Čim je stigao u Hrvatsku, veleposlanik Andrej Nesterenko je sa svojim suradnicima prebolio koronu. Iako su svi imali lakše simptome, priznaje da to baš i nije bilo ugodno iskustvo, no zahvalan je hrvatskim liječnicima na skrbi koju su mu pružili. Zbog toga, kao i zbog novog vala pandemije u Rusiji, dvaput je odgađan posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Hrvatskoj, iako su se mogle čuti spekulacije da je razlog tome bila činjenica da ga premijer Plenković nije želio primiti. O takvim glasinama veleposlanik kaže da su obične laži i gluposti, s obzirom na to da se prilikom svog posjeta Hrvatskoj polovicom prosinca prošle godine Lavrov sastao i s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem. U međuvremenu su počeli pregovori o kupnji ruskog cjepiva jer Hrvatska od EU-a ne dobiva dovoljne, ugovorene količine.

Andrej Nesterenko započeo je karijeru u ruskom ministarstvu vanjskih poslova davne 1977., u Stalnoj misiji pri UN-u u New Yorku, radio je i u ruskom veleposlanstvu u Londonu, a od 2002. do 2008. godine bio je veleposlanik na Cipru. Potom se vratio u Moskvu gdje je bio glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, a od 2011. do 2015. bio je veleposlanik u Crnoj Gori, gdje je postao poznat po nadimku „Putinov buldožer“.

NACIONAL: Nazočili ste komemoraciji i pogrebu gradonačelnika Milana Bandića i predložili da se po njemu nazove jedan trg. Ponudili ste i rusku pomoć, a onda smo čuli i da u Rusiji, točnije u Beslanu, također po njemu žele imenovati trg. Kako ocjenjujete njegovu uloga u jačanju rusko-hrvatskih odnosa?

Kao prvo, želio bih još jednom izraziti svoju iskrenu sućut obitelji i bližnjima Milana Bandića zbog njegova preranog odlaska. On je bio i naš veliki prijatelj i dao je veliki doprinos rusko-hrvatskim bilateralnim odnosima. Rusko veleposlanstvo puno je surađivalo s njime kao gradonačelnikom i uvijek nam je izlazio u susret u rješavanju bilo kakvih problema, pa i prilikom selidbe ruskog veleposlanstva u novu zgradu. Pamtit ćemo ga po tome što je bio vrlo marljiv i energičan i pružao nam pomoć kada god je trebalo, ne skrivajući se iza birokratskih prepreka. Dao je veliki doprinos kulturnoj suradnji i podržavao gostovanja ruskih umjetnika, ansambala ili izložbi u Zagrebu i uvijek im je omogućavao nastupe u najboljim dvoranama, kazalištima ili galerijama.  Pomagao je i našim sunarodnjacima koji žive u Zagrebu. Kao što je poznato, djeci iz Beslana koja su preživjela strašni teroristički napad 2004. godinama je organizirao besplatna ljetovanja na Jadranu i zato su mu oni iskreno zahvalni. Upravo zbog toga vodstvo Republike Sjeverne Osetije, kojem se obratila Udruga majki preživjele djece, izašlo je s inicijativom da se po Milanu Bandiću nazove jedna od ulica u centru Beslana, a sa sličnom idejom javilo se i Rusko-hrvatsko društvo prijateljstva u Moskvi. Uvjeren sam da će to na kraju biti realizirano. Milan Bandić sigurno je imao veliku ulogu u jačanju rusko-hrvatskih veza i zato ga je odlikovao i predsjednik Putin.

NACIONAL: Rusko veleposlanstvo je nakon razgovora koje ste imali s ministrom Berošem i službeno potvrdilo da je Hrvatska zainteresirana za kupnju ruskog cjepiva Sputnjik V. U kojoj je fazi procedura?

Razgovor s ministrom uslijedio je nakon službenog obraćanja hrvatske strane, izraženog u noti MVEP-a o nabavi ruskog cjepiva. Na to je odmah reagirao RDIF – Ruski fond za izravne investicije, koji je odgovoran za isporuku cjepiva u druge zemlje. Već sljedećeg dana RDIF je potvrdio spremnost da razmotre to pitanje. Nakon toga su hrvatski Nacionalni stožer civilne zaštite, čiji je ministar Beroš član, kao i hrvatsko Ministarstvo zdravstva uspostavili izravan kontakt s RDIF-om. Sada se raspravljaju tehnička pitanja, kako bismo mogli krenuti i na praktičnu isporuku cjepiva. Vjerujem da bi cjepivo moglo biti isporučeno u potrebnoj količini za hrvatske partnere u najkraćem roku, ali zbog toga je neophodno ubrzati interakciju između hrvatskih i ruskih stručnjaka.

NACIONAL: Europska agencija za lijekove apelirala je na nacionalne agencije za lijekove država članica EU-a da same ne odobravaju upotrebu Sputnjika V, a one koji ga već uvoze optužila da igraju ruski rulet. Hoće li to biti prepreka i za Hrvatsku?

Kao prvo, što se tiče izjava EU-a o ruskom ruletu, smatramo ih neprimjerenim i zlonamjernim. To nepravedno optuživanje ruske strane proizlazi iz frustracije zato što EU nije bio u stanju nabaviti dovoljno cjepiva iako se na to obvezao kroz dogovor o zajedničkoj nabavi. Kao drugo, mislim da to ne bi smjela biti prepreka za Hrvatsku, s obzirom na to da su nas hrvatski partneri obavijestili da u Hrvatskoj postoji Zakon o interventnom uvozu koji dopušta registraciju cjepiva bez odobrenja EMA-e, ako se radi o spašavanju ljudskih života u izuzetnim situacijama. Zakonom su propisani i dokumenti koje proizvođač mora dostaviti kako bi HALMED mogao dati dozvolu. Sada naši stručnjaci imaju izravan kontakt i rade na tome. Rusko cjepivo odobrilo je više od 45 zemalja svijeta. Stav ruskog predsjednika je da u ovakvoj situaciji globalne pandemije sve zemlje, bez obzira na političke razlike, trebaju udružiti snage i znanje u spašavanju ljudskih života. Osobito u ovoj fazi, kada se pojavljuju novi i sve opasniji sojevi covida-19, svi zajedno moramo ubrzati cijepljenje, jer virus ne poznaje granice.

NACIONAL: Iako preko 82% građana Hrvatske želi Sputnjik, i hrvatske vlasti bile su prilično sumnjičave u početku. Usprkos tome, mnogi su se hrvatski građani cijepili u Srbiji. Jesu li hrvatske vlasti trebale prije djelovati i naručiti rusko cjepivo?  

Nemam prava komentirati tako ozbiljnu temu koja je unutarnje pitanje Hrvatske i odluke vaše vlade. Ali vratimo se cjepivu i izjavi austrijske gospođe Christe Wirthumer-Hoche iz EMA-e. Bilo bi dobro da ta gospođa prvo odgovori na pitanja o učinkovitosti korištenja drugih cjepiva zapadnih proizvođača, što je čak prouzročilo njihovu zabranu u nekim državama. Htio bih također istaknuti da je postotak efikasnosti Sputnjika V, kao što je rekao predsjednik Putin – 91,6 posto. To je bolje od bilo kojeg cjepiva proizvedenog na zapadu, a osim toga, nema nijednog teškog slučaja nuspojava. Spremni smo bilo kojoj državi dati na uvid tehničku dokumentaciju o cjepivu, kako bi njihova stručna tijela mogla ocijeniti efikasnost cjepiva i dati dozvolu za njegovo korištenje.

NACIONAL: U međuvremenu EMA ispituje Sputnjik V. Dugo se tvrdilo da ruska strana nije ni zatražila odobrenje Europske agencije. Je li to točno? 

Želio bih vas informirati da je ruska strana, u skladu sa zahtjevom EMA-e na čije tvrdnje se pozivate, poslala dva odgovarajuća zahtjeva toj agenciji. Prvi se odnosi na održavanje znanstvenog savjetovanja za Sputnjik V. Drugi je dobivanje odgovarajuće registracije. Za prvi zahtjev, a to je potvrđeno u službenom priopćenju EMA-e, dobili smo odobrenje. No za drugi zahtjev rečeno nam je da je potrebno “posebno odobravanje”, što bi moglo potrajati neodređeno vrijeme. A onda su počele političke igre. U svojim bilješkama imam podatke da se na registraciju Pfizera, dakle njemačko-američkog cjepiva, čekalo dva i pol mjeseca. Na Modernu mjesec i pol dana, dok se registracija za neke druge lijekove čeka i po četiri mjeseca. Pretpostavljam da će se, zbog uplitanja politike, na odobrenje ruskog cjepiva čekati još mjesecima.

NACIONAL: Je li vas povrijedila skepsa Europske komisije, odnosno predsjednice Ursule von der Leyen koja se pitala zašto Rusija nudi cjepivo europskim zemljama, a nema ga dovoljno ni za vlastite građane. Kakav je vaš odgovor? Koliko se ruskih građana cijepilo?

Moj odgovor na takve optužbe bio bi da je to uplitanje u unutarnje poslove jedne suverene države. Gospođa Von der Leyen nije odgovorna za cijepljenje u našoj zemlji, nego mora odgovarati sukladno svojoj funkciji, za zdravlje državljana EU-a kojih je oko 450 milijuna, što jest kolosalna odgovornost. Naši diplomati u Europskoj uniji poručili su joj da je njena izjava ili neukusni pokušaj politizacije zdravstvene krize ili omaška nesvojstvena jednoj visoko pozicioniranoj političarki. Rusija ima dovoljno cjepiva za vlastite građane – do sada je dvaput cijepila preko dva milijuna ljudi, a jednom još dva milijuna. Dakle, na današnji dan ova brojka je, vjerojatno, oko 4,5 milijuna ljudi. Sukladno donesenoj odluci predsjednika Vladimira Putina od prije dva mjeseca, diljem Ruske Federacije provodi se masovno cijepljenje državljana na dobrovoljnoj bazi. Predsjednik je naredio i Vladi i Ministarstvu zdravstva da osiguraju dostavu cjepiva u sve ruske regije, a vi znate koliko je Rusija ogromna. Pritom treba obratiti pažnju na njegovu preporuku da treba razdvojiti pitanje procjepljivanja domaćeg stanovništva i izvoz cjepiva u druge zemlje. To su dvije potpuno odvojene stvari. Postoje i planovi da se rusko cjepivo proizvodi i u drugim državama, a jedna od njih je Srbija. Kao što znate, Srbija je trenutačno jedan od najvećih korisnika cjepiva u Europi, a uskoro će i Crna Gora uz već isporučenih pet tisuća doza, dobiti preko 50 tisuća doza ruskog cjepiva. Nisu stajali po strani ni Bosna i Hercegovina, Makedonija, odnosno vaši susjedi u regiji Balkana. Dakle, proces ide dalje, a nabava ruskog cjepiva trebala bi biti suverena odluka svake zemlje. Moja poruka austrijskoj gospođi iz EMA-e je da zaigra ruski rulet s cjepivom AstraZeneca. Želim joj sreću!

NACIONAL: Mnogi analitičari smatraju da je cjepivo nova vrsta geostrateške i političke borbe Rusije. Kako to komentirate?

Mislim da je to totalna glupost. Kako bi se moglo spekulirati s ljudskim zdravljem da bi se proširio strateški utjecaj Rusije? Kako se uopće može govoriti o političkim igrama ako se Rusija zalaže za pomoć različitim državama u borbi protiv pandemije? Pitanje je zašto ostali proizvođači, koji su se obvezali opskrbiti EU u kratkom roku, sada ne mogu proizvesti dovoljno cjepiva. Zašto? Donald Trump, još dok je bio predsjednik, rekao je da sva cjepiva proizvedena na teritoriju SAD-a neće biti izvezena u inozemstvo, jer će se sve potrošiti na cijepljenje američkih građana.

NACIONAL: Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravio je krajem prošle godine u Hrvatskoj. Jedna od tema oko koje se ne slaže s hrvatskim premijerom je pitanje Ukrajine. Navodno će Ukrajina biti i u fokusu interesa nove američke administracije. Kakav je ruski stav prema tom pitanju i predstavlja li to problem u odnosima Hrvatske i Rusije?  

Ne vidim izravnu vezu između dvaju aspekata koja ste spomenuli: Ukrajina – Hrvatska – Rusija i Ukrajina – SAD – Rusija. Istodobno, želio bih naglasiti da je dijalog o bilo kojoj aktualnoj međunarodnoj temi važan za nas pa stoga ne mislim da to može dovesti do usporavanja razvoja naših bilateralnih odnosa. Sudjelovao sam u razgovorima ministra Lavrova i s predsjednikom Republike i s predsjednikom Vlade. Naš ministar je razjasnio ruske stavove o toj temi, a ja, sudjelujući na tim pregovorima, s hrvatske strane nisam čuo nikakve primjedbe protiv toga. Naš stav je da je za rješavanje pitanja između Ukrajine i Donbasa jedini temelj Sporazum iz Minska, koji je odobren od Vijeća sigurnosti UN-a, a kojem su garanti Njemačka i Francuska. No moram reći da taj Sporazum krši upravo Ukrajina, dok EU istodobno tvrdi da Rusija mora poštovati taj Sporazum iako smo mi u tim pregovorima sudjelovali kao posrednik. Dakle, ova situacija je okrenuta naglavačke. Svjedočimo danas da se posljednjih nekoliko dana pojačavaju napadi ukrajinskih oružanih snaga u Donbasu, i to većinom po civilima i stambenim četvrtima. Zato se bojim da bi opet moglo doći do obnove oružanog sukoba, koji je zaustavljen Sporazumom u Minsku. Istodobno se promatra isporuka teškog naoružanja (tenkovi, samohodni topovi itd.) na kontaktnu liniju, što je grubo kršenje Minskog sporazuma, o čemu misija OESS-a i zemlje EU-a šute. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel posjetio je nedavno Moldaviju, Gruziju i Ukrajinu. Tijekom svojih istupa u Ukrajini otvoreno je podržao proturuski smjer službenog Kijeva, što jasno odražava dogovoreno stajalište EU-a, čija članica je i Hrvatska.

NACIONAL: Hrvatska mora slijediti politiku EU – koliko to utječe na bilateralne odnose Hrvatske i Rusije i ima li usprkos tome prostora za suradnju? 

Apsolutno ima prostora i suradnja je definitivno moguća, iako shvaćamo da Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a mora poštovati njihov smjer. Smatram da moramo održavati konzultacije ne samo o ovoj, već i o drugim temama, kako bismo bolje shvatili pozicije naših zemalja. Vjerujem da ima prostora za bolju suradnju na planu gospodarstva i ja o tome razgovaram s više potencijalnih partnera, koje, naravno, ne mogu otkriti. No svi mi vidimo da postoji zajednički interes na mnogim planovima – od energetike do turizma. Što se tiče važne teme za hrvatske partnere, a to je turizam, skrenuo bih vam pažnju na sljedeće. EU će, prema dostupnim informacijama, već 17. ožujka predstaviti okvir za uvođenje tzv. covid-putovnice, što znači da oni koji se nisu stigli cijepiti ili nisu preboljeli covid-19 neće moći putovati unutar EU-a, a to će utjecati i na Hrvatsku, poznatu po turističkoj atraktivnosti.

NACIONAL: Usprkos protivljenju lokalnog stanovništva izgrađen je plutajući LNG terminal u Omišlju, no kupaca ukapljenog plina baš i nema jer je ruski jeftiniji. Kako biste ocijenili suradnju Rusije i Hrvatske na planu energetike?

Našu suradnju u plinskoj sferi ocjenjujem pozitivno, a što se tiče ukapljenog plina, nama je jasno da je to alternativa našem energentu, kao i to da on nije jeftin. Pogledajte stav SAD-a! Oni još od vremena predsjednika Trumpa otvoreno govore da su protiv suradnje EU-a i Ruske Federacije na planu energetike, kako se protive izgradnji Sjevernog toka II i tvrde da bi sve europske zemlje trebale kupovati samo njihov ukapljeni plin. Dat ću, čini mi se, ilustrativan primjer. Samo ove zime za vrijeme ekstremnih hladnoća europske vlade imale su potrebu kupovati više plina iz Rusije kako bi osigurale dovoljne zalihe za grijanje svog stanovništva i rad industrijskih poduzeća. Naravno da su se pri tome okrenuli Rusiji a ne SAD-u, zato što je naš plin pristupačniji u smislu prijevoza i jeftiniji od američkog ukapljenog plina, koji se ovdje preko oceana mora isporučivati specijaliziranim tankerima. Takav prijevoz, kao što znate, neće potrajati dan ili dva. Dakle, trebaju li čekati da se ljudi smrznu? A mi ništa ne zahtijevamo od europskih zemalja, mi samo nudimo da razmotre mogućnost nabave našeg plina. Za razliku od SAD-a, koji zahtijeva kupnju samo svojih energenata. Takav pristup smatramo otvorenom politikom  hegemonizma, no EU se tome očito ne protivi.

NACIONAL: Ambicije nove američke administracije su ograničavanje energetske prisutnosti Rusije u EU-u i obustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok 2. Kako na to reagira Njemačka i je li Rusija već razgovarala o toj temi s europskim partnerima? 

Koliko mi je poznato, Njemačka na to gleda vrlo negativno jer je njemačka strana itekako zainteresirana za taj projekt i uložila je u njegovu realizaciju značajne investicije. O tom problemu razgovarali smo i s našim drugim europskim partnerima koji u tome vide svoju korist. S europskim partnerima imamo dogovor da provedba ovog projekta nije povezana s politikom, već s gospodarstvom.

NACIONAL: Što Rusija očekuje od nove američke administracije predsjednika Bidena, koja je Rusiju i Kinu označila kao glavne globalne rivale?

Očekujemo mnogo od Bidenove administracije. Rekli smo da smo otvoreni za suradnju na mnogim područjima, a osobito na planu strateške sigurnosti, odnosno ograničavanja nuklearnog naoružanja. Tu ima puno prostora za dijalog i pozdravljamo vrlo važan korak predsjednika Bidena u tom smjeru, a to je produljenje Sporazuma START III. Što se tiče vanjske politike, imenovani državni tajnik Antony Blinken predstavio je i novi vanjskopolitički koncept koji kaže da Washington u budućnosti ne planira promovirati demokraciju kroz skupe vojne intervencije po svijetu ili kroz pokušaje svrgavanja autoritarnih režima upotrebom sile. Umjesto toga, namjera im je fokusirati se na jačanje civilnog društva, slobodne medije i slično, što će omogućiti ukidanje nekih SAD-u neugodnih zakona u pojedinim zemljama.

NACIONAL: Pa ipak, zbog uhićenja opozicijskog vođe Alekseja Navaljnog,  kao i nasilnog gušenja demonstracija i uhićenja građana koji su mu pružali podršku, SAD je uveo sankcije Rusiji, odnosno zabranu ulaska nekolicini značajnih kremaljskih dužnosnika u SAD. Kako gledate na taj potez i kako će to utjecati na dijalog s novom Bidenovom administracijom?

Smatram da će taj potez djelovati vrlo negativno na dijalog s SAD-om. Mi smo prisiljeni vratiti istom mjerom i zabraniti ulazak u Rusiju nekim američkim dužnosnicima. S druge strane, pitamo se zašto se EU uopće bavi gospodinom Navaljnim i ignorira rusko zakonodavstvo, kao i kriminalni sustav kojem on pripada. On je osuđen na zatvorsku kaznu zato što je bio umiješan u kriminalni slučaj s poznatom svjetskom tvrtkom Yves Roches.

NACIONAL: No ljudi diljem svijeta uvjereni su da je Navaljni otrovan i uhićen kao vođa opozicije. Takvi potezi ruskih vlasti ne pridonose dobrom međunarodnom imidžu Rusije, koju mnogi građani u EU-u ne smatraju demokratskom zemljom. 

U redu, to je percepcija. A zašto EU ne zabrinjava smrt Georgea Floyda, crnca kojeg je koljenom ugušio američki policajac? Ili događaji na Capitol Hillu, kada je ubijeno petero ljudi? Ili nasilno zaustavljanje demonstracija i uhićenja opozicijskih vođa u Kataloniji? Ili ponašanje francuske policije tijekom demonstracija u organizaciji „žutih prsluka“? A ono što se ovih dana događa u Grčkoj za vas kao da ne postoji. Način na koji rastjeruju demonstrante koji pale automobile i razbijaju izloge, očito je “norma” sa stajališta europske demokracije. Ne radi li se tu o dvostrukim standardima? Mislim da se 500 posto radi o dvostrukim standardima. Zašto nitko ne objavljuje informacije o tome gdje je gospodin Navaljni živio u Njemačkoj nakon što je napustio njemačku bolnicu Charité? Živio je u skupoj vili koja ga je koštala nekoliko milijuna eura. I nakon toga je snimio lažni film o palači u kojoj navodno živi Putin. Tko je to plaćao? Bio je to filmski studio u Njemačkoj poznat po snimanju lažnih filmova koji puno koštaju. Generalno tužiteljstvo Rusije je pet puta tražilo njemačke vlasti da daju informacije o trovanju Navaljnog, a na to nije bilo nikakve reakcije. Ispada da se Rusiju bez dokaza može kriviti za bilo što, po dobro poznatom principu bivše britanske premijerke Therese May „highly likely“.

NACIONAL: Navodno i EU priprema sankcije na sljedećem sastanku Europskog vijeća u ožujku, s obzirom na to da je Rusija odbila odluku Europskog suda za ljudska prava kojom je naloženo oslobađanje Navaljnog.  Kakav je stav Hrvatske, kako će se to odraziti na hrvatsko-ruske odnose?

Ne znam kakva je hrvatska pozicija o tome, nismo imali priliku o tome razgovarati. No ono što znam je da je Ruska Federacija bila spremna surađivati s Europskim sudom za ljudska prava i podastrijeti im svu potrebnu dokumentaciju o tom slučaju, no oni je nisu ni tražili. U listopadu prošle godine započeli su proces za taj slučaj bez poštovanja bilo kakve procedure i bez ikakvih konkretnih argumenata. Ruska strana nastojat će pronaći put iz te situacije i propitati zašto Europski sud za ljudska prava krši međunarodnu pravnu proceduru u razmatranju tog slučaja.

NACIONAL: Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov najavio je da će Rusija u tom slučaju prekinuti odnose s EU-om. Stoji li ta tvrdnja i dalje?

Pogrešno su ga citirali. Rusija će biti prisiljena razmotriti prekid veza s Europskom unijom ako Bruxelles uvede sankcije koje predstavljaju rizik za osjetljive sektore ruskog gospodarstva. Nikada nismo poricali da bismo željeli razvijati odnose s EU-om, ali to bi trebao biti dvosmjerni put. Vjerujemo da je dijalog i dalje moguć, ali europska strana na čelu s gospodinom Michelom inzistira samo na sankcijama, koje izazivaju samo kontraefekt. Na kraju bih htio napomenuti da smo ranije imali trgovinsku razmjenu između Ruske Federacije i zemalja EU-a u bilijunima eura. Sada je sve to uništeno djelovanjem Bruxellesa.

NACIONAL: Administracija Joea Bidena tvrdi da će inzistirati na ljudskim pravima, slobodi medija i neovisnom pravosuđu kao temeljima odnosa između dviju zemalja. Ima li mjesta za dijalog o tim pitanjima? 

Mi smo spremni diskutirati o svemu. I o Iranu, Iraku, i o Afganistanu, i o svim zemljama u koje je SAD želio „izvesti“ svoju demokraciju i tamo prouzročio kaos i rat. No za sada ne vidimo nikakve znakove volje iz Washingtona da se o tome civilizirano raspravlja. Evo jednog primjera iz povijesti – kada je bivši britanski premijer Tony Blair priznao da je Irak napadnut na temelju lažnih podataka tajnih službi, što mu se dogodilo? Je li završio u zatvoru? Je li odgovarao na kraju za sudjelovanje u toj intervenciji koja je prouzročila krvoproliće i smrt tisuća nevinih ljudi, civila koji su pobijeni? Je li to manifestacija zapadnog pravosuđa, vladavine zakona, zaštite ljudskih prava i demokracije?

NACIONAL: Vrlo dobro poznajete regiju, bili ste veleposlanik u Crnoj Gori.  Slažu li se hrvatska i ruska strana oko političke budućnosti BiH, s obzirom na to da se Daytonski sporazum pokazao neodrživim?

Ruski ministar Lavrov u razgovoru sa svojim kolegom i prijateljem ministrom Grlićem-Radmanom, kao i predsjednikom i premijerom, prenio je svoje razgovore koje je imao prije dolaska u Zagreb u Sarajevu. Rusija prije svega smatra da je Ured visokog predstavnika EU-a u BiH neučinkovit i do sada ne vidimo rješavanja koja bi stabilizirala situaciju u tom zemlji. Kao što ni cijela država nije funkcionalna. Svjestan sam nezadovoljstva Hrvatske statusom hrvatskog naroda u BiH i Rusija je spremna o tome raspravljati s predstavnicima međunarodne zajednice. Smatramo da je analiza efikasnosti Daytona moguća, no na to moraju pristati i ostale zemlje garanti sporazuma. Mislim, dakako, na zapadne zemlje. Čini mi se da njima odgovara ovakav status quo.

NACIONAL: Nakon Crne Gore, kako se osjećate u Hrvatskoj i Zagrebu, koje je pogodio potres? 

Zagreb je vrlo zanimljiv grad fantastične povijesti. Svjestan sam toga da je potres teško oštetio Zagreb i da je to veliki problem i za građane i za gradske vlasti i državu, kao i da će obnova zahtijevati velika financijska sredstva.

Nedavno sam posjetio Glinu, koja je također strašno pogođena potresom. Jako mi je žao ljudi koji su tamo i sada su smješteni u kontejnere. Nažalost, kada su prirodne katastrofe u pitanju, nema nikakvih garancija, priroda je nepredvidiva. U Rusiji se susrećemo s drugim problemima – teškim zimama, popraćenim jakim mrazom i snježnim padalinama. Neki dan je u Moskvi izmjereno – 30 stupnjeva. Tako da smo svi na planetu suočeni sa surovim prirodnim pojavama na koje nismo imuni. Mogu samo reći da u Zagrebu nema snježnih padalina, mraza, poplava i tako dalje, čemu bismo se trebali samo radovati.