Tijekom jučerašnje runde saslušanja kandidata za Ustavni sud, članovima saborskog Odbora za Ustav predstavila su se, između ostalih, i dvojica prijavljenih koji imaju ozbiljne šanse da budu predloženi i izabrani – Frane Staničić i
Andrej Abramović.
Franu Staničića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta HDZ redovno imenuje u razna tijela, primjerice kao vanjskog člana u saborska radna tijela, pa je sigurno u igri i za Ustavni sud.
Andrej Abramović je, pak, aktualni ustavni sudac, koji je izabran u kvoti lijevo-liberalne oporbe i nakon što je u svom osmogodišnjem mandatu imao velik broj izdvojenih mišljenja razložno je vjerovati da bi ga ona mogla opet predložiti.
Staničića su zastupnici ljevice i centra najviše pitali o njegom stavu o odnosu države i religije i on je potvrdio da je protivnik konzekventnog sekularizma.
” Hrvatska jest sekularna država i ja kao praktičan vjernik katolik s tim nemam nikakav problem. Ali, treba razlikovati dva bitno različita pojma – sekularnost i sekularizam. Sekularnost znači odvojenost države i religije i u tome nema ničega sporno. Sekularizam je, s druge strane, ideologija, koja može biti u strožoj ili blažoj varijanti. U strožoj sekularizam je progon religije iz javnog života i s tim se ne slažem. Ne smatram da bilo koja vjerska zajednica nema pravo, čak obvezu komentirati i utjecati na društvena zbivanja u okviru civilnog društva, rekao je Stančić.
Kad je riječ o Abramoviću, HDZ-ovca Josipa Borića naročito je zanimao slučaj njegovog polijevanja vodom neke susjede.
” Je li vam društveno prihvatljiva pojava da ustavni sudac polijeva vodom svoje susjede? Je li taj postupak završen, upitao je Borić člana Ustavnog suda.
“Susjeda nemam, u mom susjedstvu je jedino poslovna zgrada. U našem zajedničkom dvorištu smo u vrijeme epidemije imali squattere, ali to sam riješio, nemam ih više. Što se tiče prekršajnog postupka, vođen je protiv mene uz dosta veliki trud MUP-a, ali oslobođen sam, odgovorio je Abramović. Borić je, međutim, i dalje inzistirao da mu on kaže je li se društveno prihvatljivo ponašao.
“Polijevanje biljaka je standardan postupak koji biljkama omogućava da rastu. Ako čovjek kaže da će ih polijevati, može se uvažiti to njegovo pravo ili stati pred njega i reći – pucaj. I trpiš posljedice svoje odluke. Imam pravo svoje biljke polijevati kada hoću, polijevanje biljaka je društveno korisno ponašanje, zaključio je Abramović.
Komentari