samo uz nas na Fakultetu. I politolozi i novinari pronašli su jasnije definirano mjesto na tržištu rada i puno lakše pronalaze posao. Spomenuli ste studij Odnosa s javnošću, taj segment studija prije nije bio toliko značajan, a danas se veliki broj završenih studenata zapošljava upravo tamo. Nadalje, puno politologa pronalazi posao u konzultantskim poslovima, posebno onima vezanima uz Europsku uniju, i u javnom i u privatnom sektoru, a i u neprofitnom sektoru. Broj politologa zaposlenih na tim poslovima već je nekoliko godina u osjetnom porastu, a ti poslovi se počinju percipirati kao važni i to je svakako značajna promjena. A značajno je i to što su naši studenti postali prepoznati kao kvalitetni kadrovi na tim radnim mjestima i oni koji već rade tamo poslužit će kao most onima koji dolaze.

Isto tako, prepolovili smo broj studenata koji je jako narastao početkom 2000-ih. Prije deset godina imali smo upisanih više od dvije tisuće studenata, a sad ih je oko 1200, što daje dosta povoljan omjer student/ nastavnik.

NACIONAL: Zašto je to bilo potrebno?

Smanjili smo broj studenata zato što se nije moglo kvalitetno raditi s tako velikim brojem studenata. Smanjenje upisne kvote omogućilo nam je, prije svega, kvalitetnije studente, ali naravno i kvalitetniji rad i više vremena koje nastavnik može posvetiti studentu. Zbog toga studenti mogu razviti neke vještine koje ne bi mogli razviti da su grupe bile veće. A nama su poslodavci, s kojima smo razgovarali posljednjih godina, jasno rekli da im ne trebamo „poslati“ ljude koji će znati svaki radni proces u njihovoj organizaciji, to će ih oni naučiti sami. Ono što im treba su ljudi koji znaju analitički i kritički razmišljati, prikupljati i analizirati podatke, razlučiti korisno od nekorisnog, koji mogu razumjeti kontekst u kojem njihova organizacija djeluje i koji mogu lako prelaziti iz jedne domene u drugu. Također im trebaju ljudi koji znaju pisati tekstove, organizirati i prezentirati sadržaj i javno komunicirati. To vrijedi i za politologe i za novinare. Naravno, u medijima je to malo drugačije jer se ipak od diplomiranih novinara traže i neke druge vještine i znanja potrebni za rad u redakcijama, uključujući i sposobnost uporabe tehnika i alata rada u medijima.

NACIONAL: I tu je fakultet dosta napravio jer sad ima puno više prakse u svim vrstama medija, zar ne?

Tako je, imamo studentske medije koji služe kao nastavne baze u kojima se radi dosta intenzivno kroz mentorski rad, a imamo i vlastitu proizvodnju medijskih sadržaja na Televiziji Student, Radiju Student I studentskim novinama Global. To planiramo nastaviti i kadrovski ojačati u budućnosti.

Ali uz to je posebno važno da naš studij može dati generičke vještine studentu, jer su oba studija široko postavljena s raznolikim sadržajima društvenih znanosti. Imamo kvalitetne uvjete rada, grupe su manje, nastavnik ima više vremena za studenta, a važno je i da se sad više vremena može posvetiti studentima koji od studija žele više. Fakultet ne želi upisivati veliki broj studenata ne bi li preko velikih upisnih kvota dobili i više novca od školarina. Mi želimo imati bolju kvalitetu nastave, bolje uvjete za provođenje znanstvenih istraživanja, želimo biti ugodno mjesto za studiranje i istraživanja i želimo da nam studenti s fakulteta izlaze kao kvalitetni i zadovoljni ljudi.

NACIONAL: Do prije desetak godina mnogi nisu ni znali što je to diplomirani politolog, često ih se s pravnicima uspoređivalo, a poslodavci su se u više slučajeva odlučivali za pravnika nego za politologa. Taj se trend promijenio, jeste li profilirali taj studij ili koji su razlozi za to da je politolog danas zaista priznata struka?

Stvar je u tome da se ne trebamo profilirati onako kako se obično o tome govori kad se govori o neusklađenosti tržišta rada s obrazovanjem. Poslodavci traže opće i prenosive vještine poput ovih koje sam naveo i naš studij je kroz zadnjih desetak godina sve više u stanju to proizvesti. Mi smo, naravno, osvježili studij raznim sadržajima kao što su javne politike, odnosi s javnošću ili sadržaji koji se bave pitanjima EU-a. Ali poanta je u tome da kvalitetno obrazovanje iz društvenih znanosti treba biti generičko i opće, treba studentima omogućiti da razumiju društvene procese i prilagode se različitim kontekstima u kojima će raditi. Oni će vrlo lako na svojim radnim mjestima naučiti i usvojiti sve elemente radnog procesa ako je baza generičkih vještina dobra. Da bi mogli dobro i uspješno funkcionirali u svom poslu, moraju znati i razumjeti društveni, ekonomski, politički kontekst s jedne strane, a s druge moraju imati analitičke i prezentacijske vještine koje će im omogućiti da „barataju“ tim kontekstom, da ga koriste.

Na svečanosti obilježavanja 60 godina osnutka Fakulteta političkih znanosti, bili su predsjednik Zoran Milanović, gradonačelnik Tomislav Tomašević i drugi visoki gosti. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

NACIONAL: Kako to radite?

Imamo različite sadržaje koji su tematski vrlo različiti. Oni kroz predmete na kojima rade različite tipove zadataka, slažu to znanje. Program naših studija postavljen je tako da nije usko specijaliziran.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni studentima? Koji je to profil ljudi, ako mogu tako reći?

Kad su u pitanju društvene znanosti, interes za naše studije je sasvim zadovoljavajući i u usporedbi s drugim fakultetima društvenih znanosti stojimo prilično dobro i po broju prijava i po uspjehu prijavljenih studenata.

NACIONAL: Što biste rekli, kolika je važnost Fakulteta političkih znanosti u akademskoj zajednici, u hrvatskom društvu?

To ne mogu procijeniti jer sam „unutra“, meni je važan, ali možda bi to bolje mogao procijeniti netko tko nas promatra izvana. Naš je posao obrazovati ljude i kroz istraživanja nuditi znanja koja će koristiti akterima u društvu.

NACIONAL: Kakva su to istraživanja?

Naših 70-ak zaposlenika djeluje na osam odsjeka. Istraživanja se rade iz širokog spektra tema i važno je da je sve više znanstvenika, a posebno mlađih, uključeno u međunarodne projekte i da se broj svih vrsta projekata značajno povećao. Tu nismo još tamo gdje bismo trebali biti, ali s vremenom učimo i postajemo u tome bolji.

NACIONAL: Kako vidite FPZG nakon svog mandata? Želite li što mijenjati, imate li namjeru mijenjati?

Ono što bismo trebali uskoro napraviti jest izmjena studijskih programa kako bismo mogli bolje uvezati različite sadržaje svojih studija. Trenutačni problem je taj što su naša dva osnovna studija – politologija i novinarstvo – različito organizirana: politologija traje četiri godine preddiplomskog plus jedna godina diplomskog studija, a novinarstvo tri godine preddiplomskog plus dvije diplomskog studija. Stoga dolazi do problema u kombiniranju sadržaja, a kad bismo to ujednačili, mogli bismo ponuditi više u području, primjerice, političke komunikacije i općenito javnom komuniciranju, to bi našim studijima svakako dodalo neku novu dimenziju.

NACIONAL: Je li to što ste spomenuli, politička komunikacija i javno komuniciranje, potrebno?

Jest, za tim se pokazala velika potreba. Ali općenito želimo nastaviti razvijati studije koji će obuhvaćati širok spektar sadržaja društvenih znanosti. I politologija i novinarstvo trebaju zadržati širok spektar predmeta iz različitih sfera društvenih znanosti. Nije cilj imati usko specijalizirane studije jer poslovi na kojima će naši studenti raditi nalaze se u raznim sferama i nije ih baš lako staviti pod zajednički nazivnik.

NACIONAL: Planirate li to u nekom kraćem roku?

Uprava fakulteta upravlja procesima, odluke se donose na Fakultetskom vijeću, a sve nove sadržaje treba osmisliti, raspraviti i potom usvojiti i implementirati. To sve traži vrijeme, ali to su aktivnosti koje se moraju napraviti, ne znam koji bi to mogao biti rok, ali sigurno neće biti kraći od dvije godine.

NACIONAL: Vi predajete Političku ekonomiju?

Da, ali ne bih o sebi govorio. Nemam do kraja razrađene planove u glavi za sebe, sad je najvažnije obnoviti zgradu i dobiti prostor u kojem svi možemo normalno raditi, a onda i napraviti nove studije i osigurati da na Fakultetu rade samo najbolji.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni nastavnicima, profesorima?

Fakultet će biti onoliko dobar koliko će biti kvalitetni ljudi koji na njemu rade. Želimo, a tako ćemo i objavljivati natječaje u budućnosti, zaista imati konkurenciju na svim razinama kako bismo osigurali da kod nas rade najbolji predavači. Na studijima društvenog usmjerenja nije isto kao na prirodnim, tehničkim ili medicinskim studijima na kojima postoje standardi koji svugdje jednako vrijede i koji su lako provjerljivi. Ako ste loš inženjer, most će se srušiti, ako ste loš liječnik, pacijent će umrijeti. Dakle, to su vidljive stvari. U društvenim znanostima, koje su ovisne o društvenom kontekstu, nije tako, barem ne do te mjere, i kako bismo osigurali kvalitetu, sami moramo unutar sebe imati rigorozan i robustan postupak selekcije koji će inzistirati na znanstvenoj izvrsnosti i akademskom poštenju i koji će proizvesti ljude koji mogu biti međunarodno prepoznatljivi.

NACIONAL: Je li to sada tako?

Sve više je tako, ali treba biti još intenzivnije. Stvari idu nabolje po tom pitanju kad je Fakultet političkih znanosti u pitanju, sve se više radova objavljuje u međunarodnim časopisima, kvaliteta radova, metodološka rigoroznost i njihova citiranost, sve se to poboljšalo. A da bi se sve to nastavilo u pozitivnom smjeru, moramo voditi računa o tome da nam na Fakultet dolaze stvarno oni najbolji, to treba biti nešto što cijela zajednica želi i što je cijela zajednica spremna provoditi.

NACIONAL: To govorite zato što toga dosad nije bilo?

Pokušavamo to mijenjati. U pravilu, naše su kadrovske odluke dosad bile dobre, ali bilo je i onih iznimki koje nisu.

NACIONAL: Netko je morao donijeti odluku da se rigoroznije biraju kadrovi, jeste li to bili vi?

Recimo da je to Uprava pokrenula, ali svi su zaista to prihvatili. U obrazovnom sustavu postoji sustav osiguranja kvalitete nastavnog i znanstvenog rada s nizom pravila i procedura i redovitim postupcima reakreditacije, međutim, te procedure i pravila ne mogu zamijeniti jednu jako važnu stvar – ako u sustavu visokog obrazovanja i znanosti nemate visoko kvalitetnu i obrazovanu osobu, nikakvi sustavi osiguranja kvalitete ne mogu to nadoknaditi, oni mogu detektirati kad postoji problem, ali ga ne mogu riješiti. Kvalitetni možete biti jedino ako vodite računa da u sustav uđu najkvalitetniji ljudi koje možete dobiti. Da bismo to postigli, natječaji moraju biti potpuno transparentni i otvoreni i moraju biti nešto u čemu sudjeluje čitav fakultet.

NACIONAL: Što to znači za vaš nastavnički kadar, jesu li pokazali motiviranost za takve stvari? Ako je neko vrijeme bilo drugačije, možda je trebalo malo vremena da se priviknu na nove okolnosti…

Mi nemamo problem s tim, kod nas su ljudi velikom većinom prihvatili da je to potrebno i žele to, žele u tome sudjelovati.

NACIONAL: Što to u slučaju Fakulteta političkih znanosti znači, više putovanja, konferencija?

Da, i jedno i drugo. Mi smo napravili sustav podrške znanstvenom usavršavanju konferencijama, dodatnim obrazovanjem i sličnim stvarima. Mi kao Uprava ne možemo nekome govoriti kako će se on obrazovati, ali možemo mu pružiti uvjete da to učini. O njima samima ovisi što će i kako raditi. Ali ako vi u sustav dovedete ljude koji su kvalitetni i motivirani, onda je vrlo izvjesno da će oni takvi i ostati i da će raditi na sebi.

NACIONAL: Treba li vam za taj proces dodatan novac, kako to financirate?

Ne treba nam dodatan novac iz školarina, ali trebali bismo ga osigurati više kroz znanstvene i druge projekte. Imamo dovoljno radnih mjesta da bismo mogli odgovoriti na sve potrebe, samo trebamo ta radna mjesta možda malo bolje rasporediti. Financiranje iz školarina, ako ostane na ovoj razini, dostatno je, a možemo Fakultet učiniti još učinkovitijim i time trošiti manje novca na, primjerice, vanjsku suradnju i energiju. Nova zgrada omogućit će nam da trošimo manje na energiju i režije općenito. Dobro bi nam došlo malo više financijske podrške studentskim medijima, posebno kod nagrađivanja studenata koji u njima rade i nabave nove opreme koja je dosta skupa. Ali izuzev studentskih medija, kad završimo zgradu i izmjenu studijskih programa, sadašnja razina financiranja iz školarina, uz nešto više znanstvenih projekata, bila bi nam sasvim dovoljna. Kad smo smanjili upisne kvote prije nešto više od deset godina, smanjio se i iznos novca od školarina. Ali prilagodili smo se, smanjili smo troškove i normalno funkcioniramo, a čak smo i efikasniji.